tag:blogger.com,1999:blog-20426114310832115892024-03-14T08:10:42.697+01:00Katolik S Dna KaceKatolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comBlogger695125tag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-49142723864268791862023-06-06T21:20:00.001+02:002023-06-07T07:42:56.149+02:00BGC o moralizmu Masovnih Medija i Kaosu kojeg proizvode – OOD VII<p>Masovni
mediji zadržavaju moral, zapravo Masovni mediji postaju sve
moralniji u smislu da ništa više nije važno osim moralnih pitanja.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>No, ne
radi se o kohezivnom moralu, čak niti eskplicitnom moralu <i>(jer
eksplicitno bi razotkrivalo nedosljednost);</i> radi se o mnoštvu
morala<i> – jedan se koristi za napad na drugi</i>, sve dok svi
nisu potkopani i oslabljeni, svaki se smatra samo relativno,
kontekstualno i privremeno istinit što znači da ga u svom trenutku
možemo odbaciti.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Masovni
Mediji postaju opsjednuti dobrima i zlikavcima, miješajući zlo u
moralne igre – izgrađujući i rušeći, miješajući identitete; u
jednom trenutku prihvaćaju tradicionalni moral, zatim ga izokreću,
zatim istaknu tu inverziju pa je negiraju ... Sve što je uspješno u
određenom trenutku jest dopušteno – nedosljednosti se zanemaruje,
jer ono što jest zaokuplja<i> (ono što je bilo je zamijenjeno onime
što jest.)</i> [...]</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Moj dojam
je da ono malo Starih Ljevičara koji još postoje, smatraju da će
se u konačnici takav relativizam i politička korektnost smiriti, pa
će oni preuzeti stvar. Revolucionari misle da mogu iskoristiti
masovne medije da postignu neki stabilni cilj.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">No takvo
što je jako pogrešno.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Zašto? Kroz čitavo stoljeće Ljevičari su navodno zagovarali
radništvo, proletarijat, narod; Ali Masovni Mediji upravo napadaju
"radničku klasu"? Domaće muškarce, radnike koji
uzgajaju, izgrađuju i proizvode bitne stvari.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Masovni mediji na Zapadu napadaju i preziru upravu tu klasu ljudi.
Ukoliko se na njih uopće i misli, dolaze poslje<i> (u pravilu ih se
smatra suprotstavljenim tim skupinama)</i> žena, imigranata,
manjina, onih koji ne rade, "liberalnih" birokrata,
"aktivista" u Medijima, vlasti, novinara itd.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Stara
Ljevica na Zapadu je doživjela istu sudbinu kao i partijski
službenici u Sovjetskom Savezu, žrtve su revolucionarne vatre koju
su sami započinjali i raspirivali. Takva je sudbina onih koji
koriste subverziju, inverziju i destrukciju društvenih institucija
kako bi stvorili nešto stabilno za sebe.</p><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b><span style="color: #0b5394;"><br /></span></b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b><span style="color: #0b5394;">PS</span></b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Mediji
stalno inzistiraju na moralnim osudama (i odobravanjima), a pritom će
koristiti što god im je korisno u pojedinom trenutku.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">U stanju
su hvaliti ili osuđivati koga god žele i to iz razloga kojeg god
žele. U jednom trenutku braniti ideju nacije je najgora stvar, a u
drugome će koristiti tu ideju da promoviraju svoj cilj; spominjati
razliku između spolova je zabranjeno, ali isto tako će govoriti o
razlici u spolovima ili da su neki rođeni u krivom spolu; najgori
epiteti su rezervirani za one koji spomenu da potencijal majčinstva
utječe na život žena, ali istodobno će u ime majčinstva
opravdavati svaku vrstu manipulacije nastanka života <i>– i
prekida života</i>, ili čak metodu pribavljanja rođene djece.
Neprihvatljiva im je činjenicu da majke odlaze češće na
porodiljni od očeva, ali isto tako će s odobravanjem pisati o
"<i>porodiljnom"</i> kojeg uzima žena u naprednjačkoj
vrsti veze. Zalažu se za libertinski moral i pravo da svatko čini
što želi, ali će osuđivati i prokazivati privatni život onih
koje u određenom trenutku vide kao prijetnju itd.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Mjesecima,
pa i godinama, mogu promovirati neku stvari, a onda je samo odjednom
napustiti; čak i osuđivati upravo ono što su sami do jučer
promovirali.</p><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><br /></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjaa0elaUGIzPKFohO6DKz2fEsTJuqaZ4-fhEK-WiI4xS_YpK7vQYl_pLsVrRDSiEvSonPzIsJcPuQtXY1mmN7rRJmpEPo-9PjEquRshwJ4YedGPQkDbRnassMxL7IOqrLTNYRBTPNQ3p1lnUaQYpv_8_txC47ieDhIs_WA9__9iMdId3uwI18OlauB3g/s612/medij.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="367" data-original-width="612" height="120" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjaa0elaUGIzPKFohO6DKz2fEsTJuqaZ4-fhEK-WiI4xS_YpK7vQYl_pLsVrRDSiEvSonPzIsJcPuQtXY1mmN7rRJmpEPo-9PjEquRshwJ4YedGPQkDbRnassMxL7IOqrLTNYRBTPNQ3p1lnUaQYpv_8_txC47ieDhIs_WA9__9iMdId3uwI18OlauB3g/w200-h120/medij.jpg" width="200" /></a></div><br />
<p></p><div><b><span style="color: #0b5394;">PPS</span></b></div><div><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">U stanju su čak
pozivati se na (stvarno) kršćanstvo ukoliko smatraju da je korisno
za neku trenutnu agendu – p<i>rimjerice osuđivanje i prokazivanje
nekoga.</i> Možda će hvaliti neko istinsko dobro, ali iz svojih
instrumentalnih razloga, navodnog kontrasta s onime što ne
odobravaju.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">(Naravno, puno češće
je promoviranje iskrivljenog kršćanstva, sekulariziranog
kršćanstva, antikršćanstva u kojem je uklonjena svaka poveznica s
Bogom, spominjati će kršćanski moral i nauk, drugu zapovijedu
ljubavi, ali će je potpuno odvojiti od prve zapovijedi ljubavi.
Potpuno će potkopati i izokrenuti značenje kršćanskih pojmova milosti i ljubavi. Možda će hvaliti neku istinsku vrlinu,
ali van ispravnog poretka stvari, potpuno odvojenu od pitanje Pravde
i Istine.)</p></div>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-65376976005820342862023-06-06T00:02:00.000+02:002023-06-06T00:02:07.811+02:00Suvremeni masovni mediji su učinkovitiji od Komunizma – OOD VI<p><b>S
obzirom da su Masovni mediji kratkotrajno orjentirani i
</b><i><b>ne-funkcionalni</b></i><b>, oni nužno vode do društvene
propasti.</b> Ipak mišljenje koje Masovni Mediji promiču nije to u
stanju prepoznati.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Kada bi
se takvo razumijevanje i javilo danas, ubrzo bi ga zamijenilo drugo
"mišljenje". ...</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Dakle destruktivnost Masovnih medija uključuje destrukciju
sposobnosti percipiranja stvarnosti i uzroka te destrukcije.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">U svijetu
suvremenih Masovnih Medija ušli smo i zarobljeni smo u stanju
nihilizma (nihilizam <i>jednako</i> negiranje stvarnosti <i>jednako</i>
vjerovanje da "stvarnost" nije stvarna); nihilizma koji je
puno gori od onoga što je postigao komunizam.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Komunizam je pokušao nanovno osmisliti Čovjeka prema propagandi,
redefinirati jezik, mijenjati fotografije i povijesne zapise kako bi
uklonili bivše vođe; ali komunizam je prema našim standardima imao
zanemarive Masovne Medije,<b> jednostavno nisu u stanju bili stalno
kolonizirati umove ljude.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Stari
Komunizam nije mogao nadvladati čvrstoću ljudskog uma, nije mogao
prevladavati osnovne motivacije, nade i pamćenja ljudi. Suvremeni
Masovni Mediji su to postigli.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Na
dnevnoj bazi, gotovo bez truda, suvremeni Masovni Mediji uspješno
implemenitraju; <span style="font-style: normal;">Uklanjenje svih
neodobrenih činjenica i osoba; </span><i>Potjemkinova sela </i>(fasade
lažno-funkcionalnih tvorevina –<i> većina suvremene birokracije,
nevladnih organizacija, projekata su obična Potjemkinova sela</i>);
iskonstruirani pseudoheroji (danas obično žene ili etničke
manjine), Pokazna suđenja (politički nekorektnih) s pristranim
procedurama koje rezultiraju predodređenom osudom; Izmišljenim
neprijateljima (poput zavjera bjelačkih supremista); jednostrani
zakoni koji odmah osuđuju poput Zakona o Mržnji i ugnjetavanju
"manjina", različita primjena poreza i zakona; masovno
bujanje nepoznatih regulacija tako da je svatko uvijek u prekršaju
osim ako mu politički revni dužnosnici ne oproste; ideološki
Novogovor koji prirodaje "fobije" i "negiranje"
opoziciji; prisilna samoinkriminirajuća priznanja kako bi održali
egzistenciju ili vlastitu sigurnost...<i> i tako dalje i tako dalje.<span></span></i></b></p><a name='more'></a><p></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Ljevičarsko
društvo je učinkovitije i sveobuhvatnije ostvareno danas kroz
vladavinu Masovnih Medija nego od strane teške ruke komunističke
vlasti.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Posebno
jer su spontani i samoorganizirani oblici ljudskog civilnog društva
(obitelji, crkve, lokalne zajednice, sindikati, cehovi, profesije...)
svi potencijalni organizirani izvori otpora (sve disidentne skupine)
razbijeni i deformirani subvencijama, regulacijama i infiltracijama.
To je postignuto učinkovitije nego nekadašnjim konfiskacijama,
potiskivanjem i nasiljem.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">S obzirom
da je težio "idealnom društvu" komunizam je bio
"ograničen", ali suvremeni Masovni mediji nemaju nikakvu
strategiju, samo destrukciju.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Bilo koja
pozitivna agenda koju promiču Masovni Medij je tek privremeni,
manipulativni cinični plan.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><br />
</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b><span style="color: #0b5394;">PS</span></b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Današnje
društvo je uspješnije u nametanju Ljevičarske vizije no što je to
bilo komunističko društvo. Korisno je još jednom navesti neke od
pojava koje spominje;</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"></p><ul><li><span style="font-style: normal;"><b>Uklanjenje
svih neodobrenih činjenica i osoba;</b></span></li><li><b style="text-align: left;"><i>Potjemkinova
sela </i>(fasade lažno-funkcionalnih tvorevina – većina suvremene
birokracije, nevladnih organizacija, projekata su obična
Potjemkinova sela)</b></li><li><b style="text-align: left;">iskonstruirani pseudoheroji (danas obično žene ili etničke
manjine)</b></li><li><b style="text-align: left;">Pokazna
suđenja (politički nekorektnih) s pristranim procedurama koje
rezultiraju predodređenom osudom</b></li><li><b style="text-align: left;">Izmišljeni
neprijatelji (poput zavjera bjelačkih supremista);</b></li><li><b style="text-align: left;">jednostrani zakoni koji odmah osuđuju poput Zakona o Mržnji i
ugnjetavanju "manjina"</b></li><li><b style="text-align: left;">različita
primjena poreza i zakona;</b></li><li><b style="text-align: left;">masovno bujanje nepoznatih regulacija tako da je svatko uvijek u
prekršaju osim ako mu politički revni dužnosnici ne oproste</b></li><li><b style="text-align: left;">ideološki Novogovor koji prirodaje "fobije" i "negiranje"
opozicije;</b></li><li><b style="text-align: left;">prisilna
samoinkriminirajuća priznanja kako bi održali egzistenciju ili
vlastitu sigurnost...</b></li><li><b style="text-align: left;">i
tako dalje i tako dalje.</b></li></ul><p></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">
Već sam objavio slična razmišljanja; <span style="text-align: left;"><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2017/05/u-ratu-protiv-crkve-liberalizam-je.html">U ratu protiv Crkve liberalizam je uspješniji od starih komunista – R. Legutko</a>, </span><span style="text-align: left;"><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2017/05/o-jednostavnoj-tranziciji-komunista-u.html">O jednostavnoj tranziciji komunista u liberal demokrate – R.Legutko</a>,<a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/11/ljevica-evoluira-evoluira-protiv.html"> </a></span><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/11/ljevica-evoluira-evoluira-protiv.html">Ljevica evoluira, evoluira protiv Kršćanstva - BGC</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/11/ljevica-je-samoobmanjujuc-neprijatelj.html">Ljevica je (samo)obmanjujuć neprijatelj Kršćanstva - BGC</a>,<a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/11/ljevica-unistava-civilno-drustvo.html"> Ljevica uništava civilno društvo</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/funkcionalizam">kategorija funkcionalizam</a> itd.</p><div style="text-align: justify;"><span style="text-align: left;"><br /></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjHSLgXXqc58XqSXcq0lHOkdBg8E_GGak644T6w74jXosIlRXnj3DMZwA8OYxAdKfco4So7tDGZo9zztMAdkl2zodet-0BlhvucDTP9oE2v5K8p-coqtcCnG_DKIpykiwC9uNe5t6_La0gPFK9uCt-1YBCfQy97eTqjPZAh4TPnnteNIP2ADFAU2rs8Ag/s628/komMediji.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="339" data-original-width="628" height="108" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjHSLgXXqc58XqSXcq0lHOkdBg8E_GGak644T6w74jXosIlRXnj3DMZwA8OYxAdKfco4So7tDGZo9zztMAdkl2zodet-0BlhvucDTP9oE2v5K8p-coqtcCnG_DKIpykiwC9uNe5t6_La0gPFK9uCt-1YBCfQy97eTqjPZAh4TPnnteNIP2ADFAU2rs8Ag/w200-h108/komMediji.jpg" width="200" /></a></div>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-81698568426744141312023-06-05T21:11:00.001+02:002023-06-05T21:11:15.789+02:00Masovni mediji će uništiti društvenu koheziju – OOD V<p style="text-align: justify;">Masovni mediji su skup
međusobno povezanih sustava koji povezuju atomsku,
individualističku, otuđenu populacija modernih nacija; i nacije
svijeta.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b>Zapravo su Masovni
Mediji jedina stvar koja povezuje ljude u suvremenom svijetu</b> <i>(Na
Zapadu je religija protjerana iz javne sfere.)</i></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Ali komunkacija nije
kohezija; barem ne nužno <i>– kada bi bila onda bi sukobi i ratovi
nestali rastom Masovnih medija u devetnaestom i dvadestom stoljeću</i>
– ali dogodilo se upravo suprotno.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Masovni mediji su stoga
oblik komunikacije koji uništava koheziju.</p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Rast Masovnih
medija ima samo jedan mogući rezultata; a to je uništenje samog
društva.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Masovni Mediji su rak
koji raste i raste dok ne ubije domaćina.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><br /></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b><span style="color: #0b5394;">PS</span></b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Ne znam što točno BGC podrazumijeva pod time da mediji uništavaju
koheziju tako da su mi zanimljivije druge dvije stvari koje usput
ističe. <i>(Posljednjih godina mnogi ističu "podjeljenost"
zapadnog društva, ali ne misli na to – vjerojatno bi rekao da ta
podjeljenost nije oko nikakve bitne stvari, da se obje strane slažu
oko smjera i vrijednosti, samo se razlikuju u nekim detaljima.)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-weight: normal;">Prvo,
što danas uopće povezuje ljude u društvu? (</span><span style="font-weight: normal;"><i>Religija
je zabranjena. Ideja nacionalne države je također danas nedopuštena
stvar, takav oblik "množine prvog lica" bi predstavljao
govor mržnje – iako još uvijek nije tako loša stvar kao
religija.) </i>Umjetnost? Sport? (Ali i to je danas proizvod medija, distrakcija.) </span><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">Mediji
su jedino što imate zajedničko s nekime.</span></span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">Drugo,
pogrešno isticanje da će (medijska) komunikacija razriješiti svaki
problem. </span></span><i><span style="font-weight: normal;">(Pretpostavljam
da veliki broj ljudi prepoznaje kako ljevičarsko pozivanje na
komunikaciju nije poziv na istinsku komunikaciju, pogotovo jer oni
sami određuju što se i kako smije komunicirati.) </span></i>
</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><br />
</p>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><tbody><tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhPp32mxQUdmvgdLXeBpDvAoqV0d0Qhem9qciGK8CcjQm8lCGs6l4CqIYnyAmksi_rbDYevM2dPG0OGns7LdfHV64RpyxQaWf6xg12Xit3HQpI2KV9NoXQxORVAKSRgvPTmLTtFH2EBMlVGXkMCViiL_vZaid1-Tttnb_5kX6jxJDJMftAfU73s4eJ8WQ/s1100/VlogerIgracka.png" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="1100" height="154" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhPp32mxQUdmvgdLXeBpDvAoqV0d0Qhem9qciGK8CcjQm8lCGs6l4CqIYnyAmksi_rbDYevM2dPG0OGns7LdfHV64RpyxQaWf6xg12Xit3HQpI2KV9NoXQxORVAKSRgvPTmLTtFH2EBMlVGXkMCViiL_vZaid1-Tttnb_5kX6jxJDJMftAfU73s4eJ8WQ/w200-h154/VlogerIgracka.png" width="200" /></a></td></tr><tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Opasna igračka?</td></tr></tbody></table>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-43373602579953789512023-06-05T00:19:00.002+02:002023-06-05T20:10:59.229+02:00BGC o Paradoksalnoj (Ljevičarskoj) kontroli nad medijima - OOD IV<p>Paradoks
kontrole/nedostatka kontrole masovnih medija jest što;</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Prvo,
Masovni Mediji su Ljevičarski</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Masovni
mediji su izvor i provođenje Ljevičarstva u suvremenim društvima,
širenjem Masovnog medija u naciji, nacija skreće Ljevo; U
suvremenim društvima stupanj vjerske predanosti povezan je s
odvojenošću od Masovnih Medija (najreligiozniji su oni koju su
najudaljeniji od Masovnih Medija). <b>Masovni mediji su Ljevičarski
i u svojoj formi i u svom sadržaju; pristranostima, propustima,
naglascima, izborima, iskrivljenjima, izmišljanjima i lažima.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Drugo,
Nitko ne kontrolira Masovne Medije<span></span></b></p><a name='more'></a><p></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Nitko ne
kontrolira Masovne Medije jer se ne radi o stvari koju možete
kontrolirati, to nije moguće. Posebno u vrijeme interneta i
društvenih veza, ljudi stalno sa sobom nose masovni medij u obliku
telefona, pristupačan u svakome trenutku.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Takva
promjena je uvećala Masovne medije možda i tisuću puta, <b>a
Ljevičarstvo je postalo sve (I) ekstremnije i (II) sve prodornije i
sveobuhvatnije. Teško je zamisliti sustav kontrole koji se može
skalirati tisuću puta i istodobno postati toliko učinkovit u
nametanju Ljevičarstva.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Dakle
postoji Paradoks – širenjem medija očekivali bi da će Ljevica
biti razvodnjena, ili da će izgubiti kontrolu nad sve većim
Masovnim Medijima.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Ipak, taj
paradoks ne postoji ako Masovni mediji samo po sebi, intrinzično i
spontano proizvode Ljevičarski svjetonazor, širenjem Medija širi
se i Ljevičarstvo.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><i>(Neka
druga vrsta, naddruštvene, nadnacionalne institucije bi zahtijevala
sustav kontrole kako bi ispunjavala svoju funkcija, trebali bi imati
skup formalnih pravila i procedura da bi ostvarili konformitet, ali s
obzirom da su Masovni Mediji intrinzično Ljevičarski, onda što su
veći Masovni Mediji to je veće i Ljevičarstvo Masovnih medija.)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Rast
masovnih medija je ista stvar kao i Ljevičarski trend.</p>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEirrkXK7H0Uuq9B9rf_7ZINUuz4aHq9dvT3oG6IT-ezOxdnsBQJC746IfT6pWwFS9Nk5ZUUsTzB0vVI_NP7fDCZR_-3a329aAxcjGgC-bspnEe7a1_znO6pWLEOljWuCSt6qim7KG3tLuQpXbYCeI1Bl__JwyYWpTU_JtgcF_2KMbfu9uxJ4LMReM5uRg/s612/kontrolaMed.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="612" data-original-width="433" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEirrkXK7H0Uuq9B9rf_7ZINUuz4aHq9dvT3oG6IT-ezOxdnsBQJC746IfT6pWwFS9Nk5ZUUsTzB0vVI_NP7fDCZR_-3a329aAxcjGgC-bspnEe7a1_znO6pWLEOljWuCSt6qim7KG3tLuQpXbYCeI1Bl__JwyYWpTU_JtgcF_2KMbfu9uxJ4LMReM5uRg/w141-h200/kontrolaMed.jpg" width="141" /></a></div>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b><span style="color: #0b5394;">PS</span></b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Ljevičarsku
pristranost medija je lako pokazati, zaposleni u medijima većinom
glasuju za ljevičarske stranke i doniraju svoja sredstva (i vrijeme)
njihovim političkim kampanjama. Isto tako, ako analizirate način na
koji izvještavaju ili ne izvještavaju o određenim fenomenima –
<i>izrazima koje koriste itd.</i> - postaje jasno da njihova osobna
pristranost određuje i njihov sadržaj. O tome sam pisao u drugoj polovici posta <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2012/05/dominacija-ljevice-na-sveucilistima-i-u.html">Dominacija Ljevice na sveučilištima i u medijima - statistika.</a> <i>(</i><i><span style="text-decoration: none;">Ne
možete to negirati. Zapravo to neće niti negirati, samo će
opravdavati – novinari su obrazovaniji i pametniji pa zato
razmišljaju kako razmišljaju, reći će obrazovano i pametno.)</span></i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Dakle,
činjenica da su mediji ljevičarski je nepobitna, možete ponuditi
različite teorije zašto je to tako; možda jer je to posao koji
privlači vrstu ljude s određenim karatkeristikama <i>(koje su pak
povezane s "ljevičarstvom"),</i> različite prioritete
<i>(drugi se posvećuju obitelji ili svojoj nemedijskoj
karijeri</i>), ekonomske realnosti (<i>plaća u medijima nije
dovoljna za ljude s određenim ciljevima)</i> itd.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Oduvijek
je vrijedilo da dobar dio medijskih zvijezdi pati od nekog oblika
poremećaja osobnosti, narcisoidnosti itd. <i>(Histrionski poremećaj
se čini posebno prikladnim u današnje vrijeme društvenih mreža
gdje je pažnja najbitnija. U starom Rimu glumce često nisu smatrali
uglednim upravo zbog onoga što njihov posao podrazumijeva).</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Prema
tome, mediji stvarno jesu ljevičarski u smislu da njima dominiraju
ljevičari, ali BGC tvrdi nešto više <i>- nešto što djelomice
možemo naslutiti u objašnjenjima zašto bi one koje zanima
ljevičarstvo istodobno toliko zanimali mediji.</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-style: normal;">Inače,
BGC, kao što sam već napominjao, pod medije misli na sve </span>tiskane
medije (knjige, novine, magazine), električne (radio, TV, filmove) i
internetske medije (blogove, društvene mreže, medije za međusobno
dopisivanje); a pod Ljevičarstvo misli na sve one ideologije i
pokrete kojima su određeni sekularni ciljevi nabitniji <i>(to
uključuje i mnoge "desne" stranke.).</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Prilikom
objašnjavanja svoje teorije, ističe da je nemoguće kontrolirati
Masovne medije, ali to je u određenom smislu netočno. Danas je
lakše nego ikada kontrolirati svaku riječ koju itko napiše na
internetu, čak i svaku riječ koju netko izgovori u prisutnosti svog
mobitela. (Ne radi se o suludim teorija nego o tehnički izvedivim
stvarima, stvarima koje se već koriste. Primjerice vladine agencije
mogu zatražiti od operatera odnosno proizvođača pristup telefonu i
mogu uključiti mikrofon, nije potreban ljudski operater da bi
prisluškivao razgovor, računalo može transkribirati i tražiti
ključne riječi. Nije tehnički idealno, ali ne radi se o nikakvoj
futurističkoj tehnologiji ili paranoji.)</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Postoje
različiti zakoni o "govoru mržnje" i "diskriminaciji" <i>(i ljudi koji te zakone provode)</i> koji se upotrebljavaju za suzbijanje govore u svim medijima, postoje
osobe na zapadu kojima nije dopušteno imati profil na društvenim
mrežama (iako na njima ne objavljuju ništa što bi uopće podpadalo
pod te zakone), ne smijete čak niti objaviti njihovu fotografiju, ne
dopušta im se pristup financijskim institucijama, zatavaraju im se
računi u bankama, članovi njihovih obitelji ne mogu unajmiti
prostor putem aplikacija, ne mogu naručiti prijevoz itd. Ne radi se
o ljudima koji predstavljaju ikakvu stvarnu opasnost za društvu.
Npr. prenio sam davno i<a href="Mala vlada, snažne obitelji">ntervju s J.R. Morse</a>, njenom Ruth Institutu
su zatvorili račun.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">To sve je
prisutno u društvu koje ima "slobodu govora", što je tek
s društvima poput našeg u kojem je ljevičarskim medijskim
ličnostima dopušteno da rade i govore što žele (koliko god bilo
diskriminatorno i mrzilački), a drugima se zbog manjih stvari gase
televizijski kanali, osuđuje ih se itd. <i>Sjećam se kada je jedan
medijski djelatnik iz dijaspore ustvrdio da bi pokrenuo ozbiljni
"desni" medij kod nas, ali bi mu uz financijska sredstva
bila važna, vjerojatno i važnija, činjenica da ima političku
podršku za svoj projekt. Svjedočili smo sudskim presudama u korist novinara iako su objavljivali dokazano pogrešne tvrdnje o konzervativnim osobama, presudama protiv novinara jer su objavili činjenice koje je netko smatrao diskriminatornim, prijetnje sudskim postupcima protiv onih koji su samo citirali ono što su ljudi s Ljevice objavljivali o svom životu itd. Radi se samo o par sitnica vidljivih s površine, što se tek događa kada se netko pokuša baviti istinski istraživačkim novinarstvom i ugroziti različite interesne skupine. (Kada govorimo o kontroli medija na ne-Zapadu, lagano je vidjeti kako bi ona funkcionirala.) </i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm;">
Ipak, iako je moguće kontrolirati medije, zapravo lakše nego ikada,
BGC je u pravu da ih ne bi bilo moguće kontrolirati kada bi ljudi
odbacili tu kontrolu - p<i>ritom ne govorimo o nekoj revolucionarnoj
pobuni, </i>odnosno kada toliko ljudi ne bi već samo po sebi
promiviralo ljevičarske antivrijednosti. <i>(Ne radi se o tome da svaki glumac, redatelj, pisac, novinar ili urednik svjesno i kontrolirano promovira određeni skup ideja.)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-style: normal;">Davno
sam izdvojio gornji citat pa se ne sjećam što je sve pod time
mislio, ali zapravo tvrdi da nije točno da neko središnje tijelo
kontrolira medije (kao što je to bilo u komunističkim društvima),
nego da je ta kontrola raspršena, nešto što ljudi sami provode.</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-style: normal;">No, ostavimo
po strani pitanje što se može kontrolirati odnosno tko kontrolira
što. Mnogo toga se promjenilo i pokazalo proteklih par godina o
medijima i njihovom izvještavanju.</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-style: normal;">Zapravo
pitanje kontrole nije bitno za njegovu poantu da su mediji samo po
sebi Ljevičarstvo. (Čak i kada bi privremeno ta kontrola nestala,
ili bi je zamjenila neka navodno drugačija sila, njegova poanta još
uvijek vrijedi.) Prenosim <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2013/03/mediji-o-papi-i-zasto-su-intrinzicno.html">još jednom</a> </span>par povezanih razmišljanja;</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"></p><blockquote><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Protiv-Dobra efekt
masovnog medija zapravo proizlazi iz činjenice da zamjenjuje
religiju kao sustav društvene evaluacije. Evaluacija masovnih medija
može biti pro-zla ili pro-dobra, ali primarna je sama činjenica da
je masovni medij postao glavni sustav društvene evaluacije.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Dakle,
iako se specifična evaluacija može razlikovati, to nije fenomen
koji je od primarne važnosti. Primarno je da masovni medij nužno
istiskuje religiju kao mehanizam društvene evaluacije. <b>Ono što
je zapravo bitno u suvremenom Zapadu je činjenica da masovni mediji
stvaraju i komuniciraju (ili ne komuniciraju) sve bitne društvene
evaluacije:</b> i zbog toga je priroda masovnog medija biti
protiv-Dobra.</p></blockquote><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Odnosno ;</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"></p><blockquote><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Masovni
medij zauzima područje religije i istiskuje religiju kao primarni
društveni, javni sustav evaluacije svih transcendentalnih Dobara:
dobro istine, ljepote i vrline.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">"Poruka"
masovnog medija je kako je masovni medij taj u kojem dolazi do
transcendentnih evaluacija (dakle nije religija ta).</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Svijet
medija je svijet u kojem su religija i blagdani i drugi ljudi (i sve
ostalo) primarno nešto što pridonosi masovnom mediju; u kojem je
primarna motivacija ljudi da čine nešto osim konzumiranja masovnih
medija ta da imaju nešto "zanimljivo" pridonijeti masovnim
medijima.</p></blockquote>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"></p><blockquote><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">To je
svijet u kojem ljudi evaluiraju (procjenjuju) istinu, ljepotu i
vrline kako bi promovirali komunikaciju sa masovnim medijem. Zbog
toga ono što ljudi rade odvojeno od masovnih medija rade na temelju
evaluacije masovnih medija, te stvari rade (implicitno) kako bi imali
što doprinijeti masovnim medijima.</p></blockquote>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Dakle, ono što želi
reći jest da nas mediji sami po sebi guraju Ljevo (u smislu u kojem
on koristi taj pojam). Čak i kada taj smjer ne bi bio toliko
eksplicitno Ljevičarski – <i>ili bi čak bio navodno desničarski,</i>
još uvijek imate taj fenomen. <i>(Slično kao što ne možete razvijati vrlinu čednosti prateći desenzibilizirajući i vulgaran sadržaj.)</i></p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><br /></p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="color: #0b5394;">PPS</span></p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Možda Vam se čini da BGC pretjeruje, i vjerojatno niste jedini, ali zasigurno postoji element istine u onome što primjećuje. </p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Ukoliko Vam je to prepesimistično, onda se možete tješiti da medijska kontrola i inzistiranje na prihvaćanju ljevičarske ideologije pokazuje ne da su mediji jači no ikada, nego upravo suprotno, da pokušavaju održati neodrživo. (<i>Najmračnije je pred svitanje.)</i></p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;"><i>---</i></p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">
</p><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Post
vjerojatno djeluje konfuzno. Mogli bi stvar drugačije opisati,
odnosno razdvojiti tri stvari; Prvo, medijima dominiraju ljevičari
i ljevičarska pristranost. Radi se o činjenici - što god mislili o
tome kako je i zašto došlo do toga, i je li to dobra stvar.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Drugo,
medije (ne) možete kontrolirati. Ovo je možda točno, možda nije.
