O napojnicama i njihovoj ulozi, ukratko

Ne znam postoji li mjera rasprostranjenosti, ali viđao sam da se i kod nas sve više spominju napojnice. (Nedavno svjetsko prvenstvo je također podsjetilo na fenomen "kulture napojnica".)

Napojnice, odnosno kultura napojnica, odnose se na sustav u kojem izvršitelji usluga (zaposlenici) dobivaju značajan udio svojih prihoda kroz financijsku kompenzaciju koja je očekivana (iako dobrovoljna), ali ovisi o korisniku usluge, ne o poslodavcu.

Iako smo kroz popularnu kulturu upoznati s napojnicama u drugim državama, one povijesno nisu bile toliko rasprostranjene kod nas pa se mnogi možda pitaju čemu uopće služe u ekonomskom modelu.

Prema objašnjenju ekonomista, takav sustav prepušta gostu - a ne poslodavcu - da prosuđuje o tome koliko je kvalitetna usluga. Javlja se onda kada poslodavac nije u stanju procijeniti niti saznati sve detalje o usluzi, korisnik usluge je jedini koji je u stanju procijeniti pruža li, primjerice konobar u restoranu – ili u gužvi nekog noćnog kluba, dobru uslugu. (Problem lokalnog znanja i raspršenosti informacija.) Poslodavac ne može nadgledati svaki stol u svakom trenutku niti bi takvo što bilo poželjno. Uvjeti i iskustvo mogu se razlikovati od stola do stola i od gosta do gosta, svatko ima svoju mjeru kvalitete usluge i na pružatelju je da to prepozna i ostvari. (Problem nalogoprimatelja i nalogodavca.) Napojnica je poticaj u situacijama kada poslodavac ne može stalno nadzirati rad zaposlenika, kupac postaje nadzornik.

Dakle, kod takvih usluga ne postoji objektivna mjera koju bi poslodavac mogao lako provjeriti i na koju bi se mogao osloniti. Kod nekih usluga postoji objektivna i mjerljiva informacija, primjerice brzina isporuke, i kod takvih usluga ne postoje napojnice. Upravitelj restorana želi da konobar pruži najbolju moguću uslugu, a napojnicama se sustav sam regulira, nitko ne mora njime "upravljati". Konobar ima jasnu motivaciju pružiti što bolju uslugu gostu, i odmah dobiva izravnu informaciju koliko je dobar u tome, treba li nešto promijeniti i je li taj posao nešto što bi on trebao obavljati.

Naravno, "kultura napojnica" podrazumijeva još puno toga, pogotovo tamo gdje je prisutna generacijama. U SAD-u se podrazumijeva da određene usluge zahtijevaju napojnice. Očito, to ostavlja puno prostora za druge ne-ekonomske faktore: Hoćete li ostaviti napojnicu samo kako bi se pokazali kao velikodušna osoba? Kako bi ostavili dojam? Ostavljate li napojnicu kako bi nekome pomogli? Zašto biste ostavili napojnicu ako ste tamo turistički i više se nikada nećete vratiti? Ostavljate li veliku napojnicu da bi se pokazali kao osoba koja si to može priuštiti? (Istraživanja pokazuju da ljudi ostavljaju veće napojnice kada ih drugi promatraju.) Mnogo je tu društvene dinamike; koliko ćete ostaviti ukoliko vas osobno poslužuje vlasnik restorana, ili neki student, ili možda neka poznanica koja je u oskudici, itd.

No, kao što je spomenuto, u "kulturi napojnica" postoji i očekivanje da će se napojnica "dati". Svi prihvaćaju da neki poslovi imaju nisku plaću, a prava plaća su napojnice koje dobijete. Gosti znaju da je očekivanje da će, kao što su platili hranu, platiti i one koji su im tu hranu poslužili. Gost je taj koji plaća uslugu kroz napojnicu, ako ne ostavi napojnicu kao da nije platio uslugu. Mogli bismo reći da je "pobjegao" bez da je platio uslugu.

Prema mome shvaćanju; kod nas će netko opravdano reći "zašto bih mu ostavio napojnicu, samo je radio svoj posao", a u SAD-u će netko opravdano reći "zašto mu ne bih ostavio napojnicu, samo je radio svoj posao". (Čak i kada ta usluga nije na najvišoj razini.)

