BGC u Universal institutionalbloating, the British Disease (caused by micro-managing bureaucracy =totalitarianism), 2017., opisuje;
Korupcija svih značajnih britanskih institucija, njihova subverzija i inverzija, fokus na antikršćanskim, materijalističkim Ljevičarskim ciljevima (nešto što se danas eksplicitno navodi, jedina istina u inače nepoštenim "izjavama o ciljevima") popraćena je velikim napuhavanjem institucija. Danas je sve puno veće no što je nekoć bilo.
Tri primjedbe:
1.Stvaranje jedinstvene, povezane birokracije koja obuhvaća sve institucije. Drugim riječima, totalitarizam: prožimanje svog života, svo vrijeme, činovništvom [birokracijom].
2. Usklađivanje te birokracije s Novim Ljevičarstvom: Institucije koje su u potrazi za (namjerno) nekoherentnim opozicijskim stanjem trajne revolucije (npr. stalno rastuća, stalno mjenjajuća seksualna revolucija); utemeljena na metafizici negiranja duhovnog i materijalnom; i na etici ovosvjetskog hedonizma/uklanjanja patnje.
3 Proširenje svih ljudskih jedinica u takvu povezanu, zlo motivaranu birokraciju; I izolacija pojedinca. Individualno rasuđivanje je zamijenjeno odborom – uklanjanje rasuđivanja; Moral je zamijenjen glasovanjem – uklonjen moral; Potraga za lijepim je zamijenjena legalizmom; Istinitost je zamijenjena poslušnošću.
Jer Vrline i vrijednosti su ili individualne, ili ih nema.
(Birokratski mikro-menađment je totalitarizam – odnosno, jedini cilj je totalna kontrola ljudske motivacije, ponašanja i razmišljanja.)
Ukratko, destrukcija ljudskog u javnom diskursu; jedini bijeg je instinktni privatni - većinom seksualni- hedonizam.
Primarna meta je naravno obitelj; ali meta su i sve profesije, savezi, sindikati, radna mjesta, volonterske organizacije, neformalne udruge. Sve malo je uništeno regulacijama i sve što ima vlastitu motivaciju je određeno "socijalnom pravdom" (svaki klub, aktivnost, obitelj mora se uskladiti s najnovijim revolucionalnim projektom Nove Ljevice – mora postati agent pozitivne propagande za taj projekt.)
Čitava stvar, čitav proces je nevidljiv; Jer za modernog Čovjeka nema stvarnosti; a stoga niti značenje (sve je rezultat "nasumičnog" – unatoč tome što ništa u stvarnom svijetu nije "nasumično"; nema intencija, nema autoriteta ili opravdanosti (samo čista moć.) - nema svrhe koja bi omogućila razumijevanje.
Rezultat je napuhavanje institucija – preostaje samo asimilirati se i rasti – ili umrijeti.
Rasti i prilagodi se – ili nestani. Iskorištavanje utjecaja koliko je to moguće, ali ne zato da bi se postigla učinkovitost, nego kako bi se omogućila neučinkovitost. Ne zbog efikasnosti, nego kako bi se osigurala ne-efikasnost. Ne kako bi institucije postale moćnije nego kako bi ostale bez ikakve moći osim one koja ima je dana odozgo.