Očito, svaki novinar i svaki urednik kontrolira i pokušava
kontrolirati. Postoje ljudi koji koordiniraju poruke kroz više
medija itd. <i>(Primjerice američki mediji koji objavljuju identične
slogane i naslovnice tijekom političkih izbora.)</i> S druge pak
strane, postoje ljudi koji promoviraju te poruke bez takve očite
koordinacije <i>(knjige, kazalište, filmovi itd.).</i> Samo pitanje
kontrole medija ne utječe na treću stvar, odnosno na njegovu
tvrdnju da mediji sami po sebi promoviraju ljevičarstvo.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Možda je
teško uvidjeti što želi reći, pogotovo kada smo toliko navikli na
medije, poput riba koje su navikle na vodu pa je niti ne primjećuju.
Ne govori o nekoj određenoj pojavi u medijima <i>– naravno da
možete prigovoriti da nije točno opisao svaku medijsku interakciju</i>,
nego nešto apstraknije, o mediju kao sustavu u kojem živimo odnosno
o djelovanju tog sustava na naš život i razmišljanje.
</p><i></i><p></p>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-32164665359123240192023-05-28T19:51:00.000+02:002023-05-28T19:51:18.592+02:00Mediji između relativizma i apsolutizma – OOD III<p></p><blockquote><p style="text-align: justify;">BGC u <a href="https://addictedtodistraction.blogspot.com/">Addicted to Distraction</a> objašnjava da su mediji, iako skloni relativizmu, u stanju
zagovarati odnosno osuđivati svaku stvar, koliko god mala ili velika
bila, i to s nevjerojatnom silinom;</p></blockquote><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">
</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Iako su
masovni mediji u praksi relativistički, njihova "teorija"
<i>(njihova implicitna pretpostavka</i>) u određenom vremenskom
trenutku je apsolutistička.<b> Nesložiti se ili suprotstaviti se
nekoj stvarnosti koju Mediji nameću </b><i><b>– primjerice krivnji
osobe koju Mediji u određenom trenutku žele prikazati krivom, ili
svetosti nekoga koga Mediji prikazuju svetim </b></i><b>– znači da
se razotkrivate kao objektivno zli.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Dakle u
Masovnim Medijima gdje je sve relativno, svejedno imate Mišljenje
koje je najbitnije (barem u tom trenutku.); ne postoji stvarnost <i>–
van osobnog mišljenja</i> – preostaje samo mišljenje; a to znači
da je mišljenje sve.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">U
Masovnim Medijima, Mišljenje zauzima mjesto Stvarnosti. Mišljenje
se tretira kao Stvarno; ali s obzirom da Mišljenje nije stvarnost,
Mišljenje se mijenja kada god je to korisno.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Prema
tome, sve što Masovni Mediji poručuju je apsolutno u trenutku kada
to poručuju; ali nije stalno – <i>može trajati kraći ili duži
period</i> – podložno je reviziji ili poništenju u svakome
trenutku.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>U
Masovnim medijima bilo što –</b><i><b> bilo što</b></i><b> – se
može tretirati kao iznimno važno i hitno, kao nešto što zahtijeva
rekaciju ODMAH</b> – u trenutku kada nam to nude. Može se raditi o
rješavanju gladi u afričkoj zemlji, otpuštanju slavne osobe zbog
"gafa", štovanju sportskog heroja, slavljenju kraljevskog
vjenčanja ili olimpijskih igara, ili pogrebu pop zvijede; zatvaranju
seksualnog napasnika ili davanja najvećih počasti istom, čudu od
novog auta ili računala, porezu na ugljik, subvencioniranju operne
kuće...</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Masovni
mediji su u stanju razbuktati apsolutno imperativnu "objektivnu"
nužnost oko najveće ili najmanje stvari; zatim se čitava stvar
može trenutno odbaciti i ignorirati; možda čak to nikada više
niti ne spominjati, ili se pak možda stalno baviti time sljedećih
godina</b>... Sve je moguće, ništa nije fiksno, kalibracija
vrijednosti je proizvoljna, vrijednost je odvojena od važnosti.<span></span></p><a name='more'></a><p></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Dakle
Masovni mediji su gotovo uvijek samouvjereni (u svom mišljenju); ali
u nevjerojatno kratkom trenutku svaka "činjenica" može se
predstaviti kao obično Mišljenje, a to Mišljenje onda možemo
napustiti. [...]</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">---</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"></p><blockquote><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Prema
BGC-u, iako (zapadni) mediji u jednom trenutku o nečemu govore u
aposlutnim terminima već sutra su spremni napustiti čitavu stvari,
možda propagirati upravo suprotnu stvar, dakle radi se o
relativizmu. U svakom trenutku može doći do potpune promjene. <i>(U
jednom trenutku će najveća vijest biti određena osoba, ili stanje
u Libiji, Siriji, Ukrajni, ili izjava neke anonimne osobe o psima ili
feminizmu, ili pak potres, bolesti, terorizam ili ...)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="text-align: left;">Takav
relativizam, prema njemu, dovodi do Trajne Revolucije</span><span style="text-align: left;">.
Opisuje;</span></p></blockquote>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Upravo
tako Masovni Medij funkcionira.<b> S vremenom, identificira,
ismijava, potkopava, oslabljuje, uništava i u konačnici inveretira
i poništava svaku skupinu ili osobu koja se protivi revoluciji</b><span style="font-weight: normal;">
– </span><i><span style="font-weight: normal;">ali ne postoji
konačni cilj.</span></i><span style="font-weight: normal;"> </span>Ne
postoji stabilno, eksplicitno, dugotrajno stanje koje se pokušava
ostvariti.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">To se
postiže ideologijom Masovnih Medija koju sam nazvao <i>Opinionated
Relativism</i> <i>[relativizam samouvjerenog mišljenja]:</i> <b>radi
se o relativizmu koji će u određenom trenutku i u određenoj temi
negirati vlastiti relativizam – ali će s vremenom odbacivati svoja
prijašnja uvjerenja kao obična mišljenja.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Prema
tome Masovni mediji su stvarno negativna, destruktivna, besmislena i
besciljna stvar; Ali ipak, to je stvar koja potpuno dominira
suvremenim svijetom; Masovni Mediji su najmoćnija stvar na svijetu.</p><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><br /></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgse4fR61guKV0NWyo9AvzdNvmVyhxwwI8PxfK7OQBy94w0nPxmSUnfpz6l5yjFLBsXQEK6wocdJx7hDGns5VXLiycwOAlPkGusbL8v7DAU93J3i118RceyPeg60785GXgs8-37NzSYQpK5-A2WrFvwbQUAp22JF1JX2rn3F-jRDOgXTmqgcIKqjW1vaw/s1200/odmah.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="450" data-original-width="1200" height="75" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgse4fR61guKV0NWyo9AvzdNvmVyhxwwI8PxfK7OQBy94w0nPxmSUnfpz6l5yjFLBsXQEK6wocdJx7hDGns5VXLiycwOAlPkGusbL8v7DAU93J3i118RceyPeg60785GXgs8-37NzSYQpK5-A2WrFvwbQUAp22JF1JX2rn3F-jRDOgXTmqgcIKqjW1vaw/w200-h75/odmah.jpg" width="200" /></a></div><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><br /></p>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-47357808536520604772023-05-26T23:06:00.001+02:002023-05-26T23:06:59.274+02:00Bez medija ste "izgubljeni" za društvo – OOD II<blockquote><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">BGC
u <i>Addicted to Distraction</i> objašnjava kako smo možda svjesni
da su nas mediji ponekad doveli u zabludu, ali rijetko tko je
svjestan o kako dubokom i rasprostranjenom učinku se radi. Mediji su
potpuno preuzeli javne i privatne živote, bez medija ste izgubljeni. Ističe;</p></blockquote><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;">
</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Jer kada
ste unutar Masovnih Medija (a danas su na Zapadu svi dio njega), gdje
god se okrenete vaše deluzije će biti potvrđene – <i>jedina
dosljednost je dosljednost deluzija</i> – Masovni Mediji daju nam
"činjenice" i "rasuđivanje" prema kojima
pričamo s drugim ljudima.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Izađite
iz balona Masovnih Medija i bit ćete izgubljeni; otkriti ćete da
nemate o čemu pričati s ljudima –</b><span style="font-weight: normal;">
preostaje vam samo neslagati se i svađati se s njima.</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Udaljite
se od Masovnih Medija i postati ćete dosadni, iritantni, ludi –
jer živimo u svijetu koji smatra da zdrav razum i osobna iskustva ne
samo da nemaju nikakvu vrijednost; nego su opasni, predstavljaju
dokaz izopčenosti, dokaz su poremećenog mentaliteta; sve što je
van medijskog balona smatra se područjem divljih i usamljenih
sadista, luđaka i populista.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="color: #0b5394;"><br />
</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b><span style="color: #0b5394;">PS</span></b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Nedavno
je jedan od američkih ureda proglasio da je obilježje opasnih
radikala izbjegavanje mainstream medija. Mnogi su se začudili i
šokirali takvom klasifikacijom, ali možda su stvarno u pravu.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Ako niste
pod utjecajem medija, stvarno ćete biti izgubljeni, nećete više
imati o čemu pričati sa prijateljima i susjedima<i> (čak i ako žive u drugim državama znate o čemu se i na koji način mora razgovarati)</i>. Situacija kroz
proteklih par godina nudi nam dobar primjer, izašli bi iz svog doma
i shvatili da nastanjujete neki drugi svijet. </p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">"Nepromišljeno"
bi bilo komentirati neko aktualno događanje bez da ste prvo upoznati
kakvu su atmosferu stvorili mediji, tko je heroj, a tko zlikavac;
koje "činjenice" morate prihvatiti, a koje osuđivati; što
isticati, a što prešućivati.</p><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><br /></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgKxaF09A2ND-I7b8SwXbxJj4yA4ONCcfH3kFWNm2iHMquXLNdJhA2XZ_9XGjsthld-SUm-JcBD9v1bpSAoVVm_Kdw5gScOFni7HSJ4GYN3cLIDqzG1AY1RX8SIhTo6oJTxYjF0UZJg-lEcmaVktuWyRJmQ9T8pJu5kX61eyu7cSL9h97WebX7ELfzDEQ/s461/mediji_gl.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="360" data-original-width="461" height="156" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgKxaF09A2ND-I7b8SwXbxJj4yA4ONCcfH3kFWNm2iHMquXLNdJhA2XZ_9XGjsthld-SUm-JcBD9v1bpSAoVVm_Kdw5gScOFni7HSJ4GYN3cLIDqzG1AY1RX8SIhTo6oJTxYjF0UZJg-lEcmaVktuWyRJmQ9T8pJu5kX61eyu7cSL9h97WebX7ELfzDEQ/w200-h156/mediji_gl.jpg" width="200" /></a></div>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-63030440337012111372023-05-25T00:25:00.000+02:002023-05-25T00:25:53.811+02:00BGC o Masovnim Medijima i distrakciji - OOD I<p style="text-align: justify;">U
knjižici pod naslovom Addicted to Distraction <i>(Ovisni o
distrakciji)</i>, podnaslova Psychological consequences of the modern
Mass Media <i>(Psihološke posljedice suvremenih masovnih medija)</i>,
2014. god , University of Buckingham Press,<span style="color: #666666;"><span style="font-family: Trebuchet MS, Trebuchet, Verdana, sans-serif;"><span style="font-size: 11pt;">
</span></span></span>Bruce G. Charlton se bavi
fenomenom masovnih medija i njihovog utjecaja na ljude.<i> (Knjiga možete pronaći na amazonu, ali autor ju je objavio i besplatno u <a href="https://addictedtodistraction.blogspot.com/">blog formatu ovdje.</a>)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Na tragu
McLuhanova uvida da Medij jest poruka BGC opisuje masovne medije kao
sustav koji stalno raste, preuzima kontrolu nad svim korisnim
društvenim sustavima, od politike do religije, od obrazovanje do
umjetnosti. Prema njemu, radi se o subverziji svega što je korisno,
i svega što daje smisao i cilj životu. Mediji funkcioniraju kao
droga, potrebna nam je "detoksikacija", tek tada ćemo se
osloboditi laži i ludosti života u Medijskom balonu. Tek tada ćemo
se moći vratiti stvarnosti izravnog osobnog znanja, iskustva i
zdravog razuma.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Pod
masovni mediji BGC misli na sve medije –<i> uključujući tiskane,
multimedijske i internetske medije. </i>Zapravo ih niti ne
primjećujemo jer su svuda oko nas.<i> (Poput ribi smo koje ne
primjećuju vodu u kojoj žive.)</i> Zbog njih živimo u iluziji,
milijarde ljudi tako ž<span style="font-weight: normal;">ive. Radi se
o najraširenijoj i najučinkovitojoj propagandi u povijesti
čovječanstva, zbog nje ljudi ne vjeruju onome što vide vlastitim
očima i ignoriraju vlastita iskustva.<span></span></span></p><a name='more'></a><p></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">BGC
prepoznaje da mnoge neće uvjeriti da vide stvarnost Masovnog Medija,
ali za one koji prepoznaju problem i shvate da pate od ovisnosti o
medijima, postanu svjesni medijske subverzije, situacija nije
beznadna.<i> (Opisuje destruktivnost medija na sve uključene, ne
radi se o pojedinoj laži koju promoviraju, nego o samom sustavu.)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Masovni
mediji izazivaju ovisnost, rašireni su i imaju našu potpuno
pozornost, oni su način na koji promatramo čitav svijet, pružaju
nam stimulaciju, asimiliraju nas. Problem ne možete riješiti tako
što ćete izabirati sadržaj nego morate umanjiti svoje izlaganje
mediju.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Kroz
sljedećih nekoliko postova prenijeti ću par razmišljanja iz
knjižice, u nastavku prenosim iz uvodnih razmatranja.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">***</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Ovisnost
o masovnim medijima je prisutna desetljećima, ali je danas u vrijeme
interneta i društvenih mreža sve gora. Internet je samo ojačao
medije, nije ih zamijenio. Masovni mediji kontroliraju društvo, ali
nitko ne kontrolira masovne medije.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Ljudi
koriste medije za posao, u organizaciji privatnog života, ne mogu
se riješiti te ovisnosti jer se ne mogu riješiti medija; ali moraju
smanjiti konzumaciju.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Jedan od
poticaja za analiziranje modernih masovnih medija jest afera Savila,
i činjenica da je poznati voditelj zapravo bio kronični, serijski,
agresivni sekualni predator, zlostavljač i silovatelj. Kroz više od
pola stoljeća zlostavljao je vjerojatno i tisuće žrtava, sve uz
znanje njegovih kolega koje su ga unatoč tome slavile kao sveca jer
se bavio <i>"humanitarnim radom"</i> i skupljao je novac
kojima je<i> "pomagao ljude".</i> Promovirali su ga za
zaštitnika i zagovornika upravo onih skupina koje je zlostavljao.
Bio je medijski uzor, imao je veze s najmoćnijim ljudima političkog
i društvenog života (i vjerskog), ti ljudi koji su bili svjesni
optužbi nisu učinili ništa, čak su ga pozivali u svoje domove i
izlagali svoje obitelji njegovom utjecaju.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Radi
se o slučaju koji pokazuje da ne postoji veza između Medijske
stvarnosti i istinske stvarnosti, nego je ona čak i negativna; što
je stvarnost gora, to će je vladajuće elite više promovirati. Radi
se o perverznoj inverziji.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Cijela
afera nudi važnu lekciju;</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Prvo,
nismo u stanju suditi o moralnoj vrijednosti ljudi na temelju
medijske slike. Instinktivno mislimo da možemo, ali to nije moguće.
Ne možemo procijeniti niti one,<i> možda za njih to posebno i
vrijedi,</i> ljude koje nam nude kao moralne primjere.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Drugo,
moralna vrijednost ljudi u javnom životu je mnogo manja no što smo
prije mislili. </b><i>(Toliko ljudi je znalo za Savila i nije ništa
učinilo).</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Treće,
zle posljedice seksualne revololucije se sustavno prikriva, opravdava
ih se, čak ih se i slavi.</b> Sigurno postoji još mnošto takvih
situacija o kojima ništa ne znamo.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">No,
čitava afera je brzo zaboravljena. Mediji je brzo napuštaju.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Dakle,
opasno je podvrgnuti se utjecaju masovnih medija i onih kojih
kontroliraju javne rasprave. Moramo, promijeniti svoje ponašanje i
uporabu masovnih medija.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">***</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Masovni
medij je komunkacija između jedne i više osoba, ili male skupine
prema velikoj. Radi se o sustavu koji amplificra komunkaciju.
<i>(Knjige, novine, radio, tv, internet blog, društvene mreže)</i>.
Fenomen je uvijek postajao, primjerice "tehnologija"
amfiteatra, ili pisani sustavi koje je moguće kopirati i koje može
čitati više ljudi.<b> No, u počecima, takva komunikacija je imala
specifičnu društvenu funkciju; vladanje, vojska, pravni sustav,
znanje itd. Nije postojao jedan masovni medij</b>. Čak i u modernije
doba, postojali su različiti mehanizmi komuniciranja, časopisi u
sustavu znanosti, knjige u umjetnosti itd. ali još uvijek se radilo
o nepovezanim sustavima.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">No s
rastom je došlo do isprepletanja, međusobne komunikacije unutar
sustava, pa sada imamo ujednjenje Masovnog Medija; više se ne radi
samo o komuniciranju nego reagiranju na međusobnu stimulaciju.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Novine će
objavite priču – izvor nije uopće bitan, može se raditi o
vlastitom <i>"istraživanju",</i> javnoj objavi, ili<i>
"izvoru"</i>; uskoro je mediji prošire, i dolazi do
reakcija na tu priču. Uskoro imate priče o priči, i onda imate
priče o toj priči, i svaka od tih daljnjih priča može dovesti do
novih reakcija i tako dalje.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Nekoć bi
stari medij imao određenu funkciju, komunicirao bi nešto, neki
rezultat <i>(znanstveni, umjetnički itd.)</i>, ali danas je masovni
medij neovisan o tome. On proizvodi s ciljem proizvodnje reakcije.
Zatim te reakcije dovode do novih reakcija. <b>Više se ne radi o
tome da priče zabavljaju ili informiraju, one izazivaju reakciju.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Nekoć bi
zabava podrazumijevala da na određeni način uživate u tome<i>
(stoga kupujete knjige, gledate tv itd.), </i>ali danas zabava ne
mora zabavljati, ono što je bitno je pažnja.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Ponekad
može zabavljati, ali mediji ne biraju sredstvo kojim će privuči
pažnju, bilo da se radi o izazivanju gađenja, straha, požude,
samozadovoljstva, samosažaljenja, obožavanja heroja, žrtvovanja
jaraca...i zatim reakcija na te odgovore, i reagiranja na reakcije.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Masovni
mediji su neki pseudoreality show u kojem ljudi izazivaju snažne
reakcije, postavljeni u situacije koje su osmišljene upravo kako bi
izazvale odgovore, što dovodi do daljnjih odgovora; sve kroz tisak,
internet i društvene mreže.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">U
Britaniji, to podrazumijeva različite emisije poput "Big
Brothera"; predstavlja ih se kao važne nacionalne događaje,
stalno ih se medijski prati, ali oni niti informiraju niti
zabavljaju. Cilj im je izazivati reakcije, ne postoji nikakva svrha
osim toga. <b>Bit masovnih medija je danas iterativni proces
vlastitog rasta.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Masovni
mediji imaju loš utjecaj jer<b> (I) je nekoć funkcionalna
komunikacija pretvorena u komunikaciju koja je sama sebi svrha; (II)
masovni medij promiče kod ljudi nihilistička razmišljanja
(Realtivizam mišljenja) i (III) sile zla koriste masovne medije kao
oružje protiv Dobra, što su mediji veći to je veće uništenje
Istine, Ljepote i Dobrote.</b></p><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b><br /></b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b><span style="color: #0b5394;">PS</span></b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Kod nas
nismo imali slučaj Savile, ali smo imali neke poznate ljude u
medijima o čijem se životu i radu pisalo pohvalno iako su mnogi
upoznati da to takvo što ne odgovara stvarnosti i da su imali
mračnije živote.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Popularni
<i>"reality show" </i><span style="font-style: normal;">danas
se čini prilično zastario i možda nekome mlađem nije jasno što
je uopće tu bilo sporno, ali u svoje vrijeme su ga predstavljali kao
pravu revoluciju, najvažniji događaj, svi mediji su pričali o
tome, o njemu se trebalo pričati u školama, na radnome mjestu, u neobveznim
razgovorima sa susjedima. Naravno, on nije imao nikakvu vrijednost,
nije informirao niti zabavljao, samo je izazivao reakcije, uskoro je
izazivanje reakcija postalo i jedini cilj </span><i>–
desenzibiliziranje javnosti.</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-style: normal;">BGC
upozorava da na temelju medijske slike ne možete prosuđivati
nikoga. Ukoliko ste ikada čitali o nekom događaju ili fenomenu s
kojim ste upoznati, prepoznati ćete niz netočnih ili barem
nepreciznih informacija, izostavljanja bitnog i naglašavanja
nebitnog. Pritom mislim na neke nevažne događaje. Kod onih koji
imaju važnije implikacije količina laži i namjernog izvrtanja
postaje puno veća, zapravo nevjerojatna. Možda se možete posvetiti
istraživanju jednog izvještaja i na određeni način doći do
istine, ali ćete zato prihvatiti stotinu drugih.</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-style: normal;">U
knjižici opisuje neke tehnike manipulacija, način na koji mediji
bilo svjesno ili tek nesvjesno promoviraju određenu sliku svijeta,
ali također upozorava da su mediji – </span><i>zapravo medij,
jednina -</i><span style="font-style: normal;"> sami po sebi postali
"poruka", odnosno da sami po sebi donose Ljevičarke
pristranosti. Masovni medij postaje evaluativni okvir svih
vrijednosti. Ljudi počinju živjeti za medije, stalno konzumiraju
medije, razmišljaju na taj način, i žive svoje živote kako bi
mogli pridonositi medijima (</span><i>danas ponajviše društvenim
mrežama).</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-style: normal;">Inače
pod Ljevičarske stranke BGC podrazumijeva sve stranke i pokrete koje
kao primarni cilj imaju određene sekularne ciljeve. To uključuje i
sekularne "desne" stranke; čak i one "radikalne
</span>desničare" koji potpuno prihvaćaju sve što i ljevica –<i>
seksualnu revoluciju, materijalizam itd</i> - jedino čemu se
protive je nekontrolirana imigracija. Ponekad će joj se protiviti
upravo jer u njoj vide opasnost za te ljevičarske ciljeve. (Naravno,
to nije jedino "reakcionarno" BGC-ovo razmišljanje.)</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b><span style="color: #0b5394;"><i>PPS</i></span></b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Uskoro ću
prenijeti još neka razmišljanja iz knjižice koje sam davno
izdvojio i preveo, neka su zanimljiva zbog medija, neka neovisno o
njima. Određene ideje su mi se činile pretjeranim, ali izgleda da
nisu daleko od istine, objavljeno 2014. god.<i> (Pritom mislim na one
ideje koje sam uspio shvatiti. Kritika ljevičarskih pristranosti
medija i medija kao ljevičarske pristranosti mi jednostavno djeluje
kao preveliki zadatak.)</i></p><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Pročitao sam negdje kritiku njegova razmišljanja da zanemaruje ekonomske interese medija, ali sama činjenica da stavljaju ekonomski interes ili nešto slično -<i> a ne Istinu, Ljepotu , Dobro </i>- kao primaran cilj je ono na što upozorava<span style="text-align: left;">.</span></p><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiCTX4ZHPFG_D6DmZWc8zZXZMeEqviulAL7Coh_SJ_q2ousJBJgWUNT83Hg21KSJP5H536kkDxuvN3m0c4Yy204iC8j8XTTKnFWs2QkFezsKDirK_krXf5BfNIE2_nyJZp03Ms4ZlbFUvJmIAJCN5ceu3d0Oi9bIYMxHhrAJ28kP2_Ku4PfwKMf4O91dQ/s1000/OOD_BGC.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1000" data-original-width="650" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiCTX4ZHPFG_D6DmZWc8zZXZMeEqviulAL7Coh_SJ_q2ousJBJgWUNT83Hg21KSJP5H536kkDxuvN3m0c4Yy204iC8j8XTTKnFWs2QkFezsKDirK_krXf5BfNIE2_nyJZp03Ms4ZlbFUvJmIAJCN5ceu3d0Oi9bIYMxHhrAJ28kP2_Ku4PfwKMf4O91dQ/w130-h200/OOD_BGC.jpg" width="130" /></a></div><br /><i><br /></i><p></p>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-80410622556918699592023-05-14T19:48:00.001+02:002023-05-14T19:48:38.490+02:00Glazba nije za svakoga – Pruss, Scruton<p></p><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="text-align: left;">Pruss u
jednom postu opisuje;</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"></p><blockquote><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">"Budući
da nemam sluha, baš i ne cijenim glazbu. Zapravo, što sam stariji,
to me glazba više živcira, posebno kada je u pozadini neke dnevne
aktivnosti. Draže mi je slušati 4'33" nego Mozarta i
Beethovena.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Ipak,
znam da su Mozart i Beethoven ljepša glazba, tako da sam
protuprimjer emotivizmu o umjetnosti. Zabavno je biti protuprimjer
(ali jasno mi je da bi bilo zabavnije cijeniti glazbu)."</p></blockquote><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Nekoliko
godina ranije <a href="https://alexanderpruss.blogspot.com/2012/11/music-religion-and-appreciation.html">slično zapisuje</a>;</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"></p><blockquote style="text-align: justify;">"<b>Obično
uopće ne cijenim glazbu. Iako postoje rijetke iznimke, estetski sam
hladan na glazbu, ili me živcira</b><i><b> </b>(iako postoji ne-estetski
emocionalan utjecaj, primjerice jeziva glazba tijekom zastrašujućeg
filma).</i> Nemogućnost cjenjenja glazbe je vrsta invaliditeta,
nadam se da će nestati u raju <i>(osim toga glazba će biti bolja)
</i>jer čini se kako je glazba važan dio ljudskog dobra estetskog
vrednovanja. "</blockquote><p></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; text-align: justify; widows: 2;">
Podsjeća i na jedan Kreeftov argument za Božju opstojnost;<span></span></p><a name='more'></a><p></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;"></p><blockquote><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;"><b>
Postoji glazba Johanna Sebastiana Bacha.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;"><b>
Stoga mora postojati Bog.<span style="text-align: left;"> </span></b></p></blockquote><blockquote><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;"><span style="text-align: left;"><b>To je nešto što ili shvaćate ili ne.</b></span></p></blockquote>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;">
Pruss to baš i ne shvaća iz već navedenih razloga, ali shvaća da
se radi o specifičnom argumentu, ne radi se o argumentu riječi –
<i>tvrdnji da postoji Bachova glazba.</i> Glazba je bitan dio samog
argumenta. </p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;">
<i>(Pruss komentira samo glazbu, ne umjetnost općenito jer nju
drugačije doživljava. Ne zastupa relativizam.)</i></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; text-align: center; widows: 2;">
***</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; text-align: justify; widows: 2;">
Usporedimo to sa Scrutonovim razmišljanjima;</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; text-align: justify; widows: 2;"></p><blockquote style="text-align: justify;">
"<b>Glazba je prekrasan primjer nečega što je na
ovome svijetu, ali nije od ovoga svijeta. Velika glazbena djela
progovaraju nam iz druge stvarnosti iako nam govore jezikom običnih
fizičkih zvukova.</b>"</blockquote><p></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; text-align: justify; widows: 2;">
ili;</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; text-align: justify; widows: 2;"></p><blockquote style="text-align: justify;">
"<b>Glazba i umjetnost ukazuju na smisao života,
putem njih smo u stanju suočiti se sa stvarima koje nas muče te
pronaći utjehu i mir u njihovoj prisutnosti."</b></blockquote><p></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; text-align: justify; widows: 2;">
Scruton je o povezanim temama posvetio puno pažnje tako da su gornji
citat gotovo nasumično izabrani. Objavio sam nekoliko postova koji
se dotiču Scrutonova rada u tom području, a u postu <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/03/a-sada-moral-i-glazba.html">"A sada ...
moral i glazba" </a>predstavljam jedno njegovo popularno izglanje o
glazbi.</p><p></p><p>
</p><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;">
U posto "<a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2018/06/uho-kao-kulturni-fenomen.html">Uho kao kulturni fenomen</a>" sam prenio Scrutona;</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"></p><blockquote><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">"Neki
ljudi slušaju glazbu, a drugi je tek čuju. Životinje također čuju
ušima, ali njih samo zanimaju informacije o okolini, ne zanima ih
zvuk, nego izvor zvuka. Kada slušamo glazbu kao glazbu,
usredotočujemo se na zvukove same. Radi se o tajanstvenijoj stvari
no što se čini.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Ako se
previše usredotočite na izvor zvuka, ne možete više pratiti
glazbu. Brahmsov koncert za klavir otvara s rogom, zatm
slijedi<i> arpeggio</i> na klaviru kao odgovor. Da biste
uvidjeli taj razvoj ne smijete razmišljati samo o fizikalnom izvoru
zvuka; morate zaboraviti hornista koji puše u jednom kutku orkestra
i ženu koja pritišće tipke u drugom kutku. Morate čuti rog koji
zaz<span style="font-style: normal;">iva taj </span><i>arpeggio</i>,
koji se javlja u istom prostoru kao i melodija roga, ali iz drugog
smjera, predstavlja odgovor u prostoru kojeg je napustio rog.<b> Gdje se
nalazi taj prostor? To nije mjesto u fizikalnom svijetu; kada slušamo
zvukove kao glazbu, fokusiramo se na stavke koji su na nekom drugom
mjestu</b>."</p></blockquote>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">***</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Očito Scruton i Pruss
drugačije doživljavaju glazbu. Mogli bi reći da se nalaze na
suprotnoj strani spektra vrednovanja. (<i>Iako postoje ljudi koji bi
bili "ekstremniji" primjeri.)</i></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="font-style: normal;">Glazba
je kompleksan fenomen, a ovdje ističem samo činjenicu da to nije
fenomen koji na svakoga utječe podjednako, odnosno na neke uopće ne
utječe. Ili ponekad utječe na neočekivani način koji nije povezan
s uvažavanjem. </span><i>(Primjerice Dalrymple je opisivao problem
kojeg je jedna trgovina imala s okupljanjem problematični ljudi pa
su odlučili umjesto urbane popularne glazbe puštati klasičnu što
je uspješno rješilo problem.)</i></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; text-align: justify; widows: 2;">
Scruton je "Visoku umjetnost"<i>(uključuje književnost,
likovnu umjetnost itd.)</i> promatrao kao nešto što, u sekularnom
svijetu, zamjenjuje religiju -<i> ili je barem pisao o toj ideji.</i>
Metafizički gledano, teško mi je je vidjeti što bi to uopće
značilo, ali pritom je očito mislio na nešto drugo.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Nisam
najbolja publika za takvu vrstu argumenata tako da tome nisam
posvećivao previše pažnje, ali o<a href="https://www.philosophyforlife.org/blog/roger-scruton-can-high-culture-be-a-substitute-for-religion">vako jedan autor</a> sažima ideju; prema Scrutonu, Visoka kultura je kroz protekla dva stoljeća
zauzela mjesto kršćanstva, ona pruža etički vodič i oblikuje
naše emocije. Od vremena prosvjetiteljstva, umjetnost i književnost
su zauzele mjesto koje je polako izgubilo kršćanstvo. Nije se više
radilo o običnoj razonodi nego nečemu što je posvećeno
pročiščavanju duše.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Visoka
kultura pruža nam objekte ljepote, duboka kontemplacija istih uzdiže
naše duše od prolaznoga i daje nam naslutiti vječno. Daje našem
životu smisao <i>(čak i ako je taj smisao tragičan). </i>Naši životi su
preobraženi umjetnošću, oslobođeni svojih proizvoljnosti,
slučajnosti i malenosti. Visoka kultura preoblikuje naše sirove
emocije, posebice osjećaj ljubavi i smrti. Daje onim potencijalno
divljim i destruktivnim emocijama oblik, značenje i mjesto u
zajedničkom životu.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Prema
Scrutonu, visoka kultura je vrsta kulta, alternativni oblik
zajednice, tradicija koja pruža kroz estetsko iskustvo "obred
prijelaza".</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Naravno,
kada se vodite takvim razmišljanjem, onda propast Visoke kulture
predstavlja veliki problem jer ju je zamijenio sirovi barbarizam
moderne kulture koji ne odgaja naše osjećaje i ne oblikuje ih u
višu formu. Suočavamo se s ozbiljnim stvarima u životu (ljubav,
smrt) ili kroz nasilnu fantaziju i pornografiju koje ne odgaja naše
emocije, ili stvaramo sentimentalnu odnosno kičastu umjetnost u
kojima <i>"glumimo" </i>više emocije. Tako se javljaju
"izglumljeni" [eng. <i>fake</i>] intelektualaci koji
uništavaju tradicionalnu ideju ljepote, istine i pravde.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Više o
tome u <a href="https://www.youtube.com/watch?v=_OJ17FFDOxE">yt videu Roger Scruton - Can High Culture be a Substitute for Religion? </a>- <i>intervju sa Scrutonom bavi se upravo tom idejom.
