Filozof i matematičar A. Pruss u jednom svom razmišljanju na blogu zapisuje;
Naš trodimenzionalni svijet je zakrivljen, recimo da je poput površine balona – razlika je ta što je površina balona dvodimenzionalna, a svijet je trodimenzionalan.
Zamislite da imate napuhani balon, nacrtate dva mala kruga na suprotnim stranama, plavi i crveni krug. Jedan palac stavite na plavi krug, a drugi na crveni, pritisnite palce jedan prema drugome, sve dok se ne dotaknu, razdvojena samo s dva sloja gume. Zamislite sada da pritisnite toliko jako da se dva sloja gume sjedine u jedan sloj gume.
Taj jedan sloj gume između Vaših palaca je u centru crvenog kruga i u centru plavog kruga. Možemo smatrati da je svaki krug mjesto, a spojena guma unutar njega nalazi se u oba ta mjesta.
Zamijenimo crveni krug sa slikom crkve, a plavi krug sa slikom nebesa. Isti sjedinjeni sloj gume nalazi se i unutar (slike) crkve i unutar (slike) nebesa. Prepostavimo da je guma beskonačno tanka, i da postoji svijet koji odgovara toj gumi, a mali dvodimenzionalni ljudi, životinje, bilje i drugi objekti nastanju taj svijet, poput onoga iz Aabbotova romana o Plošnozemskoj. Pretpostavimo da slike crkve i nebesa zamijenimo s dvodimenzionalnim stvarnostima. Onda se prostor crkve i prostor nebesa doslovno preklapaju, a to znači da postoji mjesto koje se nalazi u oba svijeta. Objekt koji se nalazi na tome mjesto će biti doslovno fizikalno smješten i u crkvi i u nebesima. U jednom smislu, taj objekt je fizičko smješten istovremeno na oba mjesta. U drugom smislu, smješten je u jednom mjestu, ali to jedno mjesto se istovremeno nalazi i u nebesima i u crkvi.
Ne postoji nikakve dodatne konceptualne poteškoće kada govorimo o zakrivljenosti prostora u trodimenzionalnom svijetu.
PS
Pruss spominje jedan balon kojeg pritisnete dok se dvije točke ne spoje, to bi nekoga moglo navesti na pomisao da može površinom "okolnim" putem doći u istu točku, ali to nije poanta usporedbe; možemo zamijeniti takav balon (gdje se dotiču dvije suprotne točke) sa dva balona čije se površine dodiraju u jednoj točki. Poanta o jednoj točki koja pripada na oba mjesta (svijeta) i dalje stoji.
Jedan stariji post kojeg je korisno pročitati Transupstancijacija – G.E.M. Anscombe. (Kategoriju Prussovih razmišljanja koje sam ranije prenio vidi ovdje.)