Horoskop je odredio naš sportski (ne)uspjeh

Mislite da horoskop određuje uspjeh u životu? 

Naravno da ne određuje. Radi se o pogrešnoj ideji. Još su antički (kršćanski) mislioci primijetili da ljudi rođeni na isti dan žive potpuno drugačije živote, odnosno doživljavaju drugačije sudbine tako da takva naklapanja nemaju osnove. (Osim toga, takva vjerovanja krše Božje zapovijedi i nije nešto u što bi se trebali upuštati.)

Ipak, ima određene istine u izjavi da horoskop može utjecati na vaš uspjeh. Naravno, ako pod horoskopom mislite samo na datum rođenja. Njegov utjecaj je vidljiv u više područja, a ovdje ću se kratko fokusirati na sportske uspjehe.

***

Djeca koja počinju trenirati grupirana su po godištu rođenja. Djeluje pošteno i primjereno. Jednostavno ne bi imalo smisla stavljati djecu različite zrelosti u istu skupinu.

Ipak, iako je takva podjela po godinama primjerena, ona još uvijek nije idealna. Dječak rođen u prvom mjesecu ima gotovo cijelu godinu rasta prednosti nad nekim tko je rođen krajem godine. Razlika postaje još značajnija i važnija kada dječaci prolaze različitim tempom kroz fizičko sazrjevanje prema odrasloj dobi.

Pretpostavljam da je opisano svima poznato, često možete čuti "narast će on", "kada ojača, onda će" ili nešto slično što bi naslućivalo da svi dobivaju istu priliku uspjeti u sportu. Ipak, iako svi "znaju" da i oni (relativno) mlađi imaju potencijal, u stvarnosti te razlike dovode do različitih ishoda. Razvijenija djeca, rođena ranije tijekom iste godine, imaju prednost: više igraju, dobivaju više prilika i zato brže napreduju. Rezultat je da više takve djece uspije ostvariti profesionalnu karijeru.

Prvi put sam se susreo s tom idejom na primjeru hokeja. U SAD-u posvećuju dosta pozornosti statistikama, pa su prepoznali da djeca koja su ranije rođena odnosno koja zbog toga u prosjeku ranije sazrijevaju imaju prednost – više igraju, ranije ih selektiraju, dobivaju prilike, bolje uvjete, odlaze na pripreme s vrhunskim trenerima, kampove, napreduju, dobivaju ugovore itd.

Ispostavilo se da to vrijedi i za nogomet na našem kontinentu. U selekcijama dominiraju igrači rođeni u ranijim mjesecima. Ponekad podjela nije početak kalendarske nego školske godine (primjerice 9. mjesec), i u tom slučaju dominiraju oni rođeni početkom školske godine.

Prema svemu navedenome, lako je prepoznati da datum rođenja utječe na sportski uspjeh. Ne u smislu iskrivljenih vjerovanja, nego činjenice da djeca koja su "starija" (iako isto godište) imaju prednost nad "mlađima". Datum rođenja stvarno utječe na vaš uspjeh.

Nisam detaljnije analizirao, ali na stranicama nogometnog saveza možemo pronaći popis reprezentativaca mlađih nogometnih selekcija i prepoznati da potpuno dominiraju igrači rođeni u prva tri mjeseca, u jednoj selekciji nema niti jednog iz posljednja tri mjeseca.

U selekcijama U15, U16, U17, U18 nema nijednog igrača koji bi bio rođen u posljednjem mjesecu i tek ih je par iz 10 ili 11. mjeseca. Tek u U19 imamo igrača rođenog u prosincu, ali čak i u U21 dominiraju sportaši rođeni u prvim mjesecima. (U pojedinim selekcijama postoji nekolicina igrača koji su mlađi čitavo godište, ali sukladno teoriji, pretpostavit ću da su pozvani jer su prije toga dobili priliku i pokazali se dobrim u ranijim selekcijama kada jest vrijedila prednost ranije zrelosti.)

Tema me ne zanima toliko da bih detaljnije popratio klupsku ili međunarodnu statistiku, ali na temelju ovih podataka naslućujemo da postoji prednost ranijih mjeseci. Radi se o općepoznatom efektu.

***

Vrijedi li isto i za seniore?