</i>Zanimljivija su njegova predavanja o kiču, sentimentalnost i <i>"fejk"
</i><span style="font-style: normal;">umjetnosti. Primjerice </span><span style="text-align: left;"><a href="https://www.youtube.com/watch?v=ZCoqQ5GUDig">TRAC2014: "Faking it" - Keynote Speaker Roger Scruton</a></span> i <a href="https://www.youtube.com/watch?v=0spOdgBr3iE">Roger Scruton Art today, Fake & Kitsch</a>. <i>(O sentimentalnosti
općenito sam prenio u <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2013/12/scruton-o-sentimentalnosti.html">Scruton o sentimentalnosti</a> i <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2013/12/totalitarna-sentimentalnost.html">Totalitarna sentimentalnost</a>.)</i></p><p></p><p>
</p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Prema
Scrutonu, "fake" jest oblik neistine, ali ne radi se o
laži. Bilo bi neprecizno prevesti to kao svjesnu glumu jer osoba –<i>
umjetnik </i>– bi se i sama iznenadila kada bi je prokazali kao
takvu. Ne govori o svjesnom laganju, ili ciničnom iskorištavanju
onih koji zarađuju na modernoj umjetnosti, nego o onima koji
"fejkaju" <i>– simuliraju, patvore </i>- emocije i
doživljaje. <i>(Dovoljno se prisjetiti nekih tipičnih predstavnika
suvremene umjetničke scene. Iako, taj fenomen je prisutan i ranije,
u manje očitim oblicima.)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Zamjeniti
religiju s <i>"Visokom Kulturom" </i><span style="font-style: normal;">ima
niz problema, i pritom ne mislim samo na činjenicu da je ta kultura
brzo degenerirala; ili da ne stvara istinsku zajednicu, da isključuje
mnoge odnosno da inspirira rijetke. </span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-style: normal;">Naravno,
sve može u određenom smislu biti zamjena religiji, i nažalost
često jest zamjena religiji. Primjerice politika i različite
ideologije, ali i manje "</span><i>kontroverzni</i><span style="font-style: normal;">"
fenomeni poput športa.</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">U postu
iz kojega sam prenio citat, Pruss eksplicitno navodi usporedbu
uvažavanje glazbe s uvažavanjem religije, iako u drugom smislu.
Pruss piše da postoje nereligiozne osobe koje smatraju da je
religija možda dobra za druge, ali u njoj jednostavno ne vide ništa
za sebe. Nešto slično vrijedi za njega i glazbu, shvaća da je
važna drugima, ali on jednostavno u njoj ne pronalazi tu vrijednost.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Usporedbu
koristi u tom uskom smislu (užem od Scrutona), ne misli primjerice
pritom na one osobe koje su nereligiozne jer odbacuju vjerske
doktrine, ne govori o toj vrsti nereligioznosti. Napominje da je
takva analogija problematična – <i>zato je nisam odmah ni prenio,</i>
jer dobro participiranja u religiji – <i>npr. transformacija duše,
intrizična vrijednost slavljenja Boga itd </i>– postoji i u
nedostatku iskustvenog uvažavanja.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;">
Vjerujem kako nitko nije iznenađen činjenicom da svi ne
doživljavaju glazbu podjednako; da će im Scrutonovi argumenti biti
strani, a Prussovi bliski.
</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;"><br /></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;"><b><span style="color: #0b5394;">
PS</span></b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;">
Govorimo o "Visokoj" kulturi, odnosno o glazbi, "klasičnoj"
ili "ozbiljnoj", ali to ne znači da je svako klasično
djelo dobro, često je loše na različite načine, ili samo po sebi
ili u svojoj izvedbi. Ili čak i kada je dobro i kada je dobro
izvedeno, izvođač može preuzeti nastup, postavlja se važnijim od
sam glazbe i onoga na što upućuje. <i>(Osim toga, životi nekih
profesionalnih klasičnih glazbenika ne djeluju posebno
inspirativno.)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Iako
cjenim Scrutona i njegov rad u ovom području, i iako je u nekim
stvarima djelovao na mene, usmjerio me, to ne znači da je lako
prepoznati sve o čemu govori. Njegove<span style="font-style: normal;">
kritike suvremene umjetnosti čini mi se nepobitno točnim, ali
općenito područje estetike nije najlakša tema.</span></p><br /><p></p><p><i>Vidi ranije postove; kategorija <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/alexander%20pruss">Pruss</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/roger%20scruton?max-results=20">kategorija Scruton</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/peter%20kreeft">kategorija Kreeft,</a> <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/estetika">estetika</a> itd.</i></p><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhPEIBK9LywlHpIWxlC6axdJ3KVSEbJYwgvxC4vmynxs5wAW1ixlhGTI7HSHtxsa1B30v1b2NRgDfFy3hFsm54HqPRybORTddFsnjlJrDdahKbL7GPIlqtEjlk9BETMfyN8Uu5tHYWbJuVWFJvpaBvNRWqiJdM12Asj6h79OZ2Ey2t3bncLaRPSCMqCeg/s612/note.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="433" data-original-width="612" height="141" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhPEIBK9LywlHpIWxlC6axdJ3KVSEbJYwgvxC4vmynxs5wAW1ixlhGTI7HSHtxsa1B30v1b2NRgDfFy3hFsm54HqPRybORTddFsnjlJrDdahKbL7GPIlqtEjlk9BETMfyN8Uu5tHYWbJuVWFJvpaBvNRWqiJdM12Asj6h79OZ2Ey2t3bncLaRPSCMqCeg/w200-h141/note.jpg" width="200" /></a></div><i><br /></i><p></p>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-64349775144030970402023-05-11T20:14:00.003+02:002023-05-11T20:15:49.958+02:00Zašto bi Ljevica uništavala Ljepotu? - J.C.Wright<p style="text-align: justify;"></p><blockquote><p style="text-align: justify;">"Biti čovjek znači tražiti istinu koja zadovoljava um, vrlinu koja potiče savjest, i ljepotu koja razbija srce. Kada čovjeka lišite tih stvari, neće pronaćiti niti sreću niti odmor.</p><p style="text-align: justify;">Najdragocjenija, najdublja i najvažnija velika ideja koju nam je Ljevica oduzila je ljepota. Ne moram niti objašnjavati da je život bez ljepote noćna mora; oni koji su vidjeli istinsku ljepotu – <i>uzvišenu ljepotu, barem na jedan trenutak</i> – nemaju je sa čime usporediti osim sa esktazom mistika, ili radošću sveca. Ljepota tješi ožalošćene, ljepota donosi radost i produbljuje razumijevanje; ljepota je poput hrane i vina, a ljudi koji žive okruženi ružnoćom postaju zgrčeni i izgladnjeli u svojim dušama. "</p></blockquote><p style="text-align: justify;">Tako je zapisao [2014.god.] J.C. Wright u postu <i>Robbed of beauty by the left </i>kada je analizirao instrumentalnu vrijednost uklanjanja Ljepote. <i>(Više nije dostupna stranica na kojoj je objavljivao.)</i></p><p style="text-align: justify;">Pita se zašto unatoč važnosti ljepote nitko ne raspravlja o njoj. Pobjeda Ljevice u tom području je tako iznenadna, tako nevjerojatno i tako potpuna da je usljedila samo tišina. Uvjerivši javnost da je ljepota stvar promatrača, Ljevica ju je isključila iz rasprave; Ljepota je stvar ukusa, a argumentirati da je ukusno bolje od bezukusnog je stvar elitizma, neprikladno je. Možda se radi i o zločinu iz mržnje u onim slučajevima kada uspoređujemo različite kulture.<span></span></p><a name='more'></a><p></p><p style="text-align: justify;">Prema Wrightu, Ljepota ukazuje na drugi svijet, višu stvarnost, radost u kojoj nema smrti. Ljepota ukazuje na božansko. Ljevica to mrzi, a jedini način da to pobije je ružnoćom. Ako ljepota nije stvar ukusa, onda nam ljepota govori o istini, stvarnoj istini, istini koja ne pripada svijetu propagande. Ljepota ponizuje ohole jer ukazuje na nešto više od njih i njihovih apetita.</p><p style="text-align: justify;">Ljepota je stvar ukusa, a to znači da je lijepo ono što umjetnik veli da je lijepo. Pisoar, svjetlo koje se pali gasi, raspadajuća kravlja glava, čaša vode na polici, nepospremljen krevet, izmet u konzervi itd. Ukoliko ne vidite ljepotu u tome, to je zato što ste ograničeni i niste educirani. Opisano nisu ideje nekog pomahnitalog luđaka nego najveća umjetnička djela prošlog stoljeća – stanje naše kulture.</p><p style="text-align: justify;">Takvo je vodstvo umjetničke vizije koja kontrolira našu civilizaciju.</p><p style="text-align: justify;"><b>Zašto prezentiraju takve slike? Prema Wrightu, odgovor nije težak: ružnoća pomaže Ljevičarskim ciljevima na vrlo stvaran i vrlo suptilan način.</b></p><p style="text-align: justify;">Zamislite dva čovjeka: jedan stoji u svijetloj kući, s visokim mramornim stupovima, ukrašenom raskošnom umjetnošću, prekrasnim prikazima svetaca i heroja, trenucima velikih patnji i velikih pobjeda. Polifoni zbor podiže glasove u radosnoj pjesmi. Drugi čovjek stoji u straćari s koje otpadaju tapete, polupokrivena i prepuna štakora, okružena sivim betonom ispunjenim neurednim grafitima, našaranim psovkama, i neonskim znakom koji oglašava striptiz bar. U pozadini odzvanja rap glazba, bučna, ispunjena psovkama. Birokrat im pristupa i naređuje im određeni rutinski i ponižavajući zadatak. Koji od dvoje muškaraca će se prije pobuniti i ne pokoriti?</p><p style="text-align: justify;"><b>Koji će automatski i nesvjesno pretpostaviti da je ljudski život svet, da su ljudska prava neprovrediva, i da je Čovjek stvoren na Božju sliku i priliku? Čovjek koji je okružen svetim slikama? Ili čovjek koji je okružen rugalačkom prljavštinom?</b></p><p style="text-align: justify;"><b>Drugim rječima, koji od njih će prije postati žrtva svjetonazora mračnog svijeta bez značenja, bez istine, bez vrline?</b></p><p style="text-align: justify;"><b><span style="color: #0b5394;"><br /></span></b></p><p style="text-align: justify;"><b><span style="color: #0b5394;">PS</span></b></p><p style="text-align: justify;">Prema Wrightu, s obzirom na dugo razdoblje u kojem umjetnost agresivno propagira ružnoću, mnogima će argument ljepote biti potpuno nedostupan i nejasan.<i> (Pretpostavljam da postoji i određeni tip ličnosti koji nije toliko sklon takvim argumentima.)</i></p><p style="text-align: justify;">Naravno, kao što neki ističu, problem je što su neke od najglupljih i najopasnijih ideja proizašle od institucija i ljudi koji su okruženi ljepotom - <i>npr. ugledna sveučilišta bogate povijesti i arhitekture.</i> Iz nekog razloga njihovi životi nisu preoblikovani tim iskustvom.</p><p style="text-align: justify;">S obzirom na događanja prošlih godina i reakciju ljudi na njih, mogli bi posumnjati u rezultate Wrightova misaona eksperimenta (napisano 2014.). Ipak, nesumnjivo ima istine u njegovoj razmišljanju, neovisno o tome što ljudi okruženi ljepotom mogu svejedno činiti zlo<i>.</i></p><p style="text-align: justify;">Pravi eksperiment bi podrazumijevao ljude istih karakteristika i pozicija u različitim okruženjima. Anegdotalni primjeri mi govore da razlika postoji. Zar bi netko sumnjao da će dijete okruženo skladnom arhitekturom i umirujućom glazbom reagirati isto kao dijete okruženo ružnoćom i napadnom glazbom. Ružnoća okoline ide zajedno s ružnoćom našeg jezika, glazbe, ponašanja. <i>(Zamislite kontrast stare škole okružene cvijećem nasprem nekog modernističkog betonskog zdanja pošaranog grafitima, ponekad službeno naručenih kako bi ustanova bila "relevantna" i suvremena što je donedavno bio trend.)</i></p><p style="text-align: justify;">Očito, razlozi zbog kojih su neke od vodećih svjetskih institucija bile okružene ljepotom više nisu prisutni na tim institucijama. Koji god da je razlog, više nisu vođene ljepotom, ne stvaraju ju je, nego je ponekad i aktivno suzbijaju. Revolucionarni pokreti proteklih stoljeća su također poznati po uništavanju. </p><p style="text-align: justify;">(Isto tako, umjetnici koji stvaraju lijepe stvari svejedeno mogu – <i>i često to rade</i> - voditi živote koji nisu uzorni, radi li se o pitanju senzibiliteta, okolnostima takvog načina života ili nečemu trećem je posebno pitanje.)</p><p style="text-align: justify;"><b><br /></b></p><p style="text-align: justify;"><b><span style="color: #0b5394;">PPS</span></b></p><p style="text-align: justify;">Čitajući Wrightova razmišljanja možete se zapitati u što vjeruju i što propagiraju oni koji grade ružne crkve. Zašto inzistiraju na ružnim građevinama? Koji im je cilj, i koja je korist od tih njihovih ružnih građevina, zašto ih grade? </p><p style="text-align: justify;">Odnosno, što očekujete od izgubljene duše koja naiđe na takvu građevinu, hoće li se osjećati kao u čekaonici doma zdravlja, nekoj garaži, ili će prepoznati da je ušla u novi svijet, otajstven i istinit? U što će vjerovati i kako će živjeti? </p><table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><tbody><tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiqalHrWBwbAJqKu8ltE4PA0IEq1VeUgVMxMUjzwpeeJZ97LfhaAORNDt3mm13Zu3nhiaqgkvj_s4PJr3WNWb7By52zPOkWn9rpYdtVJpYOkxQhV0_GZF8S0hipY94cTlHnobGyRZ2ZP9BYe0Q86s5pegKBzUP8drHmJ_CADm5MFSVdVGMiai5jK_jFUA/s1280/Wotruba.JPG" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" data-original-height="853" data-original-width="1280" height="133" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiqalHrWBwbAJqKu8ltE4PA0IEq1VeUgVMxMUjzwpeeJZ97LfhaAORNDt3mm13Zu3nhiaqgkvj_s4PJr3WNWb7By52zPOkWn9rpYdtVJpYOkxQhV0_GZF8S0hipY94cTlHnobGyRZ2ZP9BYe0Q86s5pegKBzUP8drHmJ_CADm5MFSVdVGMiai5jK_jFUA/w200-h133/Wotruba.JPG" width="200" /></a></td></tr><tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Poštedjeti ću Vas vanjskog izgleda</td></tr></tbody></table><br /><div style="text-align: center;">***</div><p style="text-align: justify;"></p><blockquote><i>Podsjetilo me razmišljanje na Poglajenovo prisjećanje kojeg sam prije prenio na blogu. Iz posta; <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2011/09/iii-bozje-podzemlje-prikriveni-vjernici.html">III. Božje podzemlje - Prikriveni vjernici među crvenima</a>;</i></blockquote><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2011/09/iii-bozje-podzemlje-prikriveni-vjernici.html"></a><p></p><p style="text-align: justify;">Nisu se sve ruskinje jednako radovale otkriću boljeg i ljepšeg života od onog na kakvog su ih naviknuli. Neke od njih nisu mogle podnijeti prizor obreda kršćanskog vjenčanja.</p><p style="text-align: justify;">U poljskoj su crkve bile otvorene, a ruska je politika vjerske tolerancije bila u punom zamahu. Naši su ruski vojnici uvelike bili zadivljeni prekrasnim obredima u poljskim crkvama. Kad god se održavalo kakvo vjenčanje, crveni vojnici, muškarci i žene, bi se okupili u crkvi i širom otvorenih očiju promatrali ono što je dotad za njih bila samo stvar potpisivanja papira u mračnom uredu sovjetskog matičara. Žene vojnici su stajale zatečene ovom novom svečanom ceremonijom koju su činile upaljene svijeće, stari zborski napjevi, kruna od cvijeća na mladenkinoj glavi i njezina bijela haljina. Prvi put su vidjeli sakramentalno sklapanje braka.</p><p style="text-align: justify;">Jednom je takvom vjenčanju sa mnom prisustvovala Nataša, mlada časnica Crvene armije. Ona je bila vrlo inteligentna djevojka s lijepim visokim čelom iznad tamnih gustih obrva koje su krasile lica pojedinih ruskih žena. Pažljivo je promatrala svaki detalj obreda. Svećenik je davao svoj završni blagoslov paru koji je klečao, procesija je krenula prema izlazu, a ona mi se okrenula i rekla "Dođite." Slijedio sam je.</p><p style="text-align: justify;">Pred crkvom se Nataša kretala među gomilom seljaka koji su ljubili mladenku čestitajući joj. Seoski fotograf je namjestio mladi par u ukočenu pozu u kakvoj se obično slikaju mladenci. Nataša je i to promatrala.</p><p style="text-align: justify;">Zatim je došla do mladenke i upitala iznenađenu mladu ženu: "Možeš li mi dati jednu fotografiju svojeg vjenčanja? Bila bih jako zahvalna."</p><p style="text-align: justify;">"Rado, Rado", odgovori mladenka.</p><p style="text-align: justify;">Te je večeri Nataša poslala jednog svog vojnika u mladenkinu kuću. On je primio još neobrađenu fotografiju s vjenčanja otisnutu na razglednici. Nataša je na poleđini napisala adresu svoje majke koja je živjela u središnjoj Rusiji. Zatim je drhtavim rukom napisala sljedeću poruku koju sam kasije prepisao:</p><p style="text-align: justify;"><i>"Draga mama!</i></p><p style="text-align: justify;"><i>Ovako ovdje izgleda vjenčanje. U crkvi, pred svećenikom i zauvijek, a ne kao u našoj zemlji poput pasa koji se vide i odmah sparuju.</i></p><p style="text-align: justify;"><i>Ne mogu više to podnijeti.</i></p><p style="text-align: justify;"><i>Zbogom, draga mama!"</i></p><p style="text-align: justify;"><i>T</i>eška sam srca prepisao ovu poruku jer je razglednica nađena sljedećeg jutra na stolu pokraj njezina mrtvog tijela. Revolver joj je ispao iz ruke nakon što je pucala u svoje srce.</p><p style="text-align: justify;">Takve su tragedije bile neizbježne. Kada bi mladi komunisit vidjeli život izvan Rusije, uviđali bi da je laž sve ono što su i učili u školi i što je govorila ruska promiđba.</p>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-86887170966908843522023-05-08T21:22:00.000+02:002023-05-08T21:22:15.452+02:00 Wright o Ružnoći kao problemu svijeta<p></p><blockquote><i>John
C. Wright u <a href="https://www.scifiwright.com/2012/05/whats-wrong-with-the-world-part-xiv-ugly/">What’s Wrong With The World Part XVI —Ugly</a> komentira
promjene nakon industrijske revolucije (prenosim samo dio);</i></blockquote><p></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Nešto
strašno se dogodilo. Umrla je ljepota.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Prva
stvar koju bi vremenski putnik kroz vrijeme primjetio kada bi ga iz
povijest doveli u muzej moderne umjetnosti je prevladavajuća
ružnoća.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Ako je
vjerovati ilustratorima časopisa znanstvene fantastike, sretni
stanovnici vremena koja će tek doći odjevat će se u toge, plašteve
i tunike, pazeći na raskoš i elegantnost, baš kao što su to
činili naš srednjovjekovni i antički preci. Samo je moderno doba
dosadno i otrcano.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Istina,
nisu sve klase bile dobro obućene, niti je dobra odjeća nekog doba
uvijek prikladna, ali <b>ono što karakterizira moderno doba nije
slučajna ružnoća kao rezultat umijeća, nego namjerna i
nevjerojatna ružnoća kojoj težimo zbog nje same.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Nikada
takvo što nije postojalo u povijesti. Radi se o mazohizmu.<span></span></p><a name='more'></a><p></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Primjere
umjetničkih djela muzeja moderne umjetnosti ne treba niti nabrajati.
Glazba je prepuna bezumnih zvukova, deranja i vulgarnih stihova. Ples
nema forme i svodi se na spastične trzaje. Poezija je nerazumljiva.
Romani se bave preljubima, samoubojstvima, ljudskom degradacijom i
perverzijom koja je toliko bitna za nihilističku srž modernizma</b>.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Od svih
ljudi, upravo je žestoka Ayn Rand predložila teoriju estetiku koja
objašnjava inače nebjašnjivo obožavanje ružnoće zbog ružnoće
same.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Njena
teorija je da umjetnost izražava umjetnikov osjećaj života.<b>
Glazba, ples, dekoracija i slikarstvo, drame, pjesme i priče koje su
prisutne u određenoj kulturi pokazuju vrijednosti te kulture.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Antički
grci su klesali kipove muškaraca heroja zato što su Grci
vjerovali u herojski život, gdje je cilj života bila vrlina,
božanska vrlina, a heroji povijesti su bili sinovi bogova; a asteci
su podizali monstruozne kipove krvoženih bogova izbeljenih očiju i
isplaženjenog jezika zato što je njihov stav o životu i ulozi
čovjeka u životu bili monstruozni. Umjetnost je reprezentacija
najviše vrijednosti.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Što
moderna umjetnost predstavlja?</b> Ona predstavlja moderne
vrijednosti koje Rand identificira kao; <b>vulgarnost, nerazumnost,
nakaznost, besmisao, bezumnost, morbidnost.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Horor
prisutan u umjetnosti nije slučajnost, niti se radi o novoj teoriji
estetika; radi se o posljedici istih pravila estetike koja su uvijek
vrijedila. Sada kada su moderni ljudi izgubili razum i savijest,
ljubav za dobrotu i osjećaj ljudskosti, modernjaci mogu jedino
ponuditi bljuvotinu i izmet.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Ljepota
je stvar ukusa, reći će ne kako bi objasnili prirodu ljepote, nego
kako bi je se rješili. Poput polilogista koji tvrde da je logika
proizvoljna, ili politički korektnih koji tvrde da su riječi
proizvoljne, ili relativista koji kaže da je etika proizvoljna, tvrdi
se da je ljepota proizvoljna.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Oni koji
su pročitali C.S. Lewisu "That Hideous Strength" prisjeti
će se scene "objektifikacijske sobe" u kojoj je glavni lik
upoznat s okolinom u kojoj je sve suptilno ili grubo nepravilno,
proizvoljno, besmisleno, asimetrično ili groteskno. Takva slika je
slika koja se nalazi u muzeju moderne umjetnosti.</p><div style="margin-bottom: 0cm; text-align: left;"><br /></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhwZtq78ckYaORZqjNYhfIf5D8CevqhaPhJ4eyi9Ajzx5YWP1vKpF0KNm7OThQz4ggcl20yeffaxNtV6-7liZeui1YBHbbALQcQlL0t6hGtTbz0qZmN-_nFxzof7PNLt4ksIJaufVlz1bGRiwdeAbi1DclB6H3LgREsDTHPJqEpP1-06u5a1Q_J6Vpe/s1080/Rim.webp" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: right;"><img border="0" data-original-height="835" data-original-width="1080" height="154" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhwZtq78ckYaORZqjNYhfIf5D8CevqhaPhJ4eyi9Ajzx5YWP1vKpF0KNm7OThQz4ggcl20yeffaxNtV6-7liZeui1YBHbbALQcQlL0t6hGtTbz0qZmN-_nFxzof7PNLt4ksIJaufVlz1bGRiwdeAbi1DclB6H3LgREsDTHPJqEpP1-06u5a1Q_J6Vpe/w200-h154/Rim.webp" width="200" /></a></div>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-65085951630164527212023-05-07T21:21:00.001+02:002023-05-07T21:21:52.776+02:00Zašto je i kako Umjetnost postala Ružna?<p></p><blockquote style="text-align: justify;"><span style="font-family: "Times New Roman", serif; text-align: justify;">U nastavku prenosim sažetak članka<a href="https://www.atlassociety.org/post/why-art-became-ugly"> Why Art Became Ugly,</a> Stephena R.C. Hicksa. Ne ulazim u to koliko je sveobuhvatan i točan, ali čini se kao dovoljno zanimljiv i jednostavan opis što se dogodilo s umjetnošću. <i>Na gornjoj </i></span><i><span style="font-family: "Times New Roman", serif; text-align: justify;">poveznici je verziju eseja koja donosi poveznice uz umjetnička djela o kojima govori ukoliko niste upoznati s refrencama. </span><span style="font-family: "Times New Roman", serif; text-align: justify;">U nastavku samo sažetak ideja; </span></i></blockquote><span style="font-family: "Times New Roman", serif; text-align: justify;"></span><p></p><span style="font-family: "Times New Roman", serif;"></span><p></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;">Kritičari
moderne i postmoderne umjetnosti oslanjali su se na "odvratno
je" strategiju. Pritom mislim na isticanje da je određeno
umjetničko djelo ružno, trivijalno, neukusno, ili nešto što je
moglo dijete proizvesti. Iako je to često točno, takve kritike nisu
imale rezultata na svijet umjetnosti.</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><b>Pravo
pitanje je zašto je svijet umjetnosti prihvatio ružno i uvredljivo?
Zašto svoju kreativnu energiju troši na trivijalno, rugalačko i
besmisleno?</b> Možete reći da postoje cinici koji iskorištavaju
situaciju kako bi stekli materijalna sredstva ili društveni status,
ali to vrijedi za svako podučje, takvi cinici nisu oni koji obično
pokreću scenu.</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;">Pitanje
je, zašto su cinizam i ružnoća tako bitni ako želite uspjeti u
svijetu umjetnosti?<span></span></span></p><a name='more'></a><p></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;">Prva
tema je da su umjetnici dio društva, razmišljaju o istim stvarima
kao i društvu u kojem žive. Druga tema je da postmodernizam u
umjetnosti ne predstavlja bitnu promjenu od modernizma. Ne radi se o
nikakvoj fundamentalnoj promjeni od modernizma.</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;">Do
kraja 19. stoljeća umjetnost je bila područje značenje i strasti;
originalnosti, ljepote, zapanjenosti. Umjetnik je bio majstor svoje
profesije; bio je u stanju stvoriti umjetnosti koja ima ljudski
značaj i univerzalnu privlačnost.</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;">Zatim
je došlo do raskida u toj tradiciji koja ima više uzroka.
Naturalizam 19. stoljeća doveo je do osjećaja osamljenosti u
svemiru. Filozofske teorije skepticizma i iracionalizma dovele su u
sumnju kognitivne sposobnosti i razum. Razvoj teorije evolucije i
entropije donio je pesimističnu sliku ljudske naravi i sudbine.
Širenje tržiša i liberalizma donijelo je razočarenje na ljevici.
Tehnološka revolucija dovela je mnoge do pomisli da će strojevi
dehumanizirati ili uništitit čovječansto.</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;">Početkom
20. stoljeća, činilo se da su razum, dostojanstvo, optimizam i
ljepota nestali. Umjetnost postaje potraga za <i>istinom</i>, ne ljepotom.<b>
Što se tvrdi; Moramo prepoznati da svijet nije lijep, on je
zastrašujuć, depresivan, prazan i u konačnici nerazumljiv. Takvo
razmišljanje je postojalo i prije, ali sada je potrebno koristiti
perspektive i boje koje neće nikoga navesti da je stvarnost uređena
ili spoznatljiva.</b><i><b> (</b></i><i>Munch je bio prvi, pa
Picasso, zatim Dali koji ne razlikuje stvarnost od iracionalnog.)</i></span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><b>Drugi
razvoj je Redukcionizam; ako ne mislimo da umjetnost ili neka
disciplina može izreći istinu o vanjskom svijetu onda ćemo se
fokusirati na jedinstvenost te discipline. Slika se razlikuje od
romana, ona nema priču, potrebno je ukloniti sve i pogledati što
ostaje. Ono što je preostalo je bit slikarstva. Često ne preostaje
puno, tako da postaje bitnije ono čega nema nego ono čega ima.</b></span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;">Stvarnost
postaje tek bizarno subjektivno psihološko stanje; ako su oči
ogledalo duše onda su te duše isprazne, ako su oči način na koji
gledamo svijet onda ne vidimo ništa.<b> Uklanjamo kognitivno vezu s
vanjskim svijetom. Moramo ukloniti treću dimenziju jer istina
slikarstva je da treća dimenzija ne postoji, samo dvodimenzionalna
površina. Ipak, Možete dodati likove iz stripova jer su oni
dvodimenzionalni tako da postoji određeni sadržaj.</b></span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><b>Kompozicija
i razlikovanje boja su došli sljedeći na red<i>. (npr. Kompozicija
kod Pollocka ili jednobojni kvadrati na jednobojnoj pozadini.)
