Oni koji duže vrijeme prate blog znaju da sam prenio neka razmišljanja filozofa Edwarda Fesera; vidi kategorija Feser 1, Feser 2, Feser 3, Feser 4, Feser 5, Feser 6, Feser 7. Feser 8, Feser 9.
Često se žali na moderno shvaćanje filozofije, točnije na neshvaćanje koje mnogi suvremeni autori pokazuju prema idejama koji su obilježili Zapadnu civilizaciju kroz prošla tisućljeća - posebno na neshvaćanje teističkih argumenata. Dio blogpostova bi mogli nazvati polemičkim (iako se radi samo o odgovaranju istom mjerom), ali zapravo su samo odraz frustracije zbog onih koji niti ne pokušavaju shvatiti o čemu se govori, i onih koji su pretvorili filozofiju u sukob ega i rasprave o (etičkim) pseudozagonetkama umjesto u zajedničku potragu za istinom.
Ukoliko Vas zanimaju teme o kojima piše, vjerojatno ćete imati koristi od čitanja njegovih izlaganja. U svakom slučaju, koristim samo priliku da skrenem pažnju na njegov blog, knjige i radove; bilo bi šteta propustiti predstavljanje filozofskih koncepata na zanimlijiv i zabavan način; i opis njihove relevantnosti za svakodnevni život.
(Naravno, s obzirom na njegovu produktivnost i sposobnost da piše brže no što prosječna osoba može čitati, nisam sve pročitao, niti se slažem sa svim pročitanim, nekoliko područja o kojima ponekad piše mi nisu nimalo zanimljivi, niti me toliko detaljno zanimaju pojedini argumenti, ali to sve je i za očekivati.)
Izdvojiti ću par postova koje sam već objavio na blogu; Zašto (ne) raspravljati sa Novim Ateistom... ,Tko želi biti ateist? , Znanost, aritmetika i metafizika, Je li religija iracionalna?, Što dugujemo Novim Ateistima? [1/3], Predkršćanska apologetika, Bog je dokaziv!, Klasični teizam, Bog i čovjek, Mogu li argumenti prirodnog prava biti uspješni u javnim raspravama? itd.
***
Postoji poveći broj Feserovih postova vrijednih bookmarkiranja, nekoliko postova sam zabilježio kao one koje ću prenijeti jednog dana, ali s obzirom da je izgledno kako ih neću prevoditi, prenosim poveznice i kratak sažetak, možda će nekome biti zanimljivo;
U postu; Wrath and itsdaughters govori o srdžbi (ljutnji) i posljedicama iste. Sama ljutnja ne mora biti loša, ali ponekad su njene posljedice loše, utječu na razum. Ljutnja nije loša jer nas pokreće da ispravimo nepravde, ljutimo se na ubojice, lopove i druge kriminalce; ljutimo se i na manje prijestupe, primjerice kada nas netko dovede u opasnost u prometu. Dakle, ljutnja je i dobra i nužna, a ponekad je nedostatak iste znak grijeha, znak da nema rasuđivanja. Oni koji se protive kaznama za zločine ne pokazuju kršćansko ponašanje, nego karikaturu kršćanskog ponašanja.
Ipak, pretjerana srdžba ima svoje probleme, utječe na naše misli, naš jezik i na naše ponašanje. Ponekad zbog ljutnje pretjerujemo u svojim mislima, preuveličavamo nepravdu koja nam je učinjena; a s time je i povezano da pretjerujemo kakvu kaznu zaslužuju oni koji su je učinili.
Treća posljedica je da naš rječnik može postati toliko neuređen i konfuzan da nemamo konherentne misli, četvrta da koristimo presnažan i uvredljiv vokabular. (Iako, kao što ni sama ljutnja nije problem, tako ni strogi vokabular nije problem sam po sebi, problem je kada je rezultat pretjerane strasti.) Peta posljedica je kada smo u govoru uvredljivi prema Bogu. Sve to ima za posljedicu da smo skloni svojim ponašanjem popratiti misli i govor, pa ćemo se upuštati u (neopravdane) svađe i slično.
---
U postu Mega-Bigotry opisuje ponašanje onih koji koriste takve optužbe. Kao što će sofisti iskoristiti bilo koji (pogrešan) argument da bi uvjerili nekoga, tako će i mefasofisti optužiti druge za sofizam na bilo koji (pogrešan) način da bi uvjerili nekoga. Nešto slično se događa, prema Feseru, s opužbom za bigotizam (zadrtost), koristi pojam metabigoizma za one koji koriste tu optužbu kako bi ušutkali ljude, navodi primjer reakcija na predavanje filozofa Swinburnea - kršćanskog filozofa koji je doživio neugodnosti jer je branio stvari u skladu s kršćanskim naukom. Bigot je osoba koja je "netolerantna prema onima koji imaju drugačije mišljenje", a upravo je to ponašanje koje iskazuju oni koji takvim optužbama ušutkavaju sve koji se na slažu s njima. U već spomenutom postu Feser raščlanjuje o čemu se točno radi.
---
U postu Walter Mittyatheism Feser je pomalo izgubio strpljenje pa komenitra (nove) ateiste Jerry Coynea i Lawrenca Kraussa te njihov način "raspravljanja" o teizmu, točnije njihovu patološku nesposobnost da teističkim argumentima pristupe racionalno i uz dozu minimalnog poštenja. Da, bi objasnio njihovo ponašanje, Feser ga uspoređuje sa sentimentalnoću kako ju je opisao Roger Scruton (prenio sam Scrutonova razmišljanja u Totalitarna sentimentalnost i Scruton o sentimentalnosti). Sentimentalna osoba je ona koja će emocionalno reagirati, ali neće svojim ponašanjem popratiti tu emociju, sama emocija postaje smisao, uživa u njoj. (Primjerice, govoriti će o beskućnicima, ali ne kako bi im zaista i pomogli, nego samo kako bi o sebi mislili kao osobi koja je toliko zabrinuta zbog beskućnika. Nešto slično se događa sa Novim Ateistima;
Novi Ateist stalno i glasno priča o razumu, znanosti, dokazima, činjenicama, o tome kako je on "utemeljen stvarnošću" itd. Podjednako glasno i redovito osuđuje dogmatizam, neznanje, priželjkivanje, ono