Vjerujem da neki prepoznaju frazu
"mrtvorođenje znanosti" koju je osmislio Stanley Jaki o kojem sam već pisao ovdje, ali više o tome kasnije.
Zainteresiranima skrećem pažnju na par eseja autorice Stacy
Trasancos koja nam približuje Jakijev rad. Jedan (uvodni) esej koji
ukratko objašnjava o čemu se radi - Fr. Jaki and the Stillbirths of Science.
Stacy Trasancos je inače autorica knjige Science Was Born of Christianity: The Teaching of Fr. Stanley L. Jaki. Doktorirala je
kemiju, kasnije se posvetila obiteljskome životu, a nedavno je
diplomirala teologiju te piše i uređuje više publikacija. Vodi
svoj blog stacytrasancos.com o "znanosti, teologiji i planinskome životu". (Jedan post; My Ideal Encounter With an Atheist Scientist).
***
Stanley Jaki koristio je frazu
"mrtvorođenje znanosti" [eng. "stillbirth of
science"] za opis onoga što se dogodilo s znanošću u
Egipatskoj, Kineskoj, Indijskoj, Babilonskoj, Grčkoj i Arapskoj
kulturi. U tim kulturama znanost nikada nije postala "samo-održivi
poduhvat". Iako se povjesničari znanosti ne slažu kada je
točno nastala znanost, odnosno uzimaju različite indikatore i
događaje za to, činjenica je da se ona pojavila na kršćanskome
Zapadu. Pritom govorim o znanosti, naravno da su druge kulture imale
impresivna matematička i inženjerska dostignuća, ali to nije
znanost.
Što je razlikovalo kulturu tadašnjeg
Zapada od drugih kultura, zašto se znanost javila samo na Zapadu,
zašto druge kulture nisu uspjele doći do sličnih uvida itd? Na
takva pitanja pokušao je odgovoriti Jaki. Oni skloni propagiranju
mitova o sukoba znanosti i vjere će reći da se znanost javila
kao rezultat sekularizacije, ili da su znanstvenici (prirodni
filozofi) pod prisilom bili vjernici itd. Često će svoj argument
pojačati nekim navodnim Einstenovim citatom jer svi znamo da je on
bio poznati povjesničar rane znanosti. (Što se više vole kititi
epitetima slobodoumlja, skeptištva, racionalnosti i čega sve ne, to
su veće šanse da će dati izjave bez ikakvog temelja u povijesti.
Neki od tih ljudi možda i jesu znanstvenici, ali to samo znači da
su kompetentni govoriti o povijesti znanosti u istoj mjeri kao što
je automehaničar kompetentan govoriti o mehaničkim napravama u 13.
stoljeću.)
Sve navedeno, naravno, ne znači da su Jakijeva objašnjenja
fenomena općeprihvaćena kod povjesničara znanosti, daleko od toga.
(Niti da se ja slažem sa svime što je napisao -nisam ni upoznat sa
svime što tvrdi.) Kod Jakija možete naići na vrijedne povijesne
činjenice, ali i na različite teorije koje će mnogi odbacivati kao
spekulacije. (Osim toga nije teško pronaći prigovor poput "Jaki
nije dovoljno upućen u arapsku medicinu 11. stoljeća".)
***
Jaki zapisuje u autobiografiji;
"Nije ugodan zadatak skrenuti pozornost na očito; Kada ostali ispadnu kratkovidni, ako ne i slijepi, onda to odmah izaziva zamjeranje. Ali očito je i jasno da niti u jednoj od tih kultura, unatoč talentu i snalažljivosti, znanost nije postala samo-održiv sustav u kojem svako otkriće rezultira novijim otkrićima. U svim tim kulturama znanstveni pokušaji su zastali. Taj fenomen nazivam mrtvorođenjem znanosti."
Znanost je, prema njemu, kvantitativno proučavanje kvantitativnih
aspekata objekta u kretanju. Rođenje je primjena matematike
("kvantitativnih aspekata") na fiziku ("objekte
u kretanju"); a mrtvorođenje je potencijal u drugim
kulturama koji nikada nije ostvaren.
PS
Postovi slične tematike Jesu li Grci radili pravu znanost?, Kršćansko podrijetlo moderne znanosti općenito kategorije, općenito kategorija povijest i filozofija znanosti itd.
Inače, naravno da postoji još niz faktora bitnih za održavanje znanosti; ekonomski, politički, vojni, društveni itd. (Kao što ističu neki ekonomisti, kada bi preselili sve ljude sa svim znanjima na novu zemlju,bilo bi izuzetno zahtijevno - ako ne i nemoguće - stvoriti ono što imamo iako bi znali koji su nam ciljevi.) Spominjem to jer ponekad možete čuti da kršćanstvo ne može imati veze s nastankom znanosti jer kršćani u 3. stoljeću nisu osnovali institut za nanotehnologiju, ili nisu radili na linearnom akceleratoru između bitki s turcima - malo karikiram, ali stvarno ne puno.
Inače, naravno da postoji još niz faktora bitnih za održavanje znanosti; ekonomski, politički, vojni, društveni itd. (Kao što ističu neki ekonomisti, kada bi preselili sve ljude sa svim znanjima na novu zemlju,bilo bi izuzetno zahtijevno - ako ne i nemoguće - stvoriti ono što imamo iako bi znali koji su nam ciljevi.) Spominjem to jer ponekad možete čuti da kršćanstvo ne može imati veze s nastankom znanosti jer kršćani u 3. stoljeću nisu osnovali institut za nanotehnologiju, ili nisu radili na linearnom akceleratoru između bitki s turcima - malo karikiram, ali stvarno ne puno.
Iz razloga kojeg se više ne sjećam, spomenut ću i TOF-ovu
seriju postova o tome kako je svijet postao (i nestao) moderan;
- The Autumn of the Modern Ages: Preface
- The Autumn of the Modern Ages: The Age of Europe, the Bourgeois, the State
- The Autumn of the Modern Ages: The Age of Money, Industries, and Cities
- The Autumn of the Modern Ages: The Age of Privacy, the Family, and Schooling
- The Autumn of the Modern Ages: The Age of Representative Art and the Book
- The Autumn of the Modern Ages: The Age of Science; the Secular Age; Conclusion