</i>Tradicionalno je motiv poseban i jedinstven, to ćemo ukloniti
tako što ćemo prikazati nebitne obične predmete. <i>(Warholova
limenka juhe).</i></b></span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;">To
nas naravno dovodi do Marcela Duchampa koji je svojim pisoarom
prokomentirao umjetnost. <b>Umjetnik nije bitan, kupio je nešto kod
vodoinstalatera, umjetničko djelo nije posebno, radi se o masovnom
proizvodu iz tvornice. Očito, pisoar ima dodatni značaj jer
poručuje što radite na umjetnost.</b></span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><b>Pouka
Duchampova pisoara je da u modernizmu umjetnost više nije umjetnički
poduhvat nego filozofski. Ako uklonimo x je li to još uvijek
umjetnost, ako uklonimo y je li to umjetnosti ? Itd</b>. Na Duchampov
izazov modernizam nije imao odgovor.</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;">Što
nakon modernizma? Postmodernizam se nije daleko pomaknuo. Nije se
želio vratiti klasicizmu, romantizmu ili tradicionalnom realizmu.</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><b>Postmodernizam
je usvojio apsurdni svemir Egzistencijalizma, promašaje
Pozitivističkog redukcionizma i kolaps socijalističke Nove Ljevice.
Od Foucaulta i Derride je preuzeo apstrakne teme antirealizma,
dekonstrukcije i protivljena Zapadnoj kultri.</b><span style="font-weight: normal;">
Postmodernizam je donio četiri varijacije na modernizam.</span></span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><b>Prvo,
postomodernizam nanovo uvodi sadržaj – ali jedino
<i>samo-referencijalni </i>i ironičan sadržaj. Umjetnost, poput
filozofije, ne može biti o stvarnosti ili prirodi jer su "stvarnost"
i "priroda" tek društveni konstrukti.</b></span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><b>Drugo,
postmodernizam je još nemilosrdnije dekonstruirao tradicionalne
kategorije koje su još bile prisutne kod modernista.</b> Primjerice,
postmoderističko mješanje stilova kako bi pokazali da ne postoji
ideja stilističkog integriteta.<i> (U arhitekturi, zgrada koja bi
mogla biti brod, uključujući protuavionske topove.)</i></span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><b>Kombinirajući
gornje dvije strategije, postmodernistička umjetnost postaje i
samo-referencijarajuća i destruktivna. Postaje komentar na društvenu
povijest umjetnosti, ali subverzivna.</b> Slično modernizmu kada je
Picasso uzeo sliku i koristio je kao metu za pikado, ili Duchamp koji
je Mona Lisi nacrtao brčiće i bradu, postmodernistički umjetnici
će primjerice pozvati grupu muškaraca da pilama i dijetlima unište
klavir ili pucaju na umjetničko djelo itd.</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><b>Treća
postmodernistička teorija jest dopuštenost sadržajnih izjava sve
dok se bave društvenom stvarnošću, a ne navodnom prirodnom ili
objektivnom stvarnošću.</b> Drugim rječima, možete govoriti o
rasi, klasi, spolu ali ne i pretencioznim, univerzalnim tvrdnjama o
ljudskom stanju.<b> Ljudska priroda se odbacuje, mi smo proizvod
rasne, ekonomske, etničke i spolnih okolnosti. </b>Nema umjetnika
bez pridjeva; crnački umjetnik, ženski umjetnik, gay umjetnik,
siromašni umjetnik itd.</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;">O
kapitalizmu ne smijete nikada reći ništa pozitivno. Od kritike
masovne proizvodnje do korištenja proizvoda kapitalizma kako bi
kritizirao taj isti kapitalizam. Na toranj berlinskog zida koji su
čuvali istočnonjemački čuvari postavlja se znak mercedesa da se
pokaže kako pad zida predstavlja samo zamjenu sovjeta s vladavinom
korporacija.</span></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;">Pitanje
spola je posebno značajno. Pucanje u žensku figuru gdje metak
predstavlja falusoidnu alat dominacije, feministički protest protiv
muške destrukcije ženstvenosti. Ili izvikivanje politički
korektnih slogana o ženskoj viktimizaciji, umjetnost postaje poput
plakata na političkom skupu. Ružni auto portreti kao odgovor na
poimanje ženske ljepote. Itd.</span></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><b>Četvrta
postmodernistička varijacija modernizma je još nemilosrdnijij
nihilizam. </b>Navedena djela, iako negativno, bave se važnim temama
moći, bogatstva i pravde prema ženama; kako ukloniti bilo kakvu
pozitivnost u umjetnosti?</span></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;">Umjetnički
izložak poziva vas da stavite zlatnu ribicu u blender i uključite
ga<i> – život sveden na tekuću iznutricu</i>. Ili umjetnik koji
je mjesecima skupljao vlastitu krv i prezentirao kalup vlastite
glave.</span></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><b>Neobični
spolni snošaj; alternativna seksualnost i fetiši su prilično
iskorištena tema, ali polako uključuju i djecu. Tu su uključene i
životinje.</b> <i>[op ksdk. Ako nemam namjeru prepričavati
prethodna djela koja su samo stupidna sigurno neću ni ova.] </i>Tu
se naravno i urin i fekalije. (Britanski muzej je platio 40 tisuća
dolara za jednu od mnoštva limenki s autorovim fekalijama.)</span></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;">Uglavnom,
više nas ništa ne iznenađuje niti šokira, samo nam dosađuje.
Svijet postmodernističke umjetnosti je zamorno ponavljanje inovcija
starih preko jedno stoljeće. Vrijeme je da krenemo dalje.</span></p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="color: #0b5394; font-family: Times New Roman, serif;"><b><br /></b></span></p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="color: #0b5394; font-family: Times New Roman, serif;"><b>PS</b></span></p><div style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><br /></div><div style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Već sam objavio nekoliko postova o estetici (<a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/estetika">ovdje</a>), dio se bavi Scrutonovim radom, vidi <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/04/scruton-o-vaznosti-ljepote.html">Scruton o važnosti Ljepote</a>, i <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/roger%20scruton">kategoriju Scruton</a>. Opširno je objavljivao baš u području estetike tako da možete pronaći niz njegovih knjiga i predavanja. Svakako je vrijedno pogledati dokumentarac <a href="https://vimeo.com/128428182">Why Beauty Matters?</a> koji na popularni način sažima njegove ideje. (Preporučam barem prvih par minuta.)</div><div style="margin-bottom: 0cm; text-align: left;"><br /></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjw3_F8w9foo3WM-wFTI8HBdRmlQlRZ8z8VVBVTXBOL76vccUVoJgggKtDJvY3mwwFtthBmigLgeP2gGWktDrORLZwBSVTv6US_d92g1Rqsz08UvMZCiJbOvnOtZmnbqeJvvqe4CPn57IqDvrVjK5xTGgm5wIaCvzPoym9Gva-ywcxX7UnAYVi3Ndia/s600/Umjetnost.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="600" data-original-width="439" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjw3_F8w9foo3WM-wFTI8HBdRmlQlRZ8z8VVBVTXBOL76vccUVoJgggKtDJvY3mwwFtthBmigLgeP2gGWktDrORLZwBSVTv6US_d92g1Rqsz08UvMZCiJbOvnOtZmnbqeJvvqe4CPn57IqDvrVjK5xTGgm5wIaCvzPoym9Gva-ywcxX7UnAYVi3Ndia/w146-h200/Umjetnost.jpg" width="146" /></a></div>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-45367173660011828712023-05-07T14:34:00.000+02:002023-05-07T14:34:09.460+02:00Banksy i moderna umjetnost<p style="text-align: justify;"><b>"Liberali
imaju čudnu fascinaciju Banksyem, engleskim 'umjetnikom' grafiterom. Tajanstvenost njegovog lika sigurno je povezana s time.
Mističan je. Činjenica da je, barem nominalno, transgresivan grije
njihova srca. Suvremeni liberali obožavaju glumiti da još uvijek
živimo u šezdesetima i da oni šokiraju buržoaziju, bore se protiv
Sustava. Priča o umjetniku koji kreće u ideološki rat protiv
korporativnih bogataša zasigurno će imati njihovu pozornost. No,
većina njegovih djela je prenapuhana, radi se o standardnim
razmišljanjima napušenih marksističkih studenata filozofije koji
se dotiču najbanalnije društvene kritike. Prilično otrcana i
rijetko kad suprotno rasprostanjenoj progresivnoj misli."</b></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"></p><blockquote style="text-align: justify;">Tako
autor započinje svoju analizu u <i><a href="https://archive.ph/FT9fO#selection-483.0-483.47">Banksy And The Generational DecayOf Modern Art (2015.)</a>.</i> Spominje dokumentarac; <i>Exit Through the
Gift Shop</i> koji se bavi takvom umjetničkom scenom. U njemu
pratimo rad umjetnika Brainwasha koji skupo prodaje svoja djela
unatoč tome što ne pruža nikakvu vrijednost. <i>(Neki tvrde da je
cijeli dokumentarac zapravo svojevrsni pefrormans, ili što već, ne
sjećam se detalja jer sam ga davno pogledao.)</i></blockquote><i></i><p></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"></p><blockquote style="text-align: justify;">Iako su
pioniri takvog pristupa bili educirani u klasičnoj tradiciji, kroz
nekoliko generacija pojavili su se umjetnici koji nemaju nikakvog
talenta niti tehnike. Glantonov esej se polemički obračunava s
degeneracijom umjetnosti, završava;</blockquote><p></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">"Samo
sam želio malo prokomentirati Banksya koji govori ostarjelim
buntovnicima ono što žele čuti. Rezultat je reputacija koja daleko
nadilazi njegov talent. Želio sam istaknuti <b>uobičajen ciklus u
svijetu moderne umjetnosti; jedna generacija odbaci kulturni kapital
baveći se jeftinom umjetnošću "trikova" , a uskoro ih
naslijedi generacija jeftinih umjetnika koji nisu u stanju proizvesti
išta više razine.</b>"<span></span></p><a name='more'></a><p></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">---</p>
<p class="western" style="border: none; font-style: normal; font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; orphans: 2; padding: 0cm; text-align: justify; widows: 2;">
<span style="color: black;"><span face="CJ-PalatinoLT, PalatinoLT, serif">Dalrymple
u <i><a href="https://www.city-journal.org/article/banksy-in-neverland">Banksy in Neverland</a></i> komentira vijest o "pojavi"
Banksya u New Yorku i svim ljudima koji su požurili kako bi vidjeli
njegovo umjetničko djelo i time pokazali svoj entuzijazam za
umjetnost. Priznaje mu duhovitost, ali njegovu mete su upravo one
koje očekujete od strane priviligeriranog člana intelektualne
srednje klase. Iako ima originalnosti u izboru metoda, njegov rad je
poput rada dovitljivog adolescenta.</span></span></p>
<p class="western" style="border: none; font-style: normal; font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; orphans: 2; padding: 0cm; text-align: justify; widows: 2;">
<span style="color: black;"><span face="CJ-PalatinoLT, PalatinoLT, serif">TD
zaključuje;</span></span></p>
<p class="western" style="border: none; font-style: normal; font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; orphans: 2; padding: 0cm; text-align: justify; widows: 2;">
<span style="color: black;"><span face="CJ-PalatinoLT, PalatinoLT, serif"></span></span></p><blockquote style="text-align: justify;"><span style="color: black;"><span face="CJ-PalatinoLT, PalatinoLT, serif">"Veliki
interes koji postoji za njegovim djelom, u nesrazmjeru s
artitističkom vrijednošću, pokazuje nam ne da postoji moda u
umjetnosti, nego da je adolescentna senzibilost ukorijenja u našoj
kulturi. Novine izvještavaju da je odvjetnica, Ilyssa Fuchs,
pojurila iz ureda čim je čula za pojavu Banksya i trčala je više
od kilometra samo kako bi ga vidjela. Bi li učinila isto kada bi
otkrili fresku Piera della Francesca na kolodvoru?"</span></span></blockquote><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b><span style="color: #0b5394;">PS</span></b></p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="font-size: small;">U <a href="https://www.city-journal.org/html/discriminating-philistine-13562.html">The Discriminating Philistine</a>,
Dalrymple nudi nešto širi osvrt na Banksya, njegov rad i njegovu
simplificiranu sliku svijeta koja je toliko raširena –</span><span style="font-size: small;"><i>
iako ju se prikazuje nekonformističkom</i></span><span style="font-size: small;">.
</span><span style="font-size: small;"><i>(Vjerojatno ne bi bio toliko hvaljen da su</i></span><i> meta njegovih kritika klinike za pobačaje, ili visoki porezi.)</i></p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Ne znam je li Banksy
još uvijek popularan, bori li se još uvijek hrabro protiv sustava,
mislim da godinama nisam ništa čuo o njemu. Mjesta gdje se pojavi
njegova umjetnost uvijek izazivaju veliku pozornost, donose i veliki
profit vlasnicima. Svojevremeno je inspirirao mnoge druge umjetnike.</p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="font-size: small;">Naravno,
nije stvar u Bankseyu, da ste išli s njime u školu možda bi se
smijali njegovim nepodopštinama - </span><span style="font-size: small;"><i>možete
zamisliti stvari koje bi nacrtao na ploči pod odmorom, ili preko
vikenda na školskom ulazu. </i></span><span style="font-size: small;">Ne
radi se toliko o njemu samom nego o načinu na kojeg ga se
doživljava. </span><span style="font-size: small;"><i>(Iako u njegovu obranu,
neka djela se bave upravo time.) </i></span>
</p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="font-size: small;"><i><br /></i></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi406YUwWYc_UJIjrcmVrAVMHVBxEGmxiki6gPbZVY79Z-T_NRlvbPrdROS_vTavqKw3vv0GfMISwu4ORfDnNwTtUT99kGNNo_Rd6sGAXdBXbKHmFtTjI4sEAkjWyYflMbSwmlg66SezH5ro2sjQXXB_tQ4sb-_l-9K8HTzcU4Fo4J_H9WRS3CX6-c5/s1100/banksy.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="757" data-original-width="1100" height="138" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi406YUwWYc_UJIjrcmVrAVMHVBxEGmxiki6gPbZVY79Z-T_NRlvbPrdROS_vTavqKw3vv0GfMISwu4ORfDnNwTtUT99kGNNo_Rd6sGAXdBXbKHmFtTjI4sEAkjWyYflMbSwmlg66SezH5ro2sjQXXB_tQ4sb-_l-9K8HTzcU4Fo4J_H9WRS3CX6-c5/w200-h138/banksy.jpg" width="200" /></a></div><blockquote><blockquote class="western" style="border: none; margin-bottom: 0cm; margin-left: 0cm; orphans: 2; padding: 0cm; text-align: justify; widows: 2;"><span style="font-size: small;"><i></i></span></blockquote></blockquote><blockquote class="western" style="border: none; margin-bottom: 0cm; margin-left: 0cm; orphans: 2; padding: 0cm; text-align: justify; widows: 2;"><span style="font-size: small;"><i></i></span></blockquote>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-43709468384756785162023-05-05T22:51:00.000+02:002023-05-05T22:51:46.826+02:00Veze i karijera kao smisao (modernog) života - BGC<p style="text-align: justify;"><b>"Moderan
život" kakvog ga prikazuju masovni mediji – <i>u bezbroj
romana, filmova, tv emisiji i kolumni </i>– određen je vezama
(izlaženjem) i karijerama.</b></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Zapravo,
"posao" se često ostavlja po strani (osim ako je "kul")
tako da je život stvar veza <i>– a veze su samo seks;</i> iako se
često prikazuje odgađanje istog –<i> vjerojatno kako bi zaplet
bio bolji.</i></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">(Vjerojatno
je učinkovitost narativa o odgađanju, u kombinaciji s privlačnošću
uspješne karijere, jedina stvar u modernoj kulturi koja sprečava
eksplicitno propagiranje radikalno simplificiranog razmišljanja o
modernom životu kao nečemu što je određeno samo seksom.<br />
</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">---</p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Ono
što želim reći jest da je takav implicitni svjetonazor suvremenog
društva.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b>Kada
dijete ili tinejdžer pogleda u budućnost, to je ono što vidi, to
je perpsektiva koja mu se nudi. Vidi karijeru, edukacije, obuku,
poslove – i vidi izglede da izlazi s nizom (nadajmo se) privlačnih
ljudi.</b></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">To je
Život.</p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">---</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b>To je
primarni trijumf Ljevice – isključili su brak i obitelj iz prikaza
Modernog Života.<span></span></b></p><a name='more'></a><p></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Brak i
obitelj se moraju boriti da pronađu mjesto u okviru koji primarno
zahtijeva obrazovanje/posao te serijsko izlaženje(veze).</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Prikazi i
zagovaranje braka i obitelji danas moraju opravdavati napuštanje
primarnog modernog narativa o načinu života.<br />
</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">---</p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Radi
se o teškom zadatku.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">To znači
da ukoliko želite prikazati brak i obitelj kao pozitivne stvari,
poželjne, onda ih morate prikazati kao da pružaju superiorniji
oblik života od onog koji se sastoji o karijere i veza.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b>Odnosno,
s obzirom da život koji se sastoji od posla i izlaska nudi (iz
tinejdžerske točke gledišta), napredak i stimulaciju, prestiž i
uzbuđenje, samopouzdanje i snažne emocije<i> - i to emocije od
kojih lako možete pobjeći (uvijek možete napustiti posao,
napustiti vezu, preseliti se negdje; tu vidite pornografsku
privlačnosti "putovanja" u modernom umu) -</i> onda
morate prikazati brak i obitelj kao da nude slična "dobra"
tim stvarima, uključujući mogućnost bijega.</b></p>
<p class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">
Upravo je takav prikaz brakova i obitelji; prikazuje se ljude kako
bježe od obitelji i braka<i> – jer nisu u stanju ispuniti
standarde koje nudi život karijere i izlaženja;</i> nakon bjega
ponovno postaju dio modernog života koji se usredotočuje na
napredovanje u karijeri i serijske veze.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">---</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Stvari su
se toliko promijenile da se prikazivanje braka i obitelji kao
primarnog načine života smatra ne samo zatupljujuće i
zaglupljujuće (što je bio stav avangardnih intelektualaca 19.
stoljeća, stav koji se proširio poslije šezdesetih godina prošlog
stoljeća) – nego je pogrešno.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b>Dakle
pozitivno predstavljanje, ili zagovaranje, života utemeljnog na
očekivanju (i nadi) braka i obitelji se sve više smatra aktivno
zlim, treba ga spriječiti i kazniti.</b></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">---</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Radi se o
nevjerojatno sumornoj, ispraznoj, nihilističkoj i očajnoj životnoj
perspektivi – <i>scenarij u kojem se život sastoji od izlazaka i
posla!</i></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Radi se o
planu koji može zadovoljiti osobu samo u najporemećenijem i
najnestrpljivijem razdoblju mladosti; a i tada najviše na samo
nekoliko godina. Nakon toga se radi o neizbježnom putu prema očaju
i histeričnoj potrazi za distrakcijom, suicidalno beznađe masovnih
razmjera.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Kada
pogledamo svijet oko sebe, to ćemo i prepoznati.</p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b><span style="color: #0b5394;"><br /></span></b></p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b><span style="color: #0b5394;">PS</span></b></p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><i>Auto je Bruce g. Charlton, <a href="https://charltonteaching.blogspot.com/2013/05/modern-life-since-sexual-revolution.html">Modern life - since the sexual revolution = dating and careers</a>. </i></p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Već sam objavio postove slične tematike; <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2013/05/ako-niste-religiozni-onda-ste-ovisnik-o.html">Ako niste religiozni, onda ste ovisnik o seksu</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2022/01/imanje-curedecka-i-zabava-kao-smisao.html">Imanje cure/dečka i zabava kao smisao život</a>a, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2022/01/mladi-ne-znaju-sto-bi-sa-svojim.html">Mladi ne znaju što bi sa svojim životima </a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/seksualna%20revolucija">kategorija seksualna revolucija</a> itd.</p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">BGC je u pravu, upravo je to slika koju prezentiraju mediji, podučava obrazovni sustav i uvode političari. Postoje udruge i uredi –<i> nevladini i kvazinevladini</i> - kojima je zadatak boriti se protiv pozitivne prezentacije obiteljskog života. (Političke stranke u svojim programima eksplicitno navode da će se protiv toga boriti, obećavaju borbu protiv patrijarhata, različih izama i fobija. ) </p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Ljudima, posebno mladima, nude se druge opcije. </p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Jedan citat (više nisam siguran od kuda); </p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"></p><blockquote style="text-align: justify;">Seksualni noviteti, putovanja na nova mjesta, kupovanje novih stvari, činjenje novih stvari... to je to; sve što jest. To je najveća zamisliva aspiracija suvremene intelektualne elite i svijet kojeg propagiraju 24/7 putem masovnih medija, svijet o kojem smo ovisni, svijet u kojem smo elektronički priključeni; svijet koji je izgrađen na namjernom zagovaranju grijeha, namjernoj destrukciji dobra.</blockquote><p></p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Naravno, brak i djeca postoje kao opcija, ali jednoga dana, ne sada, ne još. I naravno, taj brak je takav da ga možete napustiti kada god to želite kako bi se posvetili stvarno vrijednim stvarima u životu - <i>karijeri i izlaženju.</i></p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">---</p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><i>Prema BGC-u;</i> Prikazi zaljubljivanja su svugdje, zapravo zaljubljivanje se koristi kao suprotnost braku. U braku polako nestaje zaljubljenost, on se pretvara u najboljem slučaju u neku vrste druženja, a u najgorem u dosadu i mučenje. U sekularnom prikazu, zaljubljenost je duhovna kategorija, ali bračni život nije.</p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Pita se gdje je prikaz idealnog braka kao uzvišenog i dubokog puta prema Bogu, koji nudi uvid Raja, obitelj kao mikrokozmos crkve i ljudskog stanja – rasprava o potencijalno vječnim posljedicama braka i obitelji.<i> (Mjesto u kojem užici ne blijede, a patnja liječi.)</i></p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Svi znamo, jer je stalno u medijima, da je zaljubljivanje divno i sve što ide uz to. Unatoč tome što je ujedno stanje puno muke, ljubomore, gađenja, očaja i svega što ide uz to. Ali malo tko zna, zato jer nije u medijma, da isto vrijedi za bračni i obiteljski život, samo u većoj mjeri. </p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">---</p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Iako u gornjem postu govori o tome da mediji prezentiraju život kao stvar karijera i veza, odnosno da prikazuju ljude kako izlaze i bave se svojim poslovima, zapravo ne postoji prikaz poslova. Možda neka serija prati život profesionalaca, ali ne radi se o uvjerljivom opisu posla. </p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Dodaje u komentaru; </p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"></p><blockquote><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">U pravu ste da posao općenito nije dobro prikazan <i>(uvijek me zanima naučiti o radu drugih ljudi, ali to je jako rijetko prikazano),</i> ali isto tako postoji nerealni <b>kult "kul poslova"(odnosno poslova visokog statusa) koje se prikazuje kao nešto zbog čega vrijedi odgoditi ili odreći se braka</b>. Ona vrsta poslova koje ljudi rade besplatno (npr. umjetnost i mediji); i ona vrsta dobro plaćenih poslova za koje mediji stalno vele da isključuju različite skupine žrtvi (direktori velikih kompanija, kirurzi itd.)</p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Zanimljivo, kada uspiju dobite te "isključujuće" poslove, obično shvate na teži način zašto su toliko plaćeni. Zatim se žale da bi ti poslovi trebali biti manje naporni –<i> iako bi trebali biti isto plaćeni;</i> i bez da priznaju kako bi to značilo umanjivanje standarda kompetencije. </p></blockquote><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"></p><div style="text-align: justify;"><br /></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi5uVPsd_xS7QMWNkl42Vs2RLGLI6oOdXqsvpB2ztZr9aEsC_ft4tAHpeNThjWj_1aOE-lwz2QdaEmIq2c80LX84tU8HdWu-fO_tKUVzYyhiFYsb3t-GXSC9QGaZMwZKqF4Dgg7KQkypqigKYWj65oJ3L4VnXEBFAHQF76ZBRWZ1uY5evJELGXv5MWG/s800/karijera.png" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="496" data-original-width="800" height="124" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi5uVPsd_xS7QMWNkl42Vs2RLGLI6oOdXqsvpB2ztZr9aEsC_ft4tAHpeNThjWj_1aOE-lwz2QdaEmIq2c80LX84tU8HdWu-fO_tKUVzYyhiFYsb3t-GXSC9QGaZMwZKqF4Dgg7KQkypqigKYWj65oJ3L4VnXEBFAHQF76ZBRWZ1uY5evJELGXv5MWG/w200-h124/karijera.png" width="200" /></a></div>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-75059365837250036912023-05-05T08:40:00.001+02:002023-05-05T08:44:03.858+02:00Demokracija i moderna ideologija – E. Feser<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;"></p><blockquote style="text-align: justify;">U <a href="https://americanmind.org/salvo/woke-ideology-is-a-psychological-disorder/">Woke Ideology Is a Psychological Disorder </a>filozof
Feser se bavi spomenutom ideologijom i napominje da unatoč
ljevičarskim klišejima o Platonovoj kritici demokracije (i bivšem
američkom predsjedniku), ono što Platon kritizira su zapravo
posljedice egalitarizma, moralnog relativizma i seksualne <i>dozvole [raskalašenosti] </i>koju demokracija njeguje. Feser napominje da, suprotno
prevladavajućem narativu, upravo je ljevica ta koja potiče stvari koje su
opasne u demokratskom društvu. Prenosim samo dio objašnjenja oko Platona i moderne situacije;</blockquote><p></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
<b>Zdrava psiha je ona u kojoj su razum, duh i apetit uređeni na
hijerarhijski način i svi ispravno djeluju. Očito je da čovjek
koji ima ispravno razumijevanje naravi stvari, osjeća odgovarajuću
razinu odobravanja za ono što razum govori da je dobro, i
odgovarajuću razinu gađenja prema onome za što razum govori da je
loše; </b>Njegove želje su prirodne i umjerene, ostvaruje ih samo u
onome što razum smatra ispravnim trenutkom i mjestom, djelujući na
način kojeg smatra čestitim.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Takav čovjek iskazuje kardinalne (<i>osnovne</i>) vrline ili
"izvrsnosti"; mudrost, hrabrost, pravedenost i umjerenost
[samokontrolu, suzdržljivost]. <b>Mudar je utoliko što njegov
intelekt shvaća objektivnu stvarnost, hrabar utoliko što njegova
volja ne dopušta strahu od boli ili želji za užitkom da ga odvrati
od ispravnog djelovanja, umjeren utoliko što su njegove želje
prikladne i ostvarene samo u prikladnim trenucima, a praveden je
utoliko što razum, duh i apetiti imaju ispravnu ulogu u hijerarhiji.</b></p><p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;"><span></span></p><a name='more'></a><p></p><p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">Nezdrava psiha je ona koja se razlikuje od ovakvog poretka, a što je
veća devijacija, to je veća izopačenost psihe. To nas dovodi do
Platonove klasifikacije vrsti društava, što je ujedno i
klasifikacija duši, jer je društvo određeno vrstom duša koje
dominiraju društvom.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;"></p><blockquote style="text-align: justify;">Feser pojašnjava da su; Razum, duh i apetiti
prisutni kod svakog čovjeka, ali jedno je jače kod različitih
ljudi i određuje u koju klasu Platonova idealnog društva spadaju.
Apetitativni su produktivna klasa; farmeri, trgovci, radnici itd;
vojnička klasa su vojska i policija, a vladajuća klasa su filozofi
kraljevi u kojim um toliko dominira da su potpuno predani potrazi za
dobrim i istinitim. Njegovo poimanje tih pojmova se drastično
razlikuje od današnjeg; ne govori o društvu kojim upravljaju
slabašni sveučilišni profesori, a tek rijetki mogu podnijeti
potrebnu vojničku disciplinu.</blockquote><p></p>
<p class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">
Prema Platonu,<b> dobar čovjek je onaj čije želje su podređene
objektivnom naravnom poretku stvari kakvog prepoznaje razum</b>, a
dobro društvu je ono kojim upravljaju oni koji najbolje poznaju i
prakticiraju naravni zakon. Baš kao što je ispravno uređena psiha
ona u kojoj razum vlada apetitom kroz psihu, tako je i ispravno
uređeno društvo ono u kojem filozofi-kraljevi vladaju produktivnom
klasom pomoću vojne klase. Što je veća devijacija od toga modela,
to je društvo nepravednije i neuređenije, baš kao što vrijedi za
pojedince. Za Platona, n<b>epravedna društva karakterizira ne toliko
procedura vladanja nego neuređenosti koje njima dominiraju i kojoj
se dive</b>. Postoje četiri takva, svako gore od svog prethodnika;
timokracija, oligarhija, demokracija i tiranija.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
U timokraciji nije najvažnija mudrost nego vojničke vrline,
primjerice Sparta.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;"></p><blockquote><p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">Prema Platonu, timokrati postaju zainteresirani za
novac i stoga takvo društvo s vremenom prelazi u oligarhiju. U
Oligarhiji apetit za novcem dominira ljudima i društvom. Stjecanje
bogatstva zahtijeva vrijeme i disciplinu tako da postoje ograničenja;
timokratski ideal hrabrosti i časti zamjenjen je buržujskim
vrlinama napornog rada i zabrinutosti oko respektabilnosti.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Platon opisuje da u konačnici oligarsi ne mogu odoljeti pa traže
profit udovoljavajući lakomislenim i nemoralnim željama mladih, i
iskorištavajući nepromišljenosti onih koji se upuštaju u velike
dugove. Njihova vlastiti djeca postaju razmažena, mekušasta,
besposlena i rasipna.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
"<i>Ljubav prema novci i adekvatna samodisciplina kod građana
su dvije stvari stvari koje ne mogu postojati u bilo kojem društvu",</i>
tvrdio je Platon. Bogati s vremenom<i> "ne brinu o izvrsnosti
išta više od siromašnih."</i> Koristeći metaforu insekata,
Platon kaže da se u dekadenciji javlja klasa "<i>trutova</i>"
kojima dominiraju <i>"nepotrebne želje"</i> poput
pretjeranog interesa za seksom, i želja za <i>"raznolikijom i
luksuznijom prehranom"</i>. (Mješavina huligana, swingera i
izjelica.) Time se otvara prostor demokraciji. Feser nastavlja;</p></blockquote>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Analizirajući
demokraciju, Platon se primarno ne fokusira na proceduralne stvari o
tome kako je tko izabran, nego na vrstu karaktera koja prevladava u
društvu.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
<b>Pod "demokraciju" Platon misli na libertarijansko i
egalitarno društvu u kojem je svakom pojedincu </b><i><b>"prepušteno
da radi što želi"</b></i><b>. Nema više buržujskog
ograničenja apetita, jedina brana željama su druge želje, nisu
ograničene razumom, duhom</b> ili oligarskim vrijednostima.
Demokracija koju opisuje Platon je demokracija amerike 21. stoljeća.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Demokraciju, prema Platonovu opisu, karakterizira <i>"različitost
kararaktera", ona "tretira sve ljude kao jednake, neovisno
o tome jesu li jednaki"</i>. Točnije, sve životne stilove
tretira jednako, neovisno o tome koliko su izopačeni, iracionalni
ili nemoralni.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Mladi
<i>"odbacuju sve inhibicije"</i> i slave <i>"drskost,
razuzdanost, ekstravagenciju i bestidnost"</i>. Prevrtljivo
prelaze iz jedne u drugu aktivnost. U jednom momentu će ići za
<i>"vinom, ženama i pjesmom", </i>a u drugom će <i>"piti
vodu i držati se stroge dijete";</i> veliki interes za
<i>"žestokim vježbanjem" </i>zamijenit će <i>"indolencija
i bezbrižni odmor."</i>; u jednom trenutku će proučavati
filozofiju, u drugom politiku; a u trećem poslovanje. Ako im netko
pokuša reći da su neke želje loše i treba ih potisnuti, oni <i>"neće
slušati"</i>, nego će inzisitrati da su <i>"sve želje
jednake i trebaju imati jednaka prava."</i></b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Razuzdanost i egalitraizam postaju sve ekstremniji. Građani ne mare
za karakter svojih vođa, bitno je samo da se dodvoravaju narodu.
Rezultat su <i>"vladari koji se ponašaju poput naroda i narod
koji se ponaša poput vladara." </i>Autoritet se raspada. Očevi
i sinovi <i>"zamjenju poziciju"</i> u društvenom statusu<i>,
"otac se boji svog sina, a sin niti poštuje niti se boji svojih
roditelja."</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Općenito, mladi su protiv starijih, a stariji se boje da ispadnu
<i>"strogi ili nepomirljivi"</i> i svedeni su na patetično
<i>"dodvoravanje mladima</i><i><b>"</b></i><b>. Učitelj se
</b><i><b>"boji i dodvorava svojim učenicima"</b></i><b>,
ali učenici ga unatoč tome preziru. Demokrat inzistira na </b><i><b>"potpunoj
jednakosti i slobodi u odnosu među spolovima",</b></i><b> i
inzistira da</b><i><b> "ne postoje razlike između stranca i
građana.</b></i><b>"</b> Platon nam kaže da se <i>licenca</i>
odnosi čak i na domaće životinje koje slobodno šeću ulicama
demokratskog grada.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
<b>Kranji rezultat je taj da su </b><i><b>"umovi građana toliko
osjetljivi da se i preostale ostatke ograničenja smatra
nepodnošljivima</b></i><b>".</b> Na kraju, u <i>"svojoj
odlučnosti da nemaju gospodara"</i>, građani demokracije
<i>"zanemariju sve zakone, pisane ili nepisane."</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Demokratsko bezakonje, prema Platonu, izvor je tiranije. Ne radi se
samo o tome da traže nekoga tko će vratiti red, nego o dubokoj
iracionalnosti egalitarnih društava. Njima dominira ne razum, ne
duh, čak niti apetiti poput onih u oligarhiji, nego niži i
neposlušni apetiti za seksom, hranom, pićem i općenito senzualnim
užicima, koji zasljepljuju (raz)um. <b>Sama ideja naravnog poretka
stvari koji određuje da su određene želje neuređene i razumski
zabranjene postaje mržnja.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Tu vidimo značenje poznate Platonove alegorije Špilje. Stanovnici
špilje su okovani i ne vide ništa osim sjena stvarnih pojava na
zidu, kada jedan stanovnik pobjegne te u stvarnom svijetu shvati
istinu i vrati se u špilju kako bi im objasnio da je njihova
stvarnost tek slika stvarnosti proglase ga ludim i uvrijeđeni su
njegovim kritikama do te razine da ga žele ubiti. [...]</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Neprijateljstvo špiljskih stanovnika prema bjeguncu predstavlja
neprijateljstvo građana u demokraciji prema filozofu koji razotkriva
njihove egalitarne zablude –<i> poput Sokrata, kojeg su ubili
demokratski Atenjani.</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Platon upozorava da su umjetnost i glazba određeni <i>"ružnoćom
forme, lošim ritom i disharmonijom,"</i>, a popularna kultura
slavi <i>"zle likove, nedisciplinu, podlosti, i ružnoću"</i>,
proizvodi <i>"kumulativnu psihološku štetu,"</i> kvareći
moralni senzibilitet i sposobnosti racionalne rasprave.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Prema Platonu, ista stvar vrijedi za zauzetost traženjem užitaka,
ono potiče dušu prema <i>"ludilu i pretjeranosti","nasilju
i nedisciplini",</i> upozorava da to posebno vrijedi za
seksualne užitke. Kultura zdravog društva mora slaviti razum,
ljepotu, dobrotu i suzdržanost. Nepravilno oblikovanje karaktera
rezultira onime što Platon naziva "misologijom" ili
mržnjom prema racionalnom diskursu, stvara građane koji ne <i>"koriste
razumsku raspravu, imaju životinjsku naviku rješiti sve silom."</i></p><div style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: left;"><i><br /></i></div><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b><span style="color: #0b5394;">PS</span></b></p><div style="margin-bottom: 0cm; text-align: left;"><b><span style="color: #0b5394;"><br /></span></b></div><div style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Povezano vidi i <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/demokracija">kategoriju demokracija</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2017/05/kako-suditi-o-zdravlju-kulture-esolen.html">Kako suditi o zdravlju kulture?</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/02/demokracija-i-jednakost-ng-davila.html">Demokracija i Jednakost - N.G. Dávila</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2020/05/kirk-o-moralu-medijima-i-demokraciji.html">Kirk o moralu, medijima i demokracij</a>i, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/04/osam-kceri-pohote.html">Osam kćeri pohote</a> itd. Više Feserovih tekstova sam prenio na blogu (popis postova;<i> <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/edward%20feser">ovdje 1</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/edward%20feser?updated-max=2014-08-13T23:08:00%2B02:00&max-results=20&start=7&by-date=false"> ovdje 2</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/edward%20feser?updated-max=2014-06-22T16:46:00%2B02:00&max-results=20&start=14&by-date=false">ovdje 3</a> , <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/edward%20feser?updated-max=2013-06-28T00:21:00%2B02:00&max-results=20&start=22&by-date=false">ovdje 4</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/edward%20feser?updated-max=2013-04-19T14:25:00%2B02:00&max-results=20&start=31&by-date=false">ovdje 5</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/edward%20feser?updated-max=2012-11-25T21:52:00%2B01:00&max-results=20&start=39&by-date=false">ovdje 6</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/edward%20feser?updated-max=2012-07-09T15:17:00%2B02:00&max-results=20&start=47&by-date=false">ovdje 7</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/edward%20feser?updated-max=2012-05-04T16:24:00%2B02:00&max-results=20&start=52&by-date=false">ovdje 8</a>.)</i></div><div style="margin-bottom: 0cm; text-align: left;"><i><br /></i></div><div style="margin-bottom: 0cm; text-align: left;"><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiwHyQTMqLlFz0cuaYCdotyZ62j_8zOYkLApUo8L1a_b6y_BC5qiES9A8xKxPlu5mcEyBSkB0GjmiAeTVSoA5fau09bmIW5Pclnwaasji6c2CnhcrnFelK48Zdr09FYtP2y7SQFba-BoIt-smOSObOFfIozEf6mEGQqSq7RkCZe6HkiCTIBHyKEgvwv/s2560/PlatonS.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1707" data-original-width="2560" height="133" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiwHyQTMqLlFz0cuaYCdotyZ62j_8zOYkLApUo8L1a_b6y_BC5qiES9A8xKxPlu5mcEyBSkB0GjmiAeTVSoA5fau09bmIW5Pclnwaasji6c2CnhcrnFelK48Zdr09FYtP2y7SQFba-BoIt-smOSObOFfIozEf6mEGQqSq7RkCZe6HkiCTIBHyKEgvwv/w200-h133/PlatonS.jpg" width="200" /></a></div><br /><i><br /></i></div>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-91482675555003758682023-05-05T02:41:00.000+02:002023-05-05T02:41:23.775+02:00O ciklusu rasta i propasti država - R. Dalio<p style="text-align: justify;">R.
Dalio posljednjih je godina često u medijima, komentira ekonomiju i
popularizira svoju teoriju o djelovanju ekonomskog stroja. Prije toga
je bio tajnovit, poznat samo po svom bogatstvu i fondu u kojem se
njeguje specifična radna kultura. Još dok se nije posvetio "javnom
djelovanju" naišao sam na njegov opis životnog ciklusa
carstva, radilo se o svojevrsnoj fusnoti, pretpostavljam da je u
međuvremenu objavio detaljnije i slikovitije o toj temi.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">U
nastavku prenosim njegovo razmišljanje odnosno opis razvoja i
propasti carstava. Dalio opisuje tipičan životni ciklus, ali
naravno napominje da nijedan ciklus nije tipičan, psihologija ima
veliku ulogu jer je međuzavisna produktivnosti i zaduženosti.
Psihologija određuje hoćemo li raditi, posuđivati, konzumirati i
ratovati. Dalio objašnjava da ekonomski uvjeti utječu na ljudsku
prirodu, ali i ljudska priroda utječe na ekonomske uvjete. Radi se o
dinamičnom kretanju koje dovodi do rasta i pada država. Nešto
slično možete pratiti kod rasta i propasti obitelji kroz tri do pet
generacija. Prema njemu, države obično prolaze kroz pet faza;</p><ol style="text-align: left;"><li>
Države
su siromašne i misle da su siromašne.</li><li>Države
su bogate, ali misle da su siromašne.</li><li>Države
su bogate, i misle da su bogate.</li><li>Države
osiromašuju, ali i dalje misle da su bogate.</li><li>Države
polako propadaju.</li></ol><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">U
nastavku prenosim nešto više o pojedinim fazama, ali sam izostavio
dosta ekonomskih detalja tako da se ne radi o citiranom tekstu nego
svojevrsnom sažetku. Prema njemu, tipični ciklus se sastoji od;</p><span><a name='more'></a></span><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b style="text-align: left;"><span style="color: #0b5394;">Prva
faza: Države su siromašne i misle da su siromašne</span></b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">U ovoj
fazi, države imaju vrlo niske prihode i većina ljudi žive izrazito
skromno <i>[preživljavaju, eng. subsistence lifestyle</i>], ne
rasipaju se novcem<i> - čiju vrijednost znaju</i>, nemaju nikakvog
značajnog duga i nitko im ne želi posuditi. Nerazvijeni su.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Neke
države izrone iz takve situacije, neke ne, ovisno o kulturi i
lokaciji jer one utječu na želju ljudi da se natječu.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Oni koji
uspiju izaći iz ove faze u drugu, obično polako akumuliraju više
novca nego što im je potrebno za preživljavanje, i štede ga jer se
brinu za oskudicu u budućnosti.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">S obzirom
da imaju niske prihode, cijena rada je obično niska; kada počinju
rasti njihov ekonomski rast je određen jeftinom proizvodnjom
jednostavnih proizvoda i prodajom bogatijim državama. Privlače
strane investicije kompanija koje žele niske troškove proizvodnje
proizvoda koje će prodavati bogatijim državama.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Njihove
valute i tržišta kapitala su nerazvijeni, zbog toga njihove vlade
vežu valutu uz zlato ili neku drugu valutu <i>(obično valutu država
kojima prodaju proizvode.) </i>Njihovi građani koji polako
akumuliraju kapital, obično štede/investiraju u vlastita poduzeća
i kupujući imovinu poput nekretnina (za štednju). Oni bogatiji s
globalnom perspektivom će investirali van države kupujući ono što
smatraju najsigurnijim –<i> obično državni dug snažnih ekonomija
u najjačim valutama.</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">S obzirom
da ljudi u ovoj fazi cjene zarađivanje i štednju više od
potrošnje, njihova vlast preferira da im je valuta podcjenjena, ne
precjenjena, žele povećati štednju/rezerve.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Brzina
izlaska iz ove faze ovisi o kulturi i sposobnosti, takve države
nazivam države u ranoj fazi razvoja.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b><span style="color: #0b5394;">Druga
faza: Države su bogate, ali misle da su siromašne</span></b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">U ovoj
fazi ponašaju se slično kao u prethodnoj, ali s obzirom da sada
imaju više novca, a i dalje žele štedjeti, brzo povećaju štednju
i investicije.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>S
obzirom da se obično radi o ljudima koji su doživjeli uvjete prve
faze, i s obzirom da ljudi koji su odrasli u financijskoj
nesigurnosti obično ne izgube financijski oprez</b> oni i dalje; (A)
marljivo rade, (B) imaju izvozne ekonomije, (C) imaju vezani valutni
tečaj, (D) puno štede, (E) ulažu u sredstva proizvodnje, u imovinu
poput zlata i stanova, i u obveznice povezanih bogatijih država.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">S obzirom
da je valuta podcjenjena, i dalje su kompetativni. Države u ovoj
fazi istodobno doživljavaju i nagli porast prihoda i nagli porast
produktivnosti, zbog toga inflacija nije problem unatoč naglom
porastu prihoda i novca u ekonomiji. S obzirom na rast
produktivnosti, povećaju kompetitivnost. Dug se obično ne povećava
u usporedbi s prihodima, ponekad se i smanjuje. Radi se o zdravom
periodu.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Ipak, u
jednom trenutku prelaze u fazu u kojoj dug raste brže od prihoda, a
prihodi rastu brže od produktivnosti. Javlja se inflacija jer nagli
rast prihoda dovodi do naglog porasta potrošnje onih stvari čija
ponuda se ne može povećati porastom produktivnosti.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">[Dalio
donosi više detalja oko razvoja ekonomskih faktora, ali taj dio ne
prenosim. Prema njemu; Kako su im valute vezane, vezana im je i
kamatna stopa; a takva stopa je preniska za države u toj fazi koju
uskoro nadilaze što vidimo na više načina <i>(domaći i strani
kapital investiraju, imaju visoku stopu štedenje, raste im prihod
itd., ali samo velike države će takvim razvojem postati svjetske
sile.)</i> Uskoro prelaze na neovisnu valutu i monetarnu politiku što
je i praktična nužnost i zavrijeđeno pravo. Ne postoji veća
razvijena ekonomija bez toga, ali relativno male i/ili ekonomije u
razvoju odriču se nezavisnosti iz praktične nužnosti jer ne mogu
steći dovoljno pouzdanja u valutu.]</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Takve
države nazivam države u razvoju kasne faze.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b><span style="color: #0b5394;">U
trećoj fazi države su bogate i razmišljaju o sebi kao bogatima.</span></b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">U ovoj
fazi njihovi prihodi po stanovniku se približavaju najrazvijenijima
jer se isplaćuju sve prijašnje investicije, raste produktivnost.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Istovremeno,
vladajuća psihologija se mijenja iz;</b></p><div style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="text-align: left;">(A) prioritiziranja rada i štednje kako bi se zaštitili od loših
godina prema <br /></b><b style="text-align: left;">(</b><b style="text-align: left;">B) opuštanja kako bi uživali u plodovima života.</b></div>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Ova
promjena u psihologiji se događa jer dolaze nove generacije koje
nisu iskusile što su loša vremena, a nestaju one koje jesu.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Znakovi
ove promjene obično vidimo u statistikama smanjenja radnih sati
<i>(primjerice smanjenje radnog tjedna sa šest na pet dana)</i> i
veliki porast troškova odmora i luksuznih dobara.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Države
postaju veliki uvoznici, a investicije se sele u siromašnije države,
iskorištavaju svoj položaj razvijene i sigurne zemlje itd. Dolazi
do zaduženja jer se ekstrapoliraju prijašnji rast i uspjesi.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Velike
države postaju vojne sile. Razvijaju vojsku kako bi štitile svoje
globalne interese.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">U ovoj
fazi su na vrhu svijeta i uživaju u tome. Takve države nazivam
razvijene države u ranoj fazi.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b><span style="color: #0b5394;">U
četvrtoj fazi države postaju sve siromašnije, ali još uvijek
misle o sebi kao bogatima</span></b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Dug raste
u usporedbi s prihodom sve dok ga nešto ne zaustavi. <b>Dolazi do
psihološke promjene maksimalnog zaduživanja jer su ljudi koji su
živjeli kroz prve dvije faze izumrli ili su postali nebitni, a oni
čije ponašanje je bitno navikli su živjeti dobro i ne brinuti o
nedostatku novca.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Ljudi u
tim državama zarađuju i troše puno, pa postaju skupi, a s obzirom
da su skupi, dolazi do sporog rasta realnog prihoda. Ne žele
smanjiti potrošnju, pa smanjuju stopu štednje, povećavaju dug. S
obzirom na veliku potrošnju čini se da su bogati, ali njihova
bilanca je sve gora.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Smanjuje
se rast produktivnosti, njihovi gradovi i infrastruktura stare i
manje su učinkoviti no što su bili u dvije ranije faze.</b> Gube
kompetitivnost, Oslanjaju se na reputaciju, a ne kompetitivnost kako
bi financirali deficit. <b>Obično troše puno novaca na vojsku,
ponekad izrazito puno zbog ratova kako bi štitili svoje globalne
interese.</b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">U zadnjih
nekoliko godina ove faze, često dolazi do balona, Dalio pritom misli
na nagli porast kupovanja dobara usluga i investicijama na dug.
Investitori, poduzetnici, pojedinci i vlast pretpostavljaju da će
budućnost biti poput prošlosti pa se klade na nastavak trendova.
Pogrešno misle da su investicije koje su porasle dobre, a ne skupe,
posuđuju novac kako bi ih kupili, a time samo pojačavaju balone.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Povećanjem
svoje imovine (investicije) povećava se bogatstvo, a to omogućava
posuđivanje, tako dolazi do spirale sve dok baloni ne popucaju (zbog
nemogućnosti servisiranja duga).</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Bilo da
je uzrok rat ili baloni ili oboje, ono što označuje ovo fazu je
akumulacija duga kojeg je nemoguće vratiti bez deprecijacije.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Ovakve
zemlje zovem razvijene države kasne faze. Države svih veličina
mogu proći ovu fazu, kada velike države prolaze znači da se radi o
propadanju velikog carstva.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b><span style="color: #0b5394;">U
Posljednoj fazi ciklusa obično se razdužuju i propadaju, nešto što
sporo prihvaćaju.</span></b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Nakon pucanja balona i razduživanja, dolazi do negativnog
ciklusa.Vlast pokušava kompenzirati, središnja banka "printa"
novce kako bi umanjili dug. Uskoro se ove države moraju natjecati s
jeftinijim državama koje su u ranijim fazama razvoja.</p>
<p class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
***</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-weight: normal;">Prema
Daliu,</span><b> </b><span style="font-weight: normal;">opisani
ciklusi javljali su se kroz svu poznatu povijest. Iako ne postoje dva
ista ciklusa, ovise o veličini države, kulturama i mnogim drugim
utjecajim;</span><i><span style="font-weight: normal;"> </span></i><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">osnove
dugotrajnog ciklusa su zapravo iste iz istog razloga zašto su i
ciklusi života isti kroz sva doba - jednostavno su ljudi takva
stvorenja.</span></span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Isto tako, iako nema istog ciklusa života, tipični životni ciklus
se ne razlikuje od onoga od prije tisuću godina, osnove su iste.
Primjerice, obitelji danas žive u drugačijim kućama nego nekad,
ali osnova da osobu odgajaju roditelji dok ne postane neovisna, i u
tom trenutku počinje raditi i imati svoju vlastitu djecu sve dok ne
ostari, prestane raditi i umre, je isti ciklus koji se odvijao i
prije više tisuća godina.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Slično tome, iako su monetarni sustavi bili drugačiji u prijašnja
doba (primjerice zlatni novčići su bili valuta), ciklus zaduživanja
u toj količini da je dug nemoguće servisirati sa stvarnim novcem pa
proizvođači novca proizvode više (primjerice umanjujući postotak
zlata u novčiću) je u svojoj osnovi isti.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Većini ljudi ti ciklusi nisu poznati jer se oni odvijaju kroz drugi
period, barem stotinu godina. Isto tako, nebitni su za vladajuće
jer oni razmišljaju samo par godina unaprijed.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
Prema Daliu, rezultat toga je da nitko ne kontrolira te cikluse pa se
zbog toga i događaju. Kada bi ljudska priroda bila drugačija pa
rast duga ne bi bio veći od rasta prihoda, i kada rast prihoda ne bi
nadmašio rast produktivnost, ciklusi ne bi postojali.</p><p align="JUSTIFY" class="western" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;"><br /></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b><span style="color: #0b5394;">PS</span></b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Ne znam
koliko je njegov opis točan ili precizan <i>(ako se ne varam, na
više desetaka stranica nudi usporedbu različitih država - engleska
u 19. stoljeću, Japan u drugoj polovici 20.st. itd.</i>) i koliko je
to usporedivo s antičkim ciklusima, ali slično razmišljanje o
cikličkim promjenama u društvu je dio drevne mudrosti.<i> (Siguran
sam da malo ljudi zna o ekonomiji kao Dalio, ali općenito ne vidim u
ostalim njegovim nastupima – i principima - previše mudrosti.)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Bilo da
se govori o ekonomiji, ili razvoju političkog uređenja, možemo
pronaći takve "zakonitosti". Grčki filozofi, npr. Platon,
govore o ciklusima u političkom uređenju <i>- timokracija,
aristokracija, demokracija, tiranija. </i><span style="font-style: normal;">(Evolucijski
psiholozi će također govoriti o promjenama kroz generacije,
akumulaciji određenih karakteristika, itd.)</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><br />
</p>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEirHbrn4CCM904P3gAwq-KE6WHOpxe1pdom6jNIK8e7ciaBoVELu6jv789og3xMzS5pQh_xDofoqIoMFMxq1SDh9fDyYLO7IVZID1yrdVq26l7-qC46GqJ4vn-vYX3x0ggqrFXCrur3wc7G6fqdmiwUBGgu-4nYjbMK61341VwGtzr_ZKytIgqI55Vf/s960/TeskaVremena.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="960" data-original-width="678" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEirHbrn4CCM904P3gAwq-KE6WHOpxe1pdom6jNIK8e7ciaBoVELu6jv789og3xMzS5pQh_xDofoqIoMFMxq1SDh9fDyYLO7IVZID1yrdVq26l7-qC46GqJ4vn-vYX3x0ggqrFXCrur3wc7G6fqdmiwUBGgu-4nYjbMK61341VwGtzr_ZKytIgqI55Vf/s320/TeskaVremena.png" width="226" /></a></div>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Opis je
zanimljiv i na razini obitelji, povijest čitavog carstva se
razlikuje od povijesti obitelji, ali sličnu dekadenciju možete
pratiti i kroz generacije. Postoje obitelji <i>– ljudi –</i> koje
prolaze kroz slične faze; siromašne su i misle da su siromašne,
bogate su ali misle da su siromašne; bogate su i misle da su bogate,
osirumašuju ali i dalje misle da su bogate. Tako će se i ponašati.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Jesu li takvi ciklusi neizbježni? (Postoje obitelji koje su već
stoljećima bogate, možda su izgubile utjecaj, ali još uvijek znaju
kako upravljati novcem.) S obzirom na moderna oružja i tehnologije
možemo očekivati da će društvo koje u tome bude predvodnik
dominirati. Ipak, netko treba upravljati tim društvom, odnosno ljudi
koji čine to društvo trebaju uopće imati volju za dominiranjem,
ili uopće življenjem i prenošenjem kulture.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Dalio
govori o ljudima, psihologiji i motivaciji; ali s obzirom da postoje
različite motivacije kod obitelji u istom društvo, očito postoje
različite subkulture. Neki ljudi će štedjeti, usredotočiti se na
djecu itd; a neki ljudi neće štedjeti, trošiti će na vlastiti
užitke, zaduživati će se itd. Različite obitelji unutar istog
društva nalaze se u različitim fazama. Ljudi odrasli u teškim
vremenima će štedjeti kada im to više nije potrebno, čak i ako je
takva štednja opasna za njih<i> – primjerice stariji imućni ljudi
se zbog štednje u prijevozu izlažu opasnosti, </i>a njihovi
nasljednici će često potrošiti sav novac bez da su ikada znali
koliko ga je teško steći, i odgojiti će djecu koja će i nakon
nestanka novaca smatrati da zaslužuju životni stil na koji su
navikli.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Ljudi su
jednostavno primorani raditi i živjeti skromno kada si drugo nemogu
priuštiti, ali kasnije se kroz bogaćenje gubi znanje i sjećanje o
teškim vremenima, nestaje motivacija preživljavanja/obitelji i
ostaje samo želja za užitkom (materijalnom, statusu itd.)</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Dekadencija
je primjetna osim ako čovjek nije motiviran nekim drugim ciljevima,
a stvari koje motiviraju danas se osuđuju – <i>vjera, obitelj</i>.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><br />
</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b><span style="color: #0b5394;">PPS</span></b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Prvi put
sam čuo za Dalia, odnosno njegov fond, jer je imao specifičnu radnu
kulturu zbog koje su ih proglašavali kultom. Radi se o maksimalnoj
transparentnosti, svi razgovori unutar tvrtke se snimaju, svatko im
može pristupiti kada želi. Odluke se ipak donose hijerarhijski tako
da u konačnici ne znam što je toliko posebno, samo što postoje
ljudi kojima je nemoguće raditi u takvim uvijetima pa imaju poseban
proces selekcije. Radi se o uspješnom fondu, ili je barem bio
uspješan prije par godina, ali nisam siguran koliko su njegove ideje
provedive van financijskih tržišta s obzirom na političke
realnosti. <i>(Ako se ne varam jedan njegov menadžer je izdržao
samo par tjedana kao ministar susjedne nam države.)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm;">
Na yt možete pronaći više animiranih videa u kojima objašnjava
ekonomske fenomene. <span style="text-align: left;">Nisam
više siguran iz kojeg dokumenta sam prenio gornja razmišljanja,
vjerojatno;</span><i style="text-align: left;"> Productivity and Structural Reform: Why Countries Succeed
& Fail, and What Should Be Done So Failing Countries Succeed</i></p>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-38342852447345026392023-05-05T01:57:00.000+02:002023-05-05T01:57:00.312+02:00O Transpajceku i ostalim ljevičarskim mutantima<p></p><blockquote><div style="text-align: justify;"><i><span style="color: #666666;">Tekst u nastavku objavljen je početkom godine kao komentar na tada medijski aktualne teme vezane uz javnu molitvu i druge fenomene. U međuvremenu su se javili neki drugi "prosvjednici" pa možda komentari nisu toliko aktualni i reference nisu očite, ali svejedno objavljujem tekst. <span style="text-align: left;"> </span></span></i></div></blockquote><div style="text-align: justify;">Izgleda
da kod nekih postoje nevjerica što smo prošli skoro četvrt 21.
stoljeća, a mi još uvijek pričamo o religiji. Čak ni ova nova
godina nije donijela promjenu po tom pitanju.<i> (Možete li
vjerovati da se još uvijek negdje koristi pojam godina poslije
Krista, kao da ne živimo u napredna vremena, svi znamo da je
potrebno ukloniti takvu oznaku i koristiti pojam poslije nove ere,
puno je znanstveniji i opravdaniji. Uplitanje vjere u kalendar je
nedopustivo.)</i></div><i><span><a name='more'></a></span></i><p></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Sve gore
i gore, ustvrditi će naši sekularni sugrađani. Netko je napisao
diplomski rad o materijalima u Bibliji, nisam čitao rad i ne znam je
li neprimjeren području diplomiranja <i>– možda bi već sama
promjena naslova potpuno izmijenila percepciju rad</i>a, ali je
navodno izazvao dosta reakcija iz kojih je vidljivo da pitanje
kvalitete studija strojarstva nije ono što je svima najbitnije.
Poznato je u što se takve rasprave pretvore pa ih nisam pratio ali
sam naišao na izjavu ljevog intelektualac koji je zaključio da
vjera ne smije zadirati u pitanja poput mostogradnje, arhitekture.
strojarstva itd. (<i>Pritom očito nije mislio na naprednjačku vjeru
i ideologiju, na takve stvari se nikada ne reagira.)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Zanimljiva
je implikacija koja se često javlja kod takvih komentara i
komentatora o tome što vjerski život predstavlja. Prije par godina,
imali smo slučaj rektora i “biblijskih vrijednosti” na koje se
pozvao, tada su ga optužili da planira genocid različitih
starozavjetnih plemena - ili nešto podjednako smislenog. <i>(Zapravo
je bilo još manje smisleno jer su ga optuživali da će promovirati
nauk koji je upravo suprotan zajednici kojoj pripada.)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Teško je vidjeti na čemu su temeljeli takve napade. <span style="text-align: left;">Slično tome, sumnjam da su ljudi zabrinuti oko toga
da će neki stručnjak, pojednostavimo i recimo da se radi o
vodoinstalateru katoliku, uplesti svoju vjeru prilikom obavljanja
nekog zadatka. Nisam još čuo nikoga da se žali kako mu je
vodoinstalater došao doma, izmolio nekoliko molitvi, uzeo novce i
otišao. </span><i style="text-align: left;">(Istina, možda će mu dimnjačar katolik odbiti pomoći
"rješiti se" bližnjeg plinom - primjerice zbog
materijalne koristi ili zato što ga sprečava da živi život kakvog
želi - ali njegovo dimnjačarstvo kao takvo tu nije sporno.)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Prateći
takvo razmišljanje, možda neke brinu i oni koji imaju krunice u
vozilima, zamislite vozač – <i>iliti kamiondžija kako ih je s
prezirom nazvala jedna feministica u televizijskom nastupu,</i> koji
je vjernik. Pa taj ne mari za nikakve prometne znakove (i zakone).
Nesumnjivo negira i fiziku pa misli kako mu se ništa neće dogoditi,
misli da je dovoljno pomoliti se i oslanjati na vjeru. Ceste su pune
katolika fundamentalista koji na putu do crkve stisnu gas i ne
puštaju, samo kako bi došli što prije da ih svi vide –<i> željni
su pozitivnog publiciteta koje mediji daju katolicima koji javno
svjedoče svoju vjeru.</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm;">
Moramo spriječiti miješanje vjere u naše sekularno društvo i
školstvo. Ukoliko odmah ne reagiramo tko zna što je sljedeće?
Nećemo valjda uskoro u školama podučavati teoriju nastanka svemira
koju je izmislio katolički svećenik Lemaitre, takve teorije treba
ismijavati – <i>dati im apsurdna imena</i>, ako ne i zabraniti, jer
svi znamo, kao što smo znali i tada, istinu o starosti svemira.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Posebna
opasnost su oni koji tvrde da se ljudi razlikuju od ostalih životinja
na neki bitan način –<i> i da se živa bića na neki bitan način
razlikuju od ostale materije, svi smo mi samo čestice</i>. Svi znamo
da su ljudi obični primati, i zato je opasno primjerice kada u
saboru imate neznanstvene rasprave o transrodnosti. Čovjek je, poput
svih ostalih primata, transrodno biće. <i>(Malo je poznato da su
prve riječi gorile Koko bile njene ispravne osobne zamjenice.) </i><span style="font-style: normal;">Oni
koji to negiraju, negiraju znanost.</span></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">***</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Već neko
vrijeme organiziraju se molitve katoličkih muškaraca što također
izaziva različite optužbe oko nakana. Nisam pratio što se sve
objavljivalo, vidio sam par tekstova u sekularnim medijima u kojima
aktivisti iz feminističkih udruga objašnjavaju o čemu se radi –<i>
poznata kritika o patrijarharnom ugnjetavanju i potrebi uništavanja
tradicionalne obitelji koja je sama po sebi nedopustivo nasilje
protiv kojeg se moramo boriti</i>, ali same organizatore se nisu
sjetili nešto pitati. <i>(Istaknuli su citat van konteksta kojeg je
objavio jedan od organizatora i na temelju tog su neupućenoj
javnosti objasnili za što se zalažu. Ukratko, takva razina
objektivnog izvještavanja.)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">
</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Tko se
želi upoznati s nakanama i poviješću molitve može to učiniti
<i>(već duže vrijeme organiziraju različite susrete i molitve),</i>
ali ovdje mi je zanimljivo popratiti za što ih optužuju. Prilikom
jedne od molitvi aktivistica je organizirala prosvjed i upozorila na
silovanje žena. Optužila je molitelje da ohrabruju muškarce na
takvo ponašanje.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Očito,
radi se o apsurdnoj optužbi, ali iz nekog razloga nije rijetka. Na
čemu aktivistica bazira takve izjave? Teško je uopće pratiti tijek
takve optužbe <i>(kada netko moli za čednost on moli za
silovanja?!</i>).</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Kakvu
sliku svijeta i muškaraca ima ta aktivistica? Još jednom, teško je vidjeti kako ljudi opravdavaju takvu optužbu. Postoje neke žene
koje su nažalost proživjele traumatična iskustva, koje nisu u
stanju razlikovati ljude odnosno koje u svakom muškarcu vide
prijetnju (<i>poput onih serijskih ubojica u američkim serijama o
psihopatima koji u određenim osobama vide svog zlostavljača i nisu
u stanju razlikovati stvarnost od svojih trauma i deluzija)</i>.
<span style="font-style: normal;">I</span>zuzev takvih tragičnih
priča tko vjeruje u te optužbe?</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Zamislite
da se sastanete s prijateljem, raspravljate o poznanicima koje dugo
niste vidjeli i obavijesti Vas da je jedan od njih, nazivimo ga Pero,
postao pobožan –<i> ono, mise radnim danom, potpuno poludio. </i>Biste
li pomislili i upitali; “<i>Joj nemrem vjerovati da mali Pero ide
okolo i siluje?” “Ma, ne siluje on toliko puno”</i>, odgovara
Vam prijatelj, <i>“ on ti se više moli za silovanja i tak”</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Ili
zamislite razgovor dvoje molitelja; nakon krunice ustaje prvi, <i>“Joj
kak me leđa bole. Znaš, prošli tjedan su mi skoro napostovali
unuku u importaneu kad je išla iz škole ali im je pobjegla</i>, <i>“Ma
ne sumnjaj</i>”; odgovara drugi, <i>“ja sam dugo molio i sad su
mi napokon napali ženu iza parkinga dućana.”</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Protiv
čega prosvjeduje ta žena? Mislite li da molitelji nisu za najstrože
kazne za takve zločine, kazne koje bi nesumnjivo bile oštrije od
onih koje bi predložili prosvjednici?</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Zašto se
na sam spomen obitelji ili očeva javljaju optužbe i izjednačavanje
s najgorim patološkim <span style="text-align: left;">perverzijama
istog, zar stvarno nisu u stanju razlikovati osobe s narcisiodnim,
paranoidnim i drugim poremećajima ličnosti od muževa kao takvih?</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Svijet je
za naprednjake jako jednostavan, uništiti sve što postoji i bolji
svijet će se pojaviti. Zna li ona kolike su stope nasilja i
zlostavljanja u alternativnim oblicama življenja za koje se,
pretpostavljam, ona zalaže. Treba li prosvjedovati protiv njih?
Odnosno, hoće li prosvjedovati protiv njih ili će i dalje
zagovarati svijet u kojem se narušavaju veze i obitelji, u kojem
pate djeca i žene, a onda će ustvrditi da je zabrinuta za patnju te
iste djece i žena.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Najsigurnije
mjesto i za ženu i za djecu jest "tradicionalna" obitelj.
Stope nasilja i zlostavljanja su višestruko veće u drugim oblicima
zajednice. Osnaživanje obitelji jest borba protiv nasilja i
zlostavljanja.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Molitva
za dobre očeve djeci i dobre muževe ženama jest upravo to, molitva
za dobre očeve i muževe.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">***</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Među
onima koji ismijavaju i napadaju molitvu našao sa i jedan glumac.
Nije to ništa strašno, on vodi satirično kazalište, i normalno je
da satirizira situaciju, jednom nevinom satirom je samo pokazao
apsurdnost situacije i stao na pravu stranu povijesti. Inače je
njegovo kazalište poznato po tome, svako malo obajvljuje satire svih
političkih opcija i vrijednosti.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Sjećamo
se kako je ismijao pokret zbog kojeg će žene sakatiti svoja tijela,
gutati hormone i tako postati pravi muškarci; i kada se takve odluče
ostvariti kao očevi i odu kupiti dijete koje će im poslužiti kao
sredstvo k tom cilju možemo se samo diviti plemenitim namjerama.
(Morali su ga kupiti, makar od krijumčara, znate li koliko se čeka
inače na dijete, čak i nekoliko godina. Nije dijete novi auto ili
građevinska dozvola da je normalno čekati ga godinama. Da,
trgovanje i krijumčarenje ljudima je inače pogrešno, ali u ovom
slučaju je socioekonomska situacija ljudi koji kupuju bolja od
situacije ljudi koji su kupljeni tako da je to opravdano i plemenito;
Ako su ih i kupili, kupili su ih od ljudi koji su ih željeli
prodati, tu nema ništa sporno itd.)</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">I tako na
tu nevinu satiru u kojoj se ismijavaju “klečavci<i>” - ne i
vjera, jer glumac je i sam vjernik,</i> dobili su negativne reakcije.
(Znamo da je vjernik jer se tako izjasnio, on se iskreno molio za
uspješan gulaš –<i> vodeći se valjda onim da je dolično moliti
se za svaku stvar, koliko god da je mala, koju je dolično imati </i>-
i pritom je stiskao sliku Tita jednostavno jer je to jedina stvar
koju je imao u čitavoj kleti. U svakoj kući tipičnog vjernika
obvezno se nalazi takva stvar - <i>slika Tita</i>. Ima je ne
zato što štuje njegovo djelo nego kao podsjetnik na moderne progone
kršćana, dio je to nedovršenog umjetničkog djela, planira kasnije
postaviti slike i svih onih ubijenih svećenika, časni i običnih
ljudi su bili žrtva njegova režima.)</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Njhove
satire obično odlično prolaze pa su ih iznenadile negativne
reakcije. Jednostavno ljudi nisu prepoznali da kada on kleči pred
gulašom da on zapravo ne ismijava vjeru i vjernike nego iskreno
moli. <i>“hešteg samo ljubav, hešteg klečavci”</i>, objavio je
sa<i> “trga sv. Vingorada”</i>, a ljudi su to krivo shvatili, on
širi ljubav i prihvaćanje različitosti - <i>baš kao i Tito,
valjda je on bio u pravu oko tih stvari.</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Poručuje
nam da je (I) vjernik i širi ljubav, ali i (II) da je satira
reakcija na to da <i>“živimo u 21. stoljeću i klečimo na
trgovima”.</i> Hrabro je ustao protiv onih koji <i>“šamarima i
batinama”</i> dokazuju <i>“svoju seksualnu orijentaciju”</i>,
koji <i>“traže da žene budu u službi muškaraca”.</i><span style="font-style: normal;">
(Opet imamo taj motiv nasilja kao obilježja muškarca i očeva, prvo
silovanje, sada šamare i batine. )</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Ostaviti
ćemo profesionalcima da pišu satire jer je teško vidjeti kako
satirizirati njihova razmatranja poput ”<i>ako izgubimo vjeru da
različito ide zajedno, onda prestajemo biti ljud</i>i” (ajmo se
<i>“pomoliti za sebe, bez fotoaparata u rukama” i</i>td.).
Uspijevaju satirizirati sami sebe.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Kada
razmislite malo dublje, shvatiti ćete da je njihov performans i
objava bolja satira naprednjačkog razmišljanja nego razmišljanja
molitelja. Nehotice su opisali svoj svjetonazor, to stvarno jest
njihov život. Doslovno kleče pred stvari nedostojnom klečanja. To
je sve što njih život stvarno jest. Štovanje trivijalnih i
prolaznih stvari, opravdano banalim sloganima. Zagovaraju prekid
života nerođenih, pohotno iskorištavanje drugih, štuju najveće
zločince, ismijavaju molitelje. Možda ne štuju gulaš, ali kao da
ga i štuju, radi o štovanju nečega što nije dostojno štovanja.
Običnoj prolaznoj stvari bez ikakvog uporišta. Govore o 21.
stoljeću, napretku, ljubavi (pohoti), kazalištu, možda o borbi
protiv kršćanstva, ili jednostavno o hrani. Pokušavaju pronaći
značenje tamo gdje ga nema, samoobmanjuju se da bi izbjegli
nihilizam, otupljuju svoja osjetila pićem.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Nekako mi
se čini da nisu iskreno zainteresirani čuti koje vrijednosti
promoviraju i žive “klečavci” - <i>molitelji kada govore o
ljubavi misle na predanost istinskom dobru druge osobe ne prolaznu
pohotu -</i> i kome “<i>služe</i>” molitelji i njihove žene pa
neću o tome, ali s obzirom da je postalo normalno da nevjernici
objašnjavaju katolicima što je njihova vjera, možda bi trebalo
uzvratiti uslugu i objasniti im nešto o njihovoj vlastitoj vjeri<i>.</i>
(Iz nekog razloga, o kojem možemo samo nagađati, već dugo je
prisutan trend u kojem različiti naprednjaci objašnjavaju
katolicima što znači biti katolik; <i>pritom pojam diskriminacije
ili govora mržnje prema katolicima nije nešto što postoji kao
zabrinutost.</i> Ukratko, da biste bili pravi katolik ne smijete
vjerovati kao katolik i ne smijete živjeti kao katolik. Pozivati će
se na zapovijedi ljubavi, ali neće govoriti o ljubljenju Boga nego o
"ljubljenju" grijeha, umjesto pokajanja za grijehe pozivaju
na prihvaćanje i slavljenje istih, umjesto življenja vlastite vjere
pozivaju na skrivanje i osuđivanje iste <i>– sve to je, prema
njima, ono što pravi katolik mora činiti.</i> Uostalom, pojasniti
će nam, Isus <i>– druga božanska Osoba</i> – bi činio upravo
to.)</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Jedan
savjet za one koji žive u naprednjačkoj vjeri, kada se želite
prikazati kao feministi, saveznici žena ili što već, onda nećete
davati intervjue o tome kako vi vodite kazalište a žene vam u tome
pomažu <i>– kao da su vam sluškinje.</i> Općenito cijela ideja
da su vaše žene doma s djecom dok vi okolo putujete i zarađujete
nije u skladu s vašom feminističkom vjerom.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Nedavno
sam pročitao intervju s glumicom, prvi put sam čuo za nju ali
predstavili su je kao ženu poznatog redatelja koji inače kroz svoj
rad i djelovanje stalno promovira naprednjačke ideje. U njemu govori
kako je teško biti majka i žena u društvu, i da ne planira imati
više djece i vjerojatno druge naprednjačke stvari kojih se ne
sjećam; Ali isto tako objasnila je da uči tekst dok kuha ručak, i
uspijeva odigrati koju ulogu jer joj pomažu bake oko djece. Osim
toga, voli raditi sa svojim mužem jer je sjajan. Drugim riječima,
taj napredni muškarac ima doma naprednu ženu koja mu kuha i pere
dok on radi što želi<i>,</i> ima bake –<i> također žene </i>–
koje zaposli kada poželi nekamo izvesti svoju ženu, a ukoliko poželi,
žena će sa zadovoljstvom odigrati ulogu točno kako joj on veli
itd. Zvuči kao da bio mogao biti antijunak vlastite propagande.
Inače postoji izraz za takve ljude, ali poput optužbi za različite
izme, fobije i govor mržnje ne koristi se nikada za napredne
sugrađane. (<i>Koliko si "konzervativnih" parova može priuštiti takav raspored?</i><i style="text-align: left;">)</i></p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Vratimo
se mi našoj kazališnoj družbi i njihovoj naprednoj vjeri; kada se
javno hvalite kako<i> “žene danas ne trebaju kuhati” </i>jer ste
vi otišli u sv. Vinograd pit s muškarcima, ispadate poput onih
pijanih krkana u potkošlju koji “<i>šakama i batinama”</i>
rješavaju stvari <i>–opis koji ste sami ponudili, ujedno i česti
medijski prikaz tradicionalne obitelji. </i>Vašim ženama nije
potrebno Vaše dopuštenje da vam ne trebaju kuhati, one su svoja
osoba, nisu vaše sluškinje koje vas doma čekaju dok se okolo
opijate, sretne jer ste im dali dopuštenje da jedan dan ne moraju
kuhati. Govorimo o samim osnovama feminizma, ništa kompleksno.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-style: normal;">[Naišao
sam kasnije na reklamu za njegov nastup pod nazivom; </span><i>"Dobra
večer došao sam po Vašu kćer"</i><span style="font-style: normal;">
Za nastup su ga inspirirale vlastite misli kada je saznao da će mu
se roditi kćer i da će ta kćer jednog dana izlaziti s mladićima.
Očito, centar za mirovne studije je u pravu, ne možemo dovoljno
rano uvesti građanski odgoj. Takvo heteronormativno
cispatrijarharno nasilje u diskursu ne smijemo trpiti. Zamislite, on
je odlučio da je fetus koji se nalazi u osobi s maternicom s kojom
je imao odnos već dijete i da će mu ga ta osoba morati roditi, i na
temelju organa ploda je nametnuo kojeg će biti roda. I ne samo to,
nego već zna da će biti heteroseksualna, i iz nekog razloga smatra
da je posjeduje, i da je na njemu da kontrolira njenu seksualnost
itd.. To je nešto od čega će se svaka napredna osoba početi
doslovno tresti, ali njemu je to materijal za smijeh. Neki ljudi
jednostavno ne znaju ni osnove svoje vjere.]</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Jednom
kada savladate te osnovne stvari, onda treba objasniti da iako se
zalažete za “reproduktivno zdravlje” žena <i>(eufemizam za
prekid života nerođenog djeteta</i>) potpuno je pogrešno govoriti
da su samo žene te koje imaju potrebe za takvim <i>“reproduktivnim
zdravljem”</i> i uslugama. Zapravo, sama ideja da žene kao žene
postoje je protivna naprednjačkoj vjeri. Naravno da se potrebno
boriti za žene, ali isto tako, potrebno se boriti i protiv ideje
žene. Tu stvari postaju dosta komplicirane, potrebno je još puno
edukacije da bi svi to shvatili i prihvatili. <i>(Nekada ćete u ime
majčinstva opravdavati svakakve užase, a nekada ćete kažnjavati
one koji tvrda da je majčinstvo ikakav faktor u životu žene. U
jednom trenutku je nedopustivo tvrditi da se muškarci i žene nekako
razlikuju, da su razlike išta više od društvene konvencije, a u
drugom morate slaviti što neki tvrde da su muškarci rođeni u
tijelu žene, to je biološki uvjetovano itd.)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Pohvalno
je, iz naprednjačke perspektive, vidjeti sve te udruge koje se na
trgu bore za prava žena, ali isto tako, jako je žalosno, iz
naprednjačke perspektive, vidjeti sve te udruge koje se bore za
prava žena i ignoriraju kompleksnost pitanja roda i spol. (Ž<i>enske
udruge su nazadni element društva kojeg moramo i osuđivati kao
takvog - dovoljno je pritom koristiti njihove vlastiti slogane.)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Pogledajte
slike prosvjednika s trga, govorimo o pravima žena, ali neki od njih
ne samo da nisu niti muško niti žensko, nego izgleda da nisu niti
pripadnici ljudske vrste –<i> i morate prihvatiti da je to sjajno,
različitosti nas obogaćuju.</i> Barem jedan od njih je neka vrsta
transsvinjčeta, transpajceka ili kako se već danas politički
korektno nazivaju transkopitari.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">(I ne, ne
govorimo o našem poznatom eurozastupniku koji se bori protiv
drugotnosti žena svojim hrabrim istupima, akcijama i intelektualnim
argumentima o tome kako njegovo samozadovljanje ne znači da je
masovni ubojica. Zašto taj oronuli perverzni starac u sedmom
desetljeću svog života ima potrebu javno pričati o tome da trlja
svoje organe ostaje nepoznate, ali je u svakom slučaju napredno. Žene komentatorice su već primjetile koliko im je odbojan, i upitale se kako to doživljava njegova supruga. Valjda su ga s razlogom kasnije maknuli s tih "prosvjeda".<span style="text-align: left;">)</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Kako se
<i>trans-vrsna</i> osoba osjeća kada svi pričaju samo o ljudima <i>-
muškarcima i ženama -</i> možemo samo nagađati <i>- kao
trećetna?</i>, ali sigurno je da pati i to je nedopustivo.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">No, u
nešto ozbiljnijem tonu, nesumnjivo je mnogima pružala poticaj da se
pomole. Zapravo, cijela situacija će sigurno u mnogima probuditi
motiv za molitvu - I<span style="font-style: normal;">li napad na
istu, kako tko kome služi.</span></p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">***</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Nekoć je
bilo uobičajeno reći vjernicima da se moraju prestati miješati u
politiku i javni život<i> – nešto što im se stalno pokušava i
"zabraniti" na temelju pogrešnog shvaćanja pojma
sekularizma.</i> Poručivali su im da se drže molitve. Ipak, kada su
neki učinili upravo to, reakcije na molitvu su još burnije. Kako
objasniti takve reakcije? Mogli bi se zapitati tko je taj kojeg
toliko iritira molitva?</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Ima onih
koji izjednačavaju molitelje i aktiviste. Možda u određenom smislu
to i možete tvrditi – <i>radi se o ljudima koji se nalaze na
javnoj površini</i> - ali zar stvarno mislite da bi društvo trebalo
podjednako tretirati one koji se zalažu za društvo koje podržava
mladiće i djevojke koji zasnivaju obitelji i rađaju djecu, i one
koji poručuju mladićima i djevojkama da su takva nastojanja
negativna pojava, stvar različitih izama i fobija, mržnje, koji im
čak poručuju da mogu slobodno rezati vlastite organe ukoliko je to
nešto što u jednom trenutku žele.<i> (Ekstremne operacije i
cjeloživotni hormoni se iz nekog razloga predstavljaju kao
prihvaćanje samog sebe kakvi jeste.)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Koji od
njih zaslužuje potporu društva? Radi li se o istoj tvari?</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">
</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Nekima,
poput autora ovog teksta, očito je da postoje razlike. Razlike i
potreba različitog tretmana je nešto što će priznati i oni
suprotnog mišljenja, samo što će, u njihovom moralno invertiranom
svijetu, tvrditi da moramo zabraniti katolicima da promoviraj<i>u -
ili samo žive </i>- svoj <span style="text-decoration: none;">način</span>
života. Katolici nisu samo naivci koje treba ismijavati nego su zli,
oni su protiv ljudskih prava. Oni se zalažu za čednost i obitelj, a
čednost i obitelj nisu nešto čemu se možemo samo smijati, nego je
zlo protiv kojeg se treba boriti.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Izjava
saborske zastupnice dobro ilustrira fenomen; "<i>od
posmijehivanje nema ništa, morako krenuti u kontranapad!"</i>
(Ideja da je Crkva zlo s kojim se moramo obračunati nije ništa novo
na ovim područjima. Spomenuta zastupnica je dobro upoznata kako je
izgledalo obračunavanje u sustavu kojeg simpatizira. )</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">U
razdoblju karnevala i maškara ljudi oblače različite kostime i
društvo je spremno svašta tolerirati, oblačite li se kao muškarac
ili žena svima je svejedno, ali ne očekujte da će društvo slaviti
cjelogodišnje maškare.</p><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><br /></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><b><span style="color: #0b5394;">PS</span></b></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Polako
"napredujemo" – <i>točnije nazadujemo</i> - kao društvo
pa svakodnevno možemo svjedočiti pojavi svakakvih fenomena.
Naravno, grijesi svih oblika nisu ništa novo, ali ovakvo slavljenje
istih –<i> i napadi na one koji im se protive - </i>se čini kao
novija stvar.</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: left;">O
povezanim temama sam već objavljivao u nizu postova, primjerice; </p><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: left;"></p><ul style="text-align: left;"><li><span style="text-align: left;"><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2019/12/u-nedostatku-otpora-bezumnost-pobjeuje.html" target="_blank">U nedostatku otpora, bezumnost pobjeđuje upornošću - TD</a>, </span></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2020/02/kako-odgovoriti-na-ludost-jb.html">Kako odgovoriti na ludost? - J.B</a>,</li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2020/02/raspravljanje-nije-uzaludno.html">Raspravljanje (ni)je uzaludno</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2013/12/drugi-val-sekularizacije-ii.html">Drugi val sekularizacije - II</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2020/12/zasto-mnogi-mrze-krscanstvo-zapovijedi.html">Zašto mnogi mrze kršćanstvo – Zapovijedi Ljubavi</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2022/01/avlu-je-dovoljna-jedna-laz-jcwright.html">Đavlu je dovoljna jedna laž </a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/11/ljevica-unistava-civilno-drustvo.html">Ljevica uništava civilno društvo</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2013/12/ono-sto-je-za-konzervativce-negativno.html">Ono što je za konzervativce negativno, za naprednjake je pozitivno</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2022/01/o-moralnoj-inverziji-razvodu-i.html">O Moralnoj Inverziji</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2022/01/seksualna-tjeskoba-kao-javna-politika.html">Seksualna tjeskoba kao javna politika</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2013/05/ako-niste-religiozni-onda-ste-ovisnik-o.html">Ako niste religiozni, onda ste ovisnik o seksu</a> </li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2022/01/imanje-curedecka-i-zabava-kao-smisao.html">Imanje cure/dečka i zabava kao smisao života</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2020/03/jesu-li-feministice-ikada-imale-posao.html">Jesu li feministice ikada imale posao?</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2020/03/o-ik-rodu-i-rodovima-vojske.html">O IK, rodu i rodovima vojske</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2020/03/hrvatska-je-najneuspjesniji-patrijarhat.html">Hrvatska je najneuspješniji patrijarhat na svijetu</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2013/09/zasto-imati-djecu.html">Zašto imati djecu?</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/01/treba-nam-odvojenost-drzave-i-crkve.html">Treba nam odvojenost Države i [crkve] Ljevičarstva</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/12/hrvatska-je-vjerska-drzava.html">Hrvatska je vjerska država</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2013/04/je-li-religija-iracionalna.html">Je li religija iracionalna?</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2012/11/zasto-ne-raspravljati-sa-novim-ateistom.html">Zašto (ne) raspravljati sa Novim Ateistom...</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2012/11/tko-zeli-biti-ateist.html">Tko želi biti ateist?</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2014/01/brak-najbolje-oruzje-protiv-siromastva.html">Brak – najbolje oružje protiv siromaštva djece</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/05/kolektivizam-i-individualizam.html">Kolektivizam i individualizam prijatelja dva</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/04/osam-kceri-pohote.html">Osam kćeri pohote</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/04/sto-je-tako-posebno-kod-seksa.html">Što je tako posebno kod seksa?</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/01/v-o-liberalnoj-kulturi.html">V. o liberalnoj kulturi</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2012/10/o-licemjerju-bill-vallicella.html">O Licemjerju</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2013/06/naprednjaci-umjetnost-i-licemjerje.html">Naprednjaci, umjetnost i "licemjerje"</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2014/04/idolatrija-i-ateizam.html">Idolatrija i Ateizam</a></li><li><a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/05/zasto-moliti.html">Zašto moliti?</a></li></ul><p></p><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">To je tek mali dio postova, više u kategorijama; <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/kulturna%20ljevica">kulturna ljevica, </a> <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/seks">seks</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/brak">brak</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/obitelj">obitelj</a>,<a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/feminizam"> feminizam</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/politi%C4%8Dka%20korektnost">politička korektnost</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/scijentizam">scijentizam</a>,<a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/novi%20ateizam"> novi ateizam</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/znanost%20i%20vjera">znanost i vjera</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/povijest%20i%20filozofija%20znanosti?max-results=20">povijest i filozofija znanosti</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/konzervatizam">konzervatizam</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/ateizam">ateizam</a>, <a href="https://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/estetika">estetika </a>itd.</p><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><br /></p>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgXsLj_Ovg_0ZImYLF4BdZd1e5mg4KrgH53rVlK_LRaxMXwPOSzTbidCDF34l7IrYk74q40xdM-69KNmSWT4QDshC9maeTwpvaXOGDVR_vslhUUzLer69wHd5U4gY-6biXxLKu_FmRjGo3Zz3ZKQO2Kbh_6y4yu8JcR8w1fmjopowfUVMQhKsakH2PJ/s377/Zmija.png" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="211" data-original-width="377" height="179" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgXsLj_Ovg_0ZImYLF4BdZd1e5mg4KrgH53rVlK_LRaxMXwPOSzTbidCDF34l7IrYk74q40xdM-69KNmSWT4QDshC9maeTwpvaXOGDVR_vslhUUzLer69wHd5U4gY-6biXxLKu_FmRjGo3Zz3ZKQO2Kbh_6y4yu8JcR8w1fmjopowfUVMQhKsakH2PJ/s320/Zmija.png" width="320" /></a></div>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">Naravno,
o svakoj temi koje sam se samo dotakao trebalo bi reći još puno
toga. Ovdje sam samo reagirao na neke bizarnije izjave na koje sam
naišao. Navikli smo na medijsku pristranost, i ne bi nas trebala
nimalo iznenađivati, ali svejedno mediji pronalaze nove načine.</p><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><br /></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="color: #0b5394;"><b>PPS</b></span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm;">
Post je kompilacija komentara na više tema, kako ga ne bih dodatno
razvodnio skratio sam ga pa samo prenosim kao svojevrsne fusnote
(neke su nastale tjednima kasnije od izvornog teksta);</p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm;">
[.] Svakodnevno čujemo da je teško biti žena u suvremenom svijetu,
i to je nesumnjivo točno. <i>(Iako pod time oni misle na nešto
drugo, često ga koriste i kao svojevrsni politički slogan)</i>
Naravno da je teško biti žena, čim netko pozitivno progovori o
ženskim vrlinama možete očekivati reakciju, čak i kada se radi o
naprednim sekularnim ženama koje samo ustvrde da su sretne kada se
mogu brinuti o obitelji –<i> političke stranke će danas
eksplicitno navoditi da je njihov plan boriti se protiv takvih ideja,</i>
nedopustivo je pozitivno govoriti o "tradicionalnim"
ženskim vrlinama kao nečemu što žene posjeduju ili bi trebale
razvijati. Tu je nažalost i opasnost za ženu da će je muškarac
ostaviti iz kojeg god razloga jer brak danas ima manju vrijednost od
običnog ugovora, opasnost da će je muškarac tjerati da pobaci
vlastito dijete jer se ne želi brinuti o njemu i slične pojave koje
pokazuju da su ženama zapravo potrebni dobri muževi, i da molitve
muževa nekim ženama nisu odbojne. <i>(U današnje vrijeme postoji i
opasnost da će si vaš muškarac odrezati organ i postati žena, ali
to je već malo ekstremniji slučaj, barem za sada.)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm;">
Teško je danas biti žena, ali postati žena je najlakša stvar na
svijetu, dovoljno se takvim deklarirati. Kada su platili nekom glumcu
da obuće haljinu i takav vodi program, dakle da glumi nekoga tko
glumi da je žena, već je sutra davao intevjue kako je teško biti
žena. Zvuči prilično uvredljivo za žene. <i>(Uvredljivo je i za
pripadnike takvih "manjina", platiti nekome da glumi takvu
pripadnost – naprednjaci su stvarno slabo upoznati s vlastitom
vjerom.)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm;">
[.] Nevjerojatno zvuče stvari za koje naprednjaci optužuju
tradicionalne muškarce molitelje –<i> jasno je da uopće nisu
svjesni za što se zalažu takvi muškarci. </i>Naravno,
konzervativne vrijednosti za koje se stvarno zalažu bi im bile još
manje prihvatljive jer su suprotne apetitima i vlastitoj volji koja
upravlja njihovim životima, ali barem ne bi čitali takve bizarne
optužbe.<i> (Isto tako, čak i kada bi se "skeptici"
educirali o odnosu vjere i razuma ne znači da bi svi odmah
prihvatili teizam, ili barem napustili svoj proturječni naturalizam
i materijalizam, ali barem ne bi čitali bizarne optužbe.) </i>Ipak,
njihovog spominjanja nasilja sam se sjetio kada sam pročitao vijest da je policija plesala na trgu protiv nasilja U
neka druga vremena policija bi postavljala vješala za silovatelje i
ubojice žena, ali srećom sada smo puno napredniji. Nadajmo se samo
da neki bećar u blizini nije spomenuo stražnjicu jer će ga država
opet osuditi što je zgriješio protiv "rodne ravnopravnosti"
i diskriminirao "na temelju razlike u spolu" <i>- o muškim
stražnjicama mu je valjda dopušteno pjevati. (Vulgarni bećar nije
uzor, i možda treba zakonski odgovarati, ali ne zbog onoga za što
je osuđen.)</i> Pravobraniteljica budno nadzire krši li itko
svetost "rodne ravnopravnosti", spremna je inkvizirati je
li došlo do kršenja zakona protiv takve blasfemije.</p><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-style: normal;">[.] Nužno je potvrđivati nečiji samoizabrani identitet, ukoliko to ne činite, najviše instance vlasti i sudstva spremne su reagirati. Zašto je to nužno činiti? Ne zato jer je takav identitet odgovara stvarnosti -</span><i> upravo suprotno</i><span style="font-style: normal;">, ako kažete nekom muškarcu da nije pravi muškarac -</span><i> jer primjerice nije feminist </i>- nitko neće reagirati, ali kada to kažete ženi koja se predstavlja kao muškarac onda će reagirati, upravo zato jer znaju da ste u pravu. </p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">[.]
<span lang="hr-HR">Podržavati nečiju zabludu o vlastitom identitetu
je najveća ljubav, pravo suosjećanje, zdravo je živjeti otuđen od
stvarnosti, sakatiti vlastiti tijelo kako bi se takvim prezentirali.
Svi koji se protive su mrzitelji. Zastrašujuće statistike o
psihološkom stanju takvih osoba nakon primanja "terapije"
su takve samo zato jer im društvo ne pruža dovoljno potpore.</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">[.]
Pogledao sam emisiju u kojoj je jedan stari fratar promovirao
obiteljski život i zajedničku molitvu, ispričao je kako to čini
već pola stoljeća, zatim je nazvala slušateljica i ustvrdila da bi
ga trebalo biti sram, kako može promovirati takve stvari kada njen
muž nije takav, stalno ju psuje (bogopsovka) i ponižava, pije, ne
pada mu na pamet moliti se itd. Iz nekog razloga ta nesretna žena je
mislila da fratar promiče takvu vrstu muškaraca, ali ne samo da
takav muškarac nije ono što promiče fratar nego je čista
suprotnost. Isto tako, ne samo da takav muškarac nije ono što
zagovaraju molitelji, nego je čista suprotnost. Pritom ne mislim da
su suprotnost u smislu da su suprotni svemu lošemu pa bi to bilo
dobro, nego se radi o ljudima koji su suprotni u svojim
karakteristikama; npr kontroli impulsa, količini empatije,
narcističkom opijanju koje ne mare za utjecaj na bližnje, vremenskom
horizontu, itd. Jednostavno se radi o potpuno oprečnim
karakteristikama. </p><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">[.] Ovih dana [svibanj, 2023] slušao sam raspravu -<i> američki podcast </i>- o važnosti muževa/očeva za duhovni život obitelj, dio argumenata bio bi previše za sekularne čitatelje, ali osvješčuje zašto je baš ta točka toliko "<i>kontroverzna</i>". Izgleda da neki žele muškarce koji su potpuno pasivni, ovisni o različitim opijatima, idolopoklonici koji ne mare što se događa u životima njihove vlastite žene i djece. <i>(Djeca su ionako vlasništvo različith vladinih i kvazinevladnih ureda. Uskoro će ih poslati vama "doma" samo kako bi ih nahranili i kako bi se naspavala, odmorila za novi dan koji pripada njima.) </i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;">[.]
Projeciraju li prosvjednice možda svoja iskustva veza s "muškim
feministima" i sličnim naprednjacima na molitelje. Jednostavno
su navikle da ih muškarci tretiraju na određeni "ljigavi"
način i ne mogu si zamisliti da postoje muškarci koji se razlikuju
od toga. Muškarci koje će zanimati one kao osobe, koji će tražiti
od njih da pokažu, ne dio tijela, nego sebe. Stvarno sumnjam da je
itko od prosvjednica ikada bio u vezi s muškarcem koji bi molio
krunicu na trgu. <i>(Distopijske fantazije o kojima govore nemaju veze sa stvarnošću.)</i></p><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="text-align: left;">[.]
Pročitao sam prije par mjeseci izjavu jednog istaknutog političara
oporbene stranke koji je ustvrdio da se njegova stranka protivi
programu roditelja odgojitelja jer isključuje žene iz društva -
ne tržišta rada, društva!? (To je razlog zašto se protivi mjeri.) Prema njemu nedopustivo je olakšati ženama koje to žele da
provode vrijeme sa svojom obitelji. Zamislite kakvu perverznu viziju
društva ima taj čovjek kada smatra da žene koje odluče brinuti o
djeci, obitelji i zajednici zapravo nisu dio društva. Ako žene koje
provode vrijeme sa vlastitom djecom ne sudjeluju u društvu tko onda
sudjeluje, što uopće društvo jest i koji mu je cilj? (</span><i style="text-align: left;">Hoće
li ikoga iznenaditi činjenica da je on jedan od stručnjaka koji su
odlučivali o oštrim mjerama zbog kojih su žene bez obitelji bile
bez ikakvog društvenog kontakta.)</i></p><p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><i><br /></i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm;"><span style="color: #0b5394;">
PPPS</span></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="font-style: normal;">Iako
se u gornjem tekstu osvrćem i na činjenicu da glumac nije dovoljno
naprednjačkog razmišljanja pa mu je uzalud proglašavati se takvim
</span><i>- i to na temelju dvije njegove objave </i><span style="font-style: normal;">-
kasnije sam se upoznao s time da njegovo ismijavanje i napadanje
kršćanstvo nije nikakva iznimka niti slučajnost. </span><i>(Moja
primjedba o njegovoj nedovoljnoj naprednosti učinila mi se
zanimljivijom kada sam prvotno neupućeno mislio da se radi o
prosječnoj osobi prosječnog razmišljanja, nekom komedijašu, koja
se naivno odlučila upustiti u određenu vrstu signaliziranje i
samohvale bez da je stvarno svjesna što radi, ali na temelju
njegovih ranijih radova koje sam kasnije vidio, jasno je da tu nema
nikakve ishitrenosti, njegovo ismijavanje kršćanstva nije nimalo
slučajno niti je išta novo - što se naravno moglo naslutiti već
na temelju njegove jedne objave.)</i></p>
<p align="JUSTIFY" class="western" style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm;">
Dakle, nije uopće postojala potreba analiziranja, stvari su prilično
jasne od početka, koji gubitak vremena. No, ipak objavljujem tekst
da ne završi s ostalima neobjavljenima, od nekud moramo krenuti, sljedeći postovi samo što
nisu.<span style="text-align: left;"> </span></p><p class="western" style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: center;">---</p><p class="western" style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Gornji tekst se bavi sa prva dva medijski promovirana prosvjeda. Kasnije je bilo još nekoliko "prosvjeda", pohotni eurozastupnik je tako na jednome upozorio da ga sve to podsjeća na srednji vijek i na gospodina s brčićima. Što je zajedničko tim razdobljima, poznato je samo njemu. Izgledno da su to jedina razdoblja i povijesna "događaja" koja su mu poznata. Očito, ne poznata u smislu da zna nešto o njima, nego da je za njih čuo. Dodao je da ga to podsjeća i na Iran, takva primjedba valjda daje jednu modernu educiranu feminističku notu. Usput se zapitao gdje su ti molitelji bili kada je trebalo, odnosno gdje su bili '91? S obzirom da su neki od organizatora rođeni poslje završetka rata, jedino što mu mogu odgovoriti je "OK, coomer!" Naravno, možda je čovjek u pravu, i samo je pitanje vremena kada ćemo se vratiti u 527. godinu; Žao mi je žene, ali selimo se nazad u Bijelu Hrvatsku. </p>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-86541444262973114972023-05-05T01:27:00.000+02:002023-05-05T01:27:30.106+02:00Use it or lose it<p></p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Aktivnost na blogu (<i>objavljivanje)</i> je već duže vrijeme smanjena, ali ne postoji neki konkretan ili drastičan razlog za to. </p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Točnije, postoji razlog zašto, iako sam odlučio nešto objaviti, nije bilo objavi ove kalendarske godine; jednostavno sam izgubio pristup svome računu.</p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Da, ne ulazim u detalje, zbog duže neaktivnosti i zanemarivanja upozorenja, sustav je odbijao moje pokušaje da se ulogiram tražeći dodatne provjere pa sam već odustao od ideje da ću ikada uspjeti. Neuspješni pokušaji samo dodatno pogoršavaju situaciju. (Zbog moje vlastite zaštite je zaključio da ne trebam imati pristup svojim podacima.) </p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Kako bih objavio postove, otvorio sam drugi blog, gotovo identičnog naziva, i objavio nekoliko novih tekstova na njemu, ali čini se da algoritmi ne cijene takva dupliranja jer je nemoguće nabasati preko tražilica na novu adresu tako da je čitanost bila nepostojeća. </p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Kako je onda moguće da čitate ove retke? Pitanje je to na koje nemam ni ja odgovor. Već sam se pomirio da sam zauvijek izgubio pristup, istražujući službena uputstva i objašnjenja to se činilo kao sigurna stvar, ali nakon dužeg vremena odlučio sam svejedno opet probati i ovoga puta sam uspio dobiti pristup - iz kojeg god razloga.</p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Ostaviti ćemo objašenje na tome... </p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Razmišljao sam da je gubitak odnosno otvaranje alternativne adrese možebitna prilika da promjenim neke stvari oko objavi na blogu i svemu što ide uz to, ali do daljenja sve ostaje isto i nastavljamo po starome.</p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">***</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Dakle sve je i dalje
isto, nakon nešto duže pauze, objava postova ide dalje. Očito,
oni koji su pratili blog znaju da blog ne koristim kao što se blog
koristi, ili se nekoć koristio, nego
kao mjesto na kojem najjednostavnije mogu objavljivati bez da moram brinuti o tehničkim detaljima.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Prilikom otvaranja
bloga sam imao popis od desetak (naslova) postova koje sam namjeravao
objaviti i tema o kojima sam mislio pisati, ali s vremenom se prvotna
ideja bloga nešto mijenjala pa sam počeo pisati o temama o kojima
nisam uopće mislio da ću ikada pisati. Ne znam je li zbog toga blog bolji
ili lošiji, ali radi se o temama koje su mi u tom trenutku bile
zanimljive i to mi je bilo dovoljno.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Tekstovi koje sam
prenosio na blogu pisani su različitim stilom, različitih su
autora, trebalo bi ih promatrati svakog za sebe, odnosno ne
odbacivati jedan post jer se nalazi na istom blogu na kojem se nalazi
i post sasvim druge tematike s kojim se ne slažete. Drugim rječima,
preveo sam neke akademske radove koji se na blogu nalaze samo zato
jer mi ih je tu jednostavno objaviti, i sigurno nisu u istoj skupini
kao neki polemičniji tekstovi.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">***</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Očito, interakcija na
blogu nije nešto čemu sam posvećivao pažnju, zahvala svima koji
su čitali blog ili ga preporučali drugima jer su pronašli nešto korisno na njemu, ali jednostavno sam ga
koristio kao mjesto gdje mogu objaviti neka razmišljanja, bez ikakve
komunikacije s drugima. </p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Što se tiče pristupa mailu, njega također nisam imao. No, čak i prije, iako sam objavljivao postove,
mail nisam otvarao godinama tako da razlog
zašto niste dobili nikakav odgovor leži u tome da nisam niti vidio
mailove. Srećom sada imam pristup pa ću pogledati što sam propustio, iako bi bilo neobično odgovoriti nakon tolike pauze.</p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Objavio sam nekoliko postova koje niste pročitali pa ću ih samo nanovo objaviti na ovoj (staroj) adresi. </p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Što se tiče budućih objava, imam
pripremljene postove za objavu –<i> i ideje za njih</i>, neki su prijevodi
koji stoje godinama neuređeni, neki su samo aforističke natuknice
koje moram povezati u smislenu cjelinu, vjerojatno neću objavljivati
duže prijevode kao što je to bio slučaj na početku bloga, ali
postoji još tema i tekstova koje planiram obraditi. Neki su mi se
činili zanimljivi u jednom trenutku, sada više nisu toliko, ali
zašto ih svejedno ne objaviti kada sam ih pripremio; neki su bili zanimljivi, a sada su možda zanimljivi iz drugih razloga.</p>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Da ne duljim, i ovako sam već napisao više blogobiografskih podataka nego
ikada prije, dobrodošli na stari blog. </p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><br /></p>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><tbody><tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi4dg1muTQ3WKuw4yyBxz-ksjBX6uIBKVMuU4_oBU8Pv-GCfnDF5KVZO2bYPybaPUHKHiJgtaF_GCwVs0a9uUsiQAfpRFmv40lL3j_FFtkwEOPTGqYmjw2-HgNrrAuknn8kTQP--g1vr3jzxb9-hc4H1s_KGPBPyPWebGG6ZIB5gTDd1cClYhY8VoTR/s500/UseUvod.png" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" data-original-height="333" data-original-width="500" height="133" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi4dg1muTQ3WKuw4yyBxz-ksjBX6uIBKVMuU4_oBU8Pv-GCfnDF5KVZO2bYPybaPUHKHiJgtaF_GCwVs0a9uUsiQAfpRFmv40lL3j_FFtkwEOPTGqYmjw2-HgNrrAuknn8kTQP--g1vr3jzxb9-hc4H1s_KGPBPyPWebGG6ZIB5gTDd1cClYhY8VoTR/w200-h133/UseUvod.png" width="200" /></a></td></tr><tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td></tr></tbody></table>
<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b><span style="color: #0b5394;">PS</span></b> </p><p class="western" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Gornji tekst je napisan prema uvodu na novi blog u kojem objašnjavam što se dogodilo, uskoro ću nanovo objaviti tekstove tako da taj blog nije bitan. Objave bi trebale ići redovito do daljnjega. </p><p></p>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-138441172635571752022-01-16T04:15:00.000+01:002022-01-16T04:15:10.354+01:00Mladi ne znaju što bi sa svojim životima - BGC<p style="text-align: justify;">Ako pitate suvremene mlade ljude što
žele sa svojim životom<b> oni vam ili neće biti u stanju dati
odgovor ili će vam dati odgovor koji otkriva da nemaju stvarni
odgovor.</b></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b>Nedostatak stvarnog odgovora
uključujuje "putovati", imati "kul posao",
raditi u inozemstvu, uzeti "godinu za sebe", ili ići dalje
s obrazovanjem</b> (bez posebne želje da se upuste u neko zvanje ili
profesiju).</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">***</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b>Uglavnom je želja provoditi vrijeme
na što je ugodniji način moguće – druženja s prijateljima,
izlaženje na večere, partijanje (opojna glazba, pića i droge),
seksualne avanture i psihodrame, usvajanje različitih popularnih
životnih stilova i ciljeva, <i>"kul"</i> praznici i hobiji
... takve stvari.</b></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b>Drugim riječima, ne postoji nikakav
odgovor.</b></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">***</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b>Još važnija, najvažnija, je ona
negativna strana; suvremeni mladi ljudi se NE žele vjenčati, i oni
NE žele imati djecu.</b></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b>Ne isključuju tu opciju, ne radi se
o tome. Oni žele imati opciju da se odluče za to, u nekom trenutku
– <i>ali ne žele to učiniti za sada...</i></b></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Radio bi to odgodili jer... pa... zato
što imaju sve te druge stvari (koje smo nabrojali) – niti njih
zapravo ne žele posebno raditi (nije vrijedno žrtvovanja) ali te
stvari su stvari koje svi drugi rade, pričaju o njima, hvale se na
društvenim mrežama itd.<span></span></p><a name='more'></a><p></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">***</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Naravno, svi idu na fakultete – ali
nedu zbor obrazovanja, nego samo da polože ispite; a ispite ne
polažu jer žele raditi nešto posebno –<i> nego samo zato jer je
to korak prema nabrojanim stvarima.</i></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Općenito, suvremeni mladi ljudi se
zapravo ne pripremaju za posao /ulogu/profes<span style="font-style: normal;">iju</span><i>
– iako će reći da im je to najvažnija stvar (puno važnija od
zasnivanja obitelji, naravno!).</i></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">(Zapravo, nikada nije niti bilo puno
ljudi -<i> nekoliko posto muškaraca i manje od jedan posto žena –</i>
koji su istinski motivirani svojim "radom". Posao
jednostavno nije stvar koja motivira puno ljudi.)</p>
<p style="margin-bottom: 0cm;"></p><div style="text-align: justify;">Iako je studentski život izrazito
seksualiziran, suvremeni mladi ljudi čak niti ne pokušavaju pronaći
muža ili ženu –<i> to bi bilo ankul, tužno, jadno, očajno.</i></div>
<p></p>
<p style="margin-bottom: 0cm;"></p><div style="text-align: justify;">Ukoliko se bave sveučilišnim sportom
onda to nije s nekim ciljem nego kako bi ostali u formi (vitki,
preplanuli i zategnuti što im pomaže u seksualnim avanturama),
ili kako bi potrošili vrijeme, pronašli prijatelje, imali nešto o
čemu bi pričali, hvalili se...</div>
<p></p>
<p style="margin-bottom: 0cm;"></p><div style="text-align: justify;">Ukoliko traže smisao života, neće se
okrenuti religiji nego literaturi samopomoći<i> (psihoterapiji i
duhovnosti) –</i> što im pomaže u ugodnom trošenju vremena i
podržava ih u navedenim stvarima.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: center;">***</div><p></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b>Živimo u društvu u kojem postoji
vrlo ozbiljan, možda terminalni, deficit motivacije – osim
motivacije da izbjegnete jedine stvari koje mogu služiti kao
stvarni, moćni motivator; brak, obitelj, religija.</b></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b>Dakle imamo situaciju gdje je
motivacija manja od nule, jer najmoćnija motivacija je izbjegavati
one stvari koje su u stanju motivirati.</b></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: right;"><i></i></p><blockquote style="text-align: justify;"><i>Autor je Bruce G Charlton, izvorni
post </i><span style="text-align: left;"><i><a href="http://charltonteaching.blogspot.com/2014/04/young-people-dont-know-what-to-do-with.html">Young people Don't Know What To Do with their lives - the modern motivation deficit</a></i></span><i><a href="http://charltonteaching.blogspot.com/2014/04/young-people-dont-know-what-to-do-with.html"> </a>.</i></blockquote><p style="text-align: justify;"><span style="color: #0b5394;"><b>PS</b></span></p><p style="text-align: justify;">Raniji postovi; <a href="http://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/12/deficit-motivacije-bgc.html">Deficit Motivacije</a>, <a href="http://katoliksdnakace.blogspot.com/2020/06/sloboda-svijeta-dostojevski.html">Sloboda Svijeta - Dostojevski</a>, <a href="http://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/11/sto-nudi-ljevica-sto-desnica-sto.html">Što nudi Ljevica, što Desnica, a što religija?</a> <a href="http://katoliksdnakace.blogspot.com/2022/01/imanje-curedecka-i-zabava-kao-smisao.html">Imanje cure/dečka i zabavao kao smisao života</a>, <a href="http://katoliksdnakace.blogspot.com/search/label/značenje%20života">kategorija znacenje zivota</a> itd.</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEhxF_piousmazHV7iKgdwN8skdgCnRcQn5t6ruFpNAido5wusVte600UeQP3aRRxozYAYbC1bbeQ3FwED5wbFWvo58RuHyg6OVIh1tGwZpFz74fBenz298QrETjoM6jBestp2F0WTmYWL7QjpCuDLaU08uXobK0sSMuevx0YclLFVdiyWGyiiJPE8Qj-A=s1200" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="731" data-original-width="1200" height="122" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEhxF_piousmazHV7iKgdwN8skdgCnRcQn5t6ruFpNAido5wusVte600UeQP3aRRxozYAYbC1bbeQ3FwED5wbFWvo58RuHyg6OVIh1tGwZpFz74fBenz298QrETjoM6jBestp2F0WTmYWL7QjpCuDLaU08uXobK0sSMuevx0YclLFVdiyWGyiiJPE8Qj-A=w200-h122" width="200" /></a></div><p></p>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-19918919558228997272022-01-15T20:57:00.001+01:002022-01-15T20:57:22.462+01:00Seksualna tjeskoba kao javna politika - BGC<p style="text-align: justify;">Koliko je važan seks – i koliko
jednostavan?</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b>Šezdesetih godina prošlog stoljeća
ideja je bila da je seks istovremeno najvažnija stvar na svijetu </b>–
ništa joj nije smjelo stati na put. Ljudi svih doba <i>(uključujući
djecu... to je bila važna ideja u šezdesetima)</i> trebali su biti
slobodni raditi što god su željeli, kada god su to željeli, gdje
su to željeli i s kime (ili s čime) su željeli...</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b>A ipak, istovremeno, seks je bio
potpuno nevažan.</b> Dobra bi stvar bila ukloniti sva ograničenja i
granice u području spolnosti jer seks nema stvarnu važnost – seks
je tek zabavan oblik tjelovježbe, još jedna vrsta opuštanja s
prijateljima, na istoj razini kao pijenje piva ili pušenje
marihuane.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Poanta je bila; seks treba biti
bezbrižan.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Pa... to nije dugo potrajalo, čak niti
pola desetljeća. Čim su seksualni revolucionari pobijedili u prvoj
bitki, otkrili su nam da je bezbrižni seks bio samo mamac za nešto
vrlo drugačije <i>– i tada je seks, seksualnost i seksualni
identitet –</i> <i>čitava stvar</i> – postala, i jest, sve više,
izvor tjeskobe.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Dakle koja je agenda kada se radi o
seksu. <b>Niti ga favoriziraju niti ga žele iskorijeniti, nego
koriste istovremeno oba pristupima, ili izmjenično. Oni nisu niti za
biološki spol, niti za izabrani rod – nego oboje; oni nisu za
istospolnu privlačnost niti za promjenu spola – nego za oboje; ne
smatraju da je seksualnost i identitet fiksna kategorija, ali
istodobno to smatraju – ne misle da je seksualnost stvar izbora,
ali istovremeno će reći da jest (sami životni izbori su u jednom
trenutku trivijalni, u drugom važni)...</b></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Koji je zaključak? Zaključak je da
<i>stvarno</i> žele tjeskobu. Žele da se ljudi usredotoče na seks,
ali da budu egzistencijalno nesigurni oko toga. Žele da rade niz
kontradiktornih stvari, a to znači da će stalno sumnjati čine li
ispravnu ili najbolju stvar.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Žele stvoriti skupinu žrtvi i
prezrene agresore <i>– ali stalno ih mijenjaju, miješaju
redoslijed tako da nitko ne zna što bi trebao činiti, svatko je
nesiguran i uplašen oko vlastitog statusa</i>; i što god da
trenutno osjećaju, nadaju se, ili čine, mora biti izloženo stalnoj
sumnji.</p><p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Stalna zabrinutost, endemski
sukobi, nesretna opsesija ... upravo je to bio cilj seksualne
revolucije, to je uvijek bio cilj i krajnja točka.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Otuda imamo višestruke inicijative da
postignemo seksualnu konfuziju kod školske djece – posebno kod
onih koji su premali da bi brinuli, ili čak bili zainteresirani, oko
seksa. Žele osigurati da čitavo područje seksa bude
problematizirano, ugrađuju egzistencijalnu tjeskobu u temelj ljudske
osobnosti tako da je seksualnost intrinzično nesigurna.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Skupina trajnih neurotika –<i>
očajnih za uvjeravanje i u žudnji za olakšanjem.</i>.. to je cilj.
I postigli su ga!</p>
<p style="margin-bottom: 0cm;"><i></i></p><blockquote style="text-align: justify;"><i>Autor je Bruce G. Charlton, izvorni
post <a href="http://charltonteaching.blogspot.com/2017/01/sexual-angst-as-public-policy.html">Sexual angst as public policy</a>. (Ne znam je li opisano
namjeravani cilj, ali odgovara konfuziji modernog poimanja.)</i></blockquote><p></p>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEjz1nWEcd5Bq6yX0klZe5dmsjuI5EHYCrBdHHIBEEyNvPEJPKm962M15GauuBhU3Yg4Vf5OaqP4QYeAdF7C2_DNtVTkiJQnfN71vfnS3wlyn-pqDSshhb_qPWQu8-5Sq0SmsJG_CAHyuCQ6BFb3M41mYIBDrw5wDHb1SbmYUVwJwr_jn3Ysxrs04_2baA=s304" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="166" data-original-width="304" height="109" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEjz1nWEcd5Bq6yX0klZe5dmsjuI5EHYCrBdHHIBEEyNvPEJPKm962M15GauuBhU3Yg4Vf5OaqP4QYeAdF7C2_DNtVTkiJQnfN71vfnS3wlyn-pqDSshhb_qPWQu8-5Sq0SmsJG_CAHyuCQ6BFb3M41mYIBDrw5wDHb1SbmYUVwJwr_jn3Ysxrs04_2baA=w200-h109" width="200" /></a></div><p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Jedan stariji post <a href="http://katoliksdnakace.blogspot.com/2013/05/ako-niste-religiozni-onda-ste-ovisnik-o.html">Ako nistereligiozni, onda ste ovisnik o seksu – BGC</a></p>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-21253485843557619262022-01-15T00:11:00.000+01:002022-01-15T00:11:52.648+01:00Imanje cure/dečka i zabava kao smisao života - BGC<p style="text-align: justify;">Odrastajući u kasnim šezdesetima i
sedamdesetima, dojam koji sam stekao o svrsi života jest da morate,
u svakom trenutku –<i> od razdoblja od oko 10 godina, "imati curu"</i>
– i da je u tome smisao životu<i>(takav život su prezentirali na
televiziji, u filmovima, u knjigama).</i></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Život se mora fokusirati oko dvije
stvari; (I). imati curu, i (II) činiti zabavne stvari.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">***</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Ideja (implicitna) je bila imati više,
iako ne previše, djevojaka, možda jednu godišnje? Kako bi
demonstrirali da mislite "ozbiljno" oko "veze<i>"
– a samo jednu istovremeno kako bi demonstrirali da ste u stanju
biti pošteni i vjerni.</i></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">To je bio temelj za sve ostalo –<i>
primjerice obrazovanje, posao ili hobije;</i> Zapravo, obrazovanje,
posao i hobiji su sami po sebi bili implicitno usmjereni prema većem
dugotrajnom uspjehu s djevojkama i zabavom.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">***</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Sjećam se kada sam, kao
sedamnaestogodišnjak, nazočio (obveznom) predavanju pastora Škotske
crkve koji je odgovarajući na pitanje <b>rekao da bi seks trebao
biti samo u okviru braka. Smatrao sam da je takva ideja bizarna i
luda</b><i><b> – zapravo da negira život</b></i><b>, jer sam upio
prevladavajuću kulturu da je vanbračan odnos </b><i><b>dečka-djevojke</b></i><b>
jednostavna glavna stvar u životu; to je bila tema gotovi svih
televizijskih programa, filmova i knjiga koje sam ikada pročitao,
uključuju i one najbolje čije likove sam želio oponašati.</b></p><p style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">***<br />
</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b>Nisam vidio smisao u braku, i
posebno ne u imanju djece – </b><i><b>to su bile "nepromjenjive"
odluke, a odgovorna osoba ne bi se dovela u situaciju da bude
"vezana" "trajnom" situacijom</b></i><b> –
ideal je bio da se život mijenja ovisno o situaciji.</b> To se
činilo očitim.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b>Poanta nije da sam bio u krivu, iako
očito jesam, nego da tada nisam uopće bio u stanju shvatiti brak i
obitelj <i>– činile su se kao proizvoljne, okrutne i restriktivne
stvari.</i></b></p>
<span></span><p style="margin-bottom: 0cm;"><span></span></p><a name='more'></a><div style="text-align: justify;">S obzirom da nisam vidio stvarni smisao
ili značenje u životu, neprijatelji su mi bili dosada i tuga.</div><p></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Kako bih se borio protiv dosade i tuge,
želio sam posložiti život kao apsorbirajuću psihodramu <i>– s
jedne strane nije bilo dobro imati vezu koja je toliko trivijalna da
psihološki nema važnosti; ali s druge strane ne bi bilo dobro imati
vezu koja je toliko ozbiljna da izaziva tugu.</i></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Dakle ideal prema kojem sa živio bio
je tražiti umjereni put s umjereno velikim brojem umjereno ozbiljnih
veza koja traju umjereno dugo razbolje – i kada su završile
ostavile su umjereno žaljenje, ali i dalje mogućnost prijateljskog
odnosa tako da bi mogli imati mrežu "bivših" s kojima bi
se mogli podružiti i s kojima bi imali sjećanja na "dobra
vremena".</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Niz umjereno ozbiljnih djevojaka bi
mogao nakon nekog vremena dovesti do određene vrste "proširene
obitelji" koja pruža emocionalnu potporu, osjećaj
ukorijenosti, blagu stimulaciju itd. Takva ideja postojala je u
umjetnosti i masovnim medijima.</p><p style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">***<br />
</p>
<p style="margin-bottom: 0cm;">Ukratko, moj idealni život, <i>(ne
kompromisni, nego idealni)</i> kroz djetinjstvo, mladost i ranu
odraslost se temeljila na metafizičkom vjerovanju koje je Murray
opisao kao tipičnim za moderno doba:</p>
<p style="margin-bottom: 0cm;"><i>Ljudska bića su skup kemikalija
koje se aktiviraju i, nakon nekog perioda, deaktiviraju. Smisao
života je što ugodnije potrošiti vrijeme između te dvije faze.</i></p>
<p style="margin-bottom: 0cm;"></p><blockquote><i>Autor je Bruce G. Charlton. (Izvorni
post <a href="http://charltonteaching.blogspot.com/2013/09/the-girlfriend-boyfriend-culture.html">The girlfriend/boyfriend culture...</a>)</i></blockquote><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEiIxtiTy-nezQnZvKdIwq4BTg33pWpq3auK9zKOPaIuh_t2vavM0TeGXiFjGgq-DS_v77Kg5S3z4Wqno_5CuyhJ8wo13OBLeEci1FuxSc8FE-9xlidtEWrvNsuoSdZVtjeStC15X03bCufG8EtVphRaw97paGywmb8g-RYEDjBPsz3WZyXSgk_r0EXoXw=s233" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="233" data-original-width="217" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEiIxtiTy-nezQnZvKdIwq4BTg33pWpq3auK9zKOPaIuh_t2vavM0TeGXiFjGgq-DS_v77Kg5S3z4Wqno_5CuyhJ8wo13OBLeEci1FuxSc8FE-9xlidtEWrvNsuoSdZVtjeStC15X03bCufG8EtVphRaw97paGywmb8g-RYEDjBPsz3WZyXSgk_r0EXoXw=w186-h200" width="186" /></a></div><p></p>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-7944794467583841402022-01-14T20:44:00.001+01:002022-01-14T20:44:14.304+01:00 Što bi zaustavilo demografski pad (Europe)? - BGC<p>1. Želja da ga zaustavite.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm;">Takve želje nema. Programi i politika
su stoga nebitni.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm;">2. Dakle, pitanje je ovakvo - Zašto su
Europljani ravnodušni na demografski pad?</p>
<p style="margin-bottom: 0cm;">3. Zašto Europljani ne smatraju da je
imanje djece glavni prioritet?</p>
<p style="margin-bottom: 0cm;">4. Zašto Europljani ne smatraju trajni
brak i obitelj glavnim prioritetom?</p>
<p style="margin-bottom: 0cm;">Ovo je sve bliže...</p>
<p style="margin-bottom: 0cm;">Pojedinci... Zašto bi pojedini
europljanin stavio brak i obitelj kao prioritet? Jasno je da razlog
nije taj što se radi o kratkoročnom putu prema maskimiziranju
sreće.... </p><p style="margin-bottom: 0cm;">Dakle, radi se o dugoročnom i kozmičkom i
supra-individualnom... Govorimo o Religiji</p>
<p style="margin-bottom: 0cm;">5. Odgovor na ono što bi zaustavilo
demografski pad Europe je Religija; ozbiljna i s glavnom ulogom.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm;">6. Sljedeće pitanje je kakva religija?</p>
<p style="margin-bottom: 0cm;">Ali nam je barem jasnija priroda pravog
odgovora.<span></span></p><a name='more'></a><p></p>
<p style="margin-bottom: 0cm;"><b><span style="color: #0b5394;">PS</span></b></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">BGC (<i>What would stop Europe's demographic decline?</i>) je u pravu, očito ne postoji
stvarna volja da se išta poduzme vezano uz "demografiju".</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Postoje ljudi koji desetljećima
upozoravaju na spomenuti fenomen: "Ljevica" im odgovara
poznatim optužbama, nekoć prikrivenije, danas potpuno otvoreno
napadaju samu ideju da je nešto dobro u obitelji ili majci koja
brine o djeci - <i>pa i samom društvu koje ne izumire</i>. Obitelj je prema njima izvor nesreće i ugnjetavanja,
loša i za žene i za djecu, a one koji ju zagovaraju potrebno je
ušutkati, kazniti jer se protive međunarodnim konvencijama i
zakonima. <i>(To im je nerijetko jedina politička poruka koju nude.)</i></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">"Desnica" će možda
prepoznati problem, ali će imati slično ponašanje kao i Ljevica,
možda nešto umjerenije. U svakom slučaju, demografski problem će
proglasiti kompleksnim pitanjem čije rješavanje si ne možemo
priuštiti. To ne bi bilo održivo.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Ideja da je imanje djece neodrživo,
odnosno da održivost društva podrazumijeva izumiranje društva ne
čini im se nimalo apsurdna.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Uvjerljivo su nam objašnjavali da
nemaju političke ili ekonomske moći da išta poduzmu. Zatim smo posljednih dvije godine svjedočili kakve mjere su u stanju uvesti čitavoj ekonomiji,
društvu i pojedincu, i iz kojih razloga.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Što bi zaustavilo izumiranje? Kao
prvo, trebala bi postojati želja da se ono zaustavi.</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEi6LGF8uHm9nhCZBfhYDwiCneSjzR2FqiAKCmojmz0RPDnIgXhQK8J6faQZluc8HiaMoniC-VSD3yN-mwnmCbBNgTEkVgzrnKHQFNg1iC55C5nPHB9K3Oel-szHbwAO8brnr-dY94kVzPXpTGecySH_9vZz8Mn5c5n6Fo132NNgoIReEAbxgAMCpG6O3w=s1200" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="739" data-original-width="1200" height="123" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEi6LGF8uHm9nhCZBfhYDwiCneSjzR2FqiAKCmojmz0RPDnIgXhQK8J6faQZluc8HiaMoniC-VSD3yN-mwnmCbBNgTEkVgzrnKHQFNg1iC55C5nPHB9K3Oel-szHbwAO8brnr-dY94kVzPXpTGecySH_9vZz8Mn5c5n6Fo132NNgoIReEAbxgAMCpG6O3w=w200-h123" width="200" /></a></div><p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><i>Raniji postovi;</i></p>
<p style="margin-bottom: 0cm;"><a href="http://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/05/sto-ocekivati-u-drustvu-u-kojem-nitko.html">Što očekivati u društvu u kojemnitko ne očekuje djecu?</a>, <a href="http://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/05/druga-demografska-tranzicija.html">Druga demografska tranzicija,</a><a href="http://katoliksdnakace.blogspot.com/2013/09/zasto-imati-djecu.html"> Zašto imatidjecu?</a>, <a href="http://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/04/seksualna-bulimija.html">Seksualna bulimija</a>, <a href="http://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/05/uzrokuju-li-djeca-religioznost.html">Uzrokuju li djeca religioznost</a>? itd.</p>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-2331867277026323632022-01-13T21:48:00.002+01:002022-01-13T21:48:21.361+01:00O Plitkoj (pri)učenosti Ljevice – BGC<p style="text-align: justify;">Velika većina modernih
intelektualaca sklona je malo razmišljati, ali nikada promisliti sve
zaključke. Razmatrati će, ali nikada vlastite pretpostavke.
Ukratko, oni su poput studenata druge godine [en<i>g. Sophomore].</i>
Odnosno, mudre budale, ili, stvarne budale koje površno
izgledaju, i vjeruju za sebe, da su mudri.</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Oni <b>mogu vidjeti što
je pogrešno sa </b><i><b>status quo </b></i><b>ali ne i što je
pogrešno s njihovim rješenjima; Znaju koje su prepreke ostvarivanja
njihovih ciljeva, ali ne znaju zašto te prepreke postoje, ili zašto
su njihovi ciljeve nekoherentni ili zli;</b> mogu vidjeti zbog čega
su neki ljudi kratkotrajno nesretni; ali ne vide razloge zbog kojih
su životi većine ljudi ispunjeni.</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Ljevica pridaje puno
pažnje egalitarnoj ekonomiji redistribucije –<i> uzimanje manjini
i davanje masovnoj većini</i>; ali nikada ne izračunaju koliko bi
ta većina zapravo dobila sredstava. Socijalizam kao internacionalni
projekt 19. stoljeća utemeljen je na želji da se ublaži siromaštvo
kojeg su elite prvi put primjerite nakon industrijske revolucije
<i>(nakon što je industrijska revolucija objektivno ublažila to
siromaštvo – ali je također dovele siromašne u gradove</i>) –
ali socijalizam se temeljio na razmišljanju koje vjeruje kako će
redistribucija riješiti siromaštvo; ali nitko nije izračunao i
shvatio da to nije moguće, i da će egalitarni socijalizam sigurno i
matematički dovesti ne do općeg izobilja nego općeg siromaštva.</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Danas se ljevica
usredotočuje na tobožnji položaj skupina "žrtvi" koje
kroz posljednjih pedeset godina imaju sustavno i eksplicitno odobrene
posebne preferencije i privilegije kroz različite zakone i
regulacije -<i> i u birokratskom i privatnom diskurzu.</i></p>
<p align="JUSTIFY" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">Sve
to kako bi se odgovorilo na određenu nejednakost (možda osobnu
možda statističku) koja je obično posljedica zdravorazumske
pravednosti –<i> prema tome potrebno je redefinirati pravednost.</i>
Potrebno je nametnuti "jednakost ishoda" na grupnoj razini
– <i>kvotama</i> – neovisno o individualnim razlikama. Posljedice
izjednačivanja kvotama na grupnoj razini lako je vidljiva, lako ju
je primijetiti – <i>ali Ljevica ne želi priznati ono što je očito
niti će promisliti o implikacijama onoga što zagovara.</i></p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Ljevica <i>(čija je
krajnja motivacija zla, i čija je vladajuće elite namjerno
angažirane u vrlo uspješnoj strategiji subverzije, destrukcije i
inverzije svega što je Dobro</i>) dobro zna što radi. Ljude koji ne
razmišljaju tako proglašavaju glupim, <b>a za svakoga tko stvarno
rigorozno razmisli o zaključcima kažu da se bavi "besmislenom
metafizikom" i ideološki je apologet fašizma.<span></span></b></p><a name='more'></a><b><span></span></b><p></p><p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;"><span style="text-align: left;">Priučeni intelektualac
je podjednako nestrpljiv i prema naivnima i prema učenima –
zadovoljan je svojim parcijalnim, površnim i iskrivljenim djelićem
znanja; Zbog malo znanja kojeg posjeduje osjeća se superiornim u
odnosu na masu, ali on prezire stvarno mudre jer nema potrebe za išta
više znanja jer mu je njegovo dovoljno da dobije što želi
(trenutno, kratkotrajno, u skladu s vlastitim površnim i
iskrivljenim željama.)</span></p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">On smatra da je oličenje
savršene ravnoteže – ima dovoljno znanja da je superioran masama,
ali nedovoljno da se mora suočiti s problematičnim posljedicama;
smatra da je prestižan i pragmatičan; dovoljno podučen da opravda
svoj autoritet, ali nedovoljno da ga izbace iz ugledna društva.</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Živimo u svijetu u kojem
je takvo razmišljanje prevladavajuće – u vlasti, masovnim
medijima, glavnim crkvama, zakonu, vojski i policiji, obrazovanju,
znanosti i svugdje drugdje.</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Malo znanja može biti
opasna stvar; a riječ "opasna" zvuči kul! Voli misliti o
sebi –<i> i kada drugi tako misle o njemu –</i> kao "opasnome"
– iako je zapravo bojažljiva, konformistička, neprincipijalna
kukavica kada se nađe u ozbiljnoj situaciji (pragmatičan je, znate,
štedi se za stvarno važne stvari...)</p><p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Svaki mudar čovjek
prolazi kroz fazu priučenosti – ali ako je ne prepoznao kao fazu
može u njoj zaglaviti; kao što se dogodilo čitavoj Zapadnjačkoj
vladajućoj klasi.</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Jedan bi bio loša
stvar... ali čitava klasa uobraženih, samozadovoljnih koji vladaju
svime je smrtonosna.</p><p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;"><i style="text-align: left;"></i></p><blockquote><p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;"><i style="text-align: left;">Napisano, uz dosta izmjena, prema postu <a href="http://charltonteaching.blogspot.com/2016/06/the-sophomoric-left.html">The Sophomoric Left</a> (autor Bruce G. Charlton).</i></p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;"><br /></p></blockquote><p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">
</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;"><b><span style="color: #0b5394;">PS</span></b></p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Svatko je konzervativan u
onome u čemu je stručan, a u odsustvu medijske indoktrinacije to bi vrijedilo i za obične ljude.</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Raniji postovi na blogu; Sowell<a href="http://katoliksdnakace.blogspot.com/2013/10/adolescentni-intelektualci-ts.html"> Adolescentni Intelektualci</a>, a u eseju <a href="http://katoliksdnakace.blogspot.com/2013/10/kako-razmisljaju-politicari-i-njihovi.html">Kako razmišljaju političari i njihovi glasači,</a> Sowell se prisjeća<em><span style="color: #444444;"><span style="font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif;"><span style="font-size: 9pt;"><span style="font-style: normal;">;</span></span></span></span></em></p>
<p align="JUSTIFY" style="font-style: normal; font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;">
<span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif;"><span style="font-size: x-small;"></span></span></span></p><blockquote><p align="JUSTIFY" style="font-style: normal; font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;"><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif;"><span style="font-size: x-small;">Kada
sam bio dodiplomski student ekonomije na Harvardu, profesor Smithies
me upitao na predavanju kakav plan preferiram oko određenog pitanja
koje je bilo tada aktualno. S obzirom da me to pitanje duboko
zanimalo, nastavio sam mu entuzijastično odgovarati, objasnio sam mu
koje korisne posljedice očekujem od plana kojeg zagovaram.</span></span></span></p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;"><em><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif;"><span style="font-size: x-small;"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">"I
što će se tada dogoditi?</span></span></span></span></span></em><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif;"><span style="font-size: x-small;"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">"
upitao je.</span></span></span></span></span></p>
<p align="JUSTIFY" style="font-style: normal; font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;">
<span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif;"><span style="font-size: x-small;">Pitanje
me iznenadilo. Ipak, kada sam razmislio postalo mi je jasno kako će
situacija koju sam opisao dovesti i do drugih ekonomskih posljedica;
počeo sam ih uzimati u obzir i nabrajati.</span></span></span></p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;"><em><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif;"><span style="font-size: x-small;"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">"I
što će se dogoditi nakon toga?</span></span></span></span></span></em><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif;"><span style="font-size: x-small;"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">"
Pitao je profesor Smithies.</span></span></span></span></span></p>
<p align="JUSTIFY" style="font-style: normal; font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;">
<span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif;"><span style="font-size: x-small;">Dok
sam analizirao daljnji razvoj ekonomskih reakcija na moj plan, počeo
sam shvaćati da bi te reakcije dovele do znatno nepoželjnijih
posljedica od onih u prvoj fazi, počeo sam pomalo popuštati u
svojem zagovaranju.</span></span></span></p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;"><em><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif;"><span style="font-size: x-small;"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">"I
što će se tada dogoditi?"</span></span></span></span></span></em><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif;"><span style="font-size: x-small;"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;"> inzisitrao
je profesor.</span></span></span></span></span></p>
<p align="JUSTIFY" style="font-style: normal; font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;">
<span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif;"><span style="font-size: x-small;">Tada
sam počeo shvaćati kako će ekonomski odjeci plana kojeg sam
zagovarao vjerojatno biti poprilično katastrofalni – i zapravo
puno gori od početne situacije koju je plan trebao popraviti.</span></span></span></p>
<p align="JUSTIFY" style="font-style: normal; font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;">
<span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif;"><span style="font-size: x-small;">Koliko
god da je ta vježba bila jednostavna, bila je detaljnija od većine
ekonomskih rasprava oko planova vezanih uz veliki broj pitanja.
Većina razmišljanja prestaje u fazi prvoj.</span></span></span></p></blockquote>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Još neki raniji postovi; <a href="http://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/12/placate-li-potrebnu-postenu-razinu.html">Plaćate li poštenu razinu poreza</a>, <a href="http://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/11/tko-ima-vremena-biti-ljevicar.html">Tko ima vremena biti Ljevičar</a>, <a href="http://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/01/progres-n-g-davila.html">Progres</a>, <a href="http://katoliksdnakace.blogspot.com/2015/02/12-inteligencija-i-mudrost-i-glupost.html">Inteligencija (i mudrost) i glupost</a> itd.</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Da podsjetim na par
citata;</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;"><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif;"><span style="font-size: x-small;"><span style="font-style: normal;"><b></b></span></span></span></span></p><blockquote><p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;"><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif;"><span style="font-size: x-small;">Velike
gluposti ne dolazi iz naroda; prvo zavedu inteligentne ljude.</span></span></span></p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;"><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif;"><span style="font-size: x-small;">Budala
uzvikuje da negiramo problem kada mu pokažemo pogrešnost njegova
omiljena rješenja.</span></span></span></p><p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;"><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif;"><span style="font-size: x-small;">Mi
reakcionari pružamo idiotima užitak da se osjećaju kao odvažni
avangardni mislioci.</span></span></span></p></blockquote>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEhERHn4OUU5J5ua8aIcv_WlHQbwr3Gsd85uvN1fE-n2k8UAK6Ys6b7JvROD-BPFxsr7VRwRr2dY9VuVvfv71aLRePMmMxh2p_EQDWCejxeMSQNmC4VvPboa7ZRrUnv74pwGB8wgLUif4iwECpJ2_FwndphxBsA1zKsp4FedZdcwmXPUpZv8AbE-1vIH5A=s1200" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="469" data-original-width="1200" height="125" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEhERHn4OUU5J5ua8aIcv_WlHQbwr3Gsd85uvN1fE-n2k8UAK6Ys6b7JvROD-BPFxsr7VRwRr2dY9VuVvfv71aLRePMmMxh2p_EQDWCejxeMSQNmC4VvPboa7ZRrUnv74pwGB8wgLUif4iwECpJ2_FwndphxBsA1zKsp4FedZdcwmXPUpZv8AbE-1vIH5A=s320" width="320" /></a></div>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-68589094283895185612022-01-13T19:07:00.000+01:002022-01-13T19:07:06.659+01:00 O zapadnjačkoj adolescenciji i životnim fazama<p></p><blockquote>George
Stanciu, u <a href="https://theimaginativeconservative.org/2017/05/four-stages-human-life-george-stanciu.html">The Four Stages of Human Life</a> objašnjava;</blockquote><p></p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;"><b>Za razliku od
puberteta koji je biološka činjenica i stoga univerzalna;
konfuzija, pobuna i potrga za identitetom koju smatramo prirodnom za
američke tinejdžere je proizvod kulture.</b> U vrijeme kolonijalne
amerike, mladost nije bila čudno razdoblje konfuzije i ranjivosti.
Prije kontakta sa Zapadom, Kinezi nisu prepoznali adolescenciju kao
razdoblje razvoja, i nisu imali riječ za nju. Studenti komperativnih
kultura iznenadili su se što je najturbulentnije razdoblje njihova
života kulturni fenomen, a ne izravni rezultata hormonskih promjena.</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">U nezapadnim,
p<b>redmodernim kulturama, mlada osoba je lagano slijedila
roditeljske stope, učila je radne vještine i stekla vrline
imitirajući starije.</b> Primjerice, u tradicionalnoj Kini, otac
koji bi podučavao svog šestogodišnjaka poslovanju bi ga vodio na
sastanke. Sin je svjedočio i kasnije sudjelovao u pregovaranju.
Općenito, roditelji su bili ponosni što se dijete ponaša odraslije
no što je po svojoj dobi, to je bio znak da dijete postaje dio
društva. U svim životnim situacijama, roditelji se nisu trudili
sakrivati svoje probleme od djece, u sretnim trenucima, djeca su
slavila s odraslima, u nesretnim; najmlađi su tugovali s njima.</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">U dobi od dvanaest ili
četrnaest, većina kineske djece su već bili punopravni članovi
društva, upoznati s radostima i razočarenjima življenja s drugim
ljudima; bez problema su ušli u svijet odraslih. Sigurni u svoje
mjesto u društvu, znajući da se mogu osloniti na druge i
emocionalno i financijski, mladi nisu imali veliku želju pridružiti
se bandama.</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">U americi, odnos između
gradskog dječaka i njegova oca je potpuno drugačiji od odnosa
seoskog dječaka i njegova oca.<b> Prvo, gradski dječak obično nije
imao ekonomsku ulogu u obitelji, posebno nakon drugog svjetskog rata.
Drugo, otac je radio u uredi ili tvornici, daleko od doma sociološki,
ako ne fizički. Dječak nije iskusio posao svoga oca, imao je
nejasno razumijevanje što njegov otac uopće radi. Dijete nije imalo
razloga pretpostaviti da će njegov posao ikako sličiti poslu
njegova oca. </b>Zbog toga je gradski dječak nesiguran, zbunjen
nizom mogućnosti koje mu nudi moderna ekonomija; nije znao što će
postati tako da je "identitet" postao problem.[...]</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;"></p><blockquote><p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Kasnije opisuje
tradicionalno hinduističko shvaćanje životnih faza i uspoređuje
ih s modernim zapadnjačkim.<i> (Prema hindusima, u prvoj fazi
čovjek-dijete stječe sve potrebne vještine i vrline koje mu
omogućuju da bude član društva, zatim se u bračnom stanju
posvećuje obitelji, nakon toga dolazi u fazu u kojoj se posvećuje
društvu, a u posljednjoj fazi se posvećuje duhovnoj pripremi.).</i><span style="font-style: normal;">
Četiri suvremene zapadnjačke faze su dosta drugačije;</span></p></blockquote><p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">
</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Ukratko, četiri faze
ljudskog života slijede oscilirajući luk slobode, počevši od
bespomoćnog djeteta koje potpuno ovisi o odraslima i nema kontrole
nad svojim životom. Adolescent koji nema društvene ili ekonomske
dužnosti je potpuno slobodan živjeti u svome svijetu, provodeći
svoje vrijeme upijajući masovne medije, povezujući se s drugim
adolescentima kroz društvene mreže i mobitele. U odrasloj dobi,
gubitak slobode i neovisnosti zbog posla, pojedinac mora djelovati
suprotno svojim željama, mora se pojaviti na poslu i ispunjavati
šefove zapovijedi. Kada se umirovi, osoba ponovo stječe slobodu
adolescencije, može činit što želi. Konačno stanje je smrt,
potpuna anhilacija <i>sebstva</i>.</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Četiri stanja života
prema drevnim hinduističkim mudracima slijede sve veći krug
dužnosti. Učenik mora razviti svoje unutarnje darove kako bi mogao
služiti svojoj budućoj obitelji i društvu. Nakon dvadeset pet
godina obiteljskog života, osoba bi se trebala povući i služiti
društvu. U konačnoj fazi osoba bi se trebala povući od
ovosvjetskih vezivanja i meditirati , tražiti prosvjetljenje, i
pripremati se za budući život.</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Naravno, ne možemo
postati drevni hindusi, ali imamo izbor; bilo da oblikujemo svoje
život prema slobodi i želji da posjedujemo sve više i više
materijalnih dobara ili da oblikujemo svoje živote prema dužnostima
i s ciljem duhovne slobode, oslobođenja od kulturnih diktata.</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;"><br /></p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;"><b><span style="color: #0b5394;">PS</span></b></p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Pitanje različitog
shvaćanju faza ljudskog života sam se već dotaknuo u <a href="http://katoliksdnakace.blogspot.com/2012/06/odskolovanje-drustva-ivan-illich.html">Odškolovanje Društva</a>, Ivan Illich objašnjava da je koncept "djetinjstva" novost
u ljudskom društvu <i>- i nije to promatrao kao pozitivnu stvar, iz
više razloga.</i></p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;"><i>(</i><span style="font-style: normal;">Inače,
s obzirom da je prethodnih nekoliko postova kritično prema
"adolescentima" i njihovim odlukama, ne radi se o tome da
djeca i mladi ne mogu donositi dobre odluke, nego upravo suprotno, da
su oni u stanju činiti puno više no što se danas očekuje od njih,
odnosno bili bi u stanju to činiti kada bi živjeli u društvu koje
bi ih pravilo usmjeravalo, društvu koje ne bi "prerano"
guralo djecu u svijet "odraslih stvari" i koje bi mladima
omogućilo da postanu stvarno odrasli članovi društva sa svim
obvezama i privilegijama.)</span></p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Kinezi, prema autoru,
nisu imali riječ za "adolescenciju", ali koji jezik
poznaje taj pojam? Naravno da su mladost i njeni problemi bili
poznati, primijećeni i kritizirani još od prvih zapisa, ali ipak se
radilo o drugačijem shvaćanju i odgovoru na te mladenačke izazove.</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Stanciu navodi neke
socioeonomske razloge koji su doveli do razdvajanje mladih od
roditelja, ali ta razlika je sve veća, povećava se indoktrinacijom
kojom su mladi izloženi u medijima i školi.</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Još jedan povezani post;<a href="http://katoliksdnakace.blogspot.com/2017/05/kako-suditi-o-zdravlju-kulture-esolen.html"> Kako suditi o zdravlju kulture?- A. Esolen</a></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgZziQQAKNbw4AE_J8XjuS50erT56tiChJh9Gyaqm2TveuP6Ca0yRRDbsuF_NAtLUmqv7lzTYOHw73x2UM_HpJz7uUHFSvtq8kf3DbKeIhRTZAsofThpaOVPPwIM15CUyZ9PCPKG7iVmVMCALP3l97hUatiAAZIRTS6mlwjKWoAWrPaFmzwOJVhFpwuwA=s761" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="400" data-original-width="761" height="168" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgZziQQAKNbw4AE_J8XjuS50erT56tiChJh9Gyaqm2TveuP6Ca0yRRDbsuF_NAtLUmqv7lzTYOHw73x2UM_HpJz7uUHFSvtq8kf3DbKeIhRTZAsofThpaOVPPwIM15CUyZ9PCPKG7iVmVMCALP3l97hUatiAAZIRTS6mlwjKWoAWrPaFmzwOJVhFpwuwA=s320" width="320" /></a></div>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-1394137392871490002022-01-12T23:48:00.000+01:002022-01-12T23:48:23.078+01:00Dalrymple o preranoj Adolescenciji i zaostalom razvoju u suvremenom društvu<p style="text-align: justify;"></p><blockquote style="text-align: justify;">"Djetinjstvo je, u
značajnom dijelu suvremene Britanije, zamijenjenom preranim odraslim
razdobljem, odnosno adolescencijom. Djeca jako brzo odrastaju, ali ne
i daleko. Zbog toga je danas moguće da četrnaestogodišnjakinja
prijateljuje sa dvadesetšestogodišnjakom jer sa četrnaest godina
znaju sve što će ikada znati. "</blockquote><p></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: right;"><i>T. Dalrymple</i></p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Jedna od čestih tema u
Dalrympleovu radu je upravo prerana adolescencija koja postaje trajno
stanje kojeg veliki broj nikada ne preraste. Čak i službena kultura
i politika danas promovira adolescenciju kao idealno stanje.</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Ovdje se konkretno TD
više fokusira na činjenicu da djecu prerano izlažemo određenim
stvarima, i da nikada ne sazrijevaju, ali podjednako je bitan taj
drugi dio (o ljudima koji prožive čitav život u adolescenciji).
Primjerice možete često naići na razmišljanje odraslih –<i>
točnije starijih</i> – žena koja se ne razlikuju od razmišljanja
adolescentica. Zapravo, ponekad će reći upravo to da se i danas
drže odluka koje su donijele u tom razdoblju. Drugim riječima, da
se i danas vode savjetima četrnaestogodišnjakinje. S<span style="font-style: normal;">lično
vrijedi i za muškarce, ali žene biološki brže odrastaju i za neke
odluke imaju imaju kraće razdoblje nakon kojeg ne mogu nadoknaditi
propušteno.</span></p>
<p style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: center;">---</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Komentirajući Burgessa i
njegov roman Clockwork Orange u kojem mlade djevojčice umjesto u
školi vrijeme provode slušajući neprikladnu glazbu TD zapisuje da
ne bi iznenadilo Burgessa;</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;"></p><blockquote style="text-align: justify;">"Što su časopisi
za desetogodišnjakinje ili jedanaestogodišnjakinje danas puni
savjeta kako biti atraktivan, a djevojčice od šest ili sedam godina
majke oblače u kostime koje podsjećaju na prostituciju; ili da je
došlo do sažimanja generacija tako da je moguće prijateljstvo
između četrnaestogodišnjakinja i dvadesetšestogodišnjakinja."</blockquote><p></p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">Osim preranog razvoja,
često kritizira i dugu fazu zaostalosti u razvoju. O onima koji žele
ostati vječni adolescentni, ili se barem tako oblače <i>(it
milijarderi, rock zvijezde itd.)</i>;</p>
<p align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;"></p><blockquote style="text-align: justify;">"Još od pedesetih,
adolescencija se smatra vrhuncem ljudskog iskustva, nakon nje sve ide
prema gorem. Prema takvom razmišljanju ako se adolescenti oblače na
određeni način, onda ćete vi i odijevanjem na određeni način
biti adolescent."</blockquote><p></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">---</p>
<p style="margin-bottom: 0cm;">Općenito je u svome radu kritizirao
adolescentni pristupu umjetnosti (<i>šokiranje buržoazije, težnji
ka tr</i>ansgresivnosti itd.) i religiji (i<i>ako on sam nije
religiozan).</i></p>
<p style="margin-bottom: 0cm;">Sažimanje generacija je za njega jedan
od najočitijih društvenih trendova u modernoj Britaniji. Djeca
postaju prerano odrasla, a odrasli ostaju trajno podjetinjeni.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm;">Prema njemu, malo je što danas
konformistički, predvidljivo i dosadno kao "buntovna
adolescencija".</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEjpO28VnhW-9EeSU1RXwrSHznmzAbTo96SNp17DpWrce4bt4RbN-kv4bdg_cAWI2L7q0gxFyTbc1RWDWn3bAu_8KN8HTeKcooigbpY225DJi-z4OYIRhpDEaW1ymaCvwvc7sarKnvc1Nczx_8Rf4VJidsBZ8ZhOxkkon8nNPv-zdwLAdztRPBacRfmUSw=s3000" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1795" data-original-width="3000" height="119" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEjpO28VnhW-9EeSU1RXwrSHznmzAbTo96SNp17DpWrce4bt4RbN-kv4bdg_cAWI2L7q0gxFyTbc1RWDWn3bAu_8KN8HTeKcooigbpY225DJi-z4OYIRhpDEaW1ymaCvwvc7sarKnvc1Nczx_8Rf4VJidsBZ8ZhOxkkon8nNPv-zdwLAdztRPBacRfmUSw=w200-h119" width="200" /></a></div>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2042611431083211589.post-17642178815910561052022-01-12T20:16:00.001+01:002022-01-12T20:16:04.771+01:00 Budziszewski o adolescenciji i odbacivanju odgovornosti<p></p><blockquote><p style="text-align: justify;">Budziszewski u postu <a href="https://www.undergroundthomist.org/the-prolongation-of-adolescence">The prolongation of adolescence</a> objašnjava <i>(prenosim kao sažetak,
dio je citat);</i> </p></blockquote><p style="margin-bottom: 0cm;">
</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Sve donedavno adolescencija je bilo
kratko razdoblje između biološke spremnosti za zasnivanje obitelji
i moralne spremnosti preuzimanja obveza; Kratka šetnja kroz koridor
djetinjstva i zrelosti. Razdoblje između puberteta i braka je bilo
puno kraće, ljudi su većinom radili u poljoprivredi, neki su bili
zanatlije ili trgovci, oni višeg staleža su dobivali različite
vrste poduke, ali obično ne sveučilišne. Malo je bilo onih koji su
išli na sveučilišta, započinjali su ga puno ranije nego što je
danas slučaj, i često su pili predodređeni za redovničke
pozicije, a to je značilo ne brak, nego celibat.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Adolescencija u današnjem smislu je
jedva postojala, ljudi su brzo prelazili iz faze djetinjstva u
zrelost, nije se očekivao duži peri<span style="font-weight: normal;">od.
Postojali su različiti rituali kojima je mlada osoba postala
odrasla. Takva društva imala su svoji</span>h problema, ali dugo
razdoblje između spremnosti na ženidbu i ulaska u brak nije bio
jedan od njih.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Danas djeca ulaze sve ranije u
pubertet, točni razlozi nisu poznati, ali unatoč sve nižoj granici
puberteta, dob braka je sve viša. Postoji više razlika, neka nova
zanimanja podrazumijevaju puno dužu izobrazbu, škole su postale
neučinkovite pa im je potrebno duže vrijeme da nešto poduče, ono
što se učilo u srednjoj danas se uči na fakultetima, ono što se
nekoć učili na fakultetima sada se uči na postdiplomskim studiju.
Postoji dugo razdoblje ekonomske ovisnosti.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">Branitelji kasnih brakova smatraju da
je to dobro jer ljudi nisu zreli do sredine dvadesetih, rano vjenčana
osoba će se tada naći u braku s osobom koja se promijenila,,</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"></p><blockquote><i>Budziszewski
završava;</i></blockquote><p></p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="font-weight: normal;">Trebamo
primijetiti kako se postiže zrelost.</span><b> Muškarci i žene ne
postaju prvo zreli pa onda prihvaćaju odgovornost; nego upravo kroz
prihvaćanje odgovornosti oni postaju zreli</b>. Odgovornost ih
transformira, bračna odgovornost više od drugih. Brak i odgoj djece
spajaju muškarca i ženu u jedan organizam s dvije osobnosti. Ako se
vjenčate sa dvadeset, onda se i očekuje da ćete biti drugačija
osoba s dvadest i pet godina <i>– i morate se zajedno promijeniti</i>.
Nažalost, što smo stariji to nam je teže transformirati se, što
se više mijenjamo sami, to nam je teže mijenjati se zajedno.</p>
<p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="font-weight: normal;">Neprirodno
produljenje adolescencije predstavlja niz moralnih problema. Normalna
erotska želja umjesto poticaja na brak postaje poticaj za
promiskuitetnost. Promiskuitet potkopava postizanje moralne mudrosti,
zbog njega bračna ljubav postaje neprivlačnom</span><b>.</b><span style="font-weight: normal;">
Osim toga, prolongirana neodgovornost je samo po sebi vrsta odgoja, i
to lošeg odgoja. Uskoro čitava kultura postaje zatočenik sindroma
Petra Pana, boji se napustiti djetinjstvo. </span>U tom trenutku čak
i odgovornost braka i obitelji gube transformativni karakter.
Muškarci u četrdesetima koji imaju djecu od dvadeset godina znaju
reći<i> još uvijek se ne osjećam odraslim", "još
uvijek ne mogu vjerovati da sam otac"</i>. Sam kapacitet
suočavanja s moralnim životom je oštećen.</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEiE8wK5CvY3tWBp3tkHpK7CP4sIswWDdn6cY8MkUtFl4uCzIAosY2sk2WxJklSsaXiUtxWPsxIWa59VySsZVMmi2AsuXPbTdRLOVP_tIfCz_FvKeP42T142Kx9WaIWLbJO9FaPz9O7d5bvOQJdKagJTwvvQ7gPyNvcFQSTbcRCUW8JRj6m5le3MnPwuIQ=s900" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="455" data-original-width="900" height="162" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEiE8wK5CvY3tWBp3tkHpK7CP4sIswWDdn6cY8MkUtFl4uCzIAosY2sk2WxJklSsaXiUtxWPsxIWa59VySsZVMmi2AsuXPbTdRLOVP_tIfCz_FvKeP42T142Kx9WaIWLbJO9FaPz9O7d5bvOQJdKagJTwvvQ7gPyNvcFQSTbcRCUW8JRj6m5le3MnPwuIQ=s320" width="320" /></a></div><p style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><br /></p>Katolik s dna kacehttp://www.blogger.com/profile/12242576810455729883noreply@blogger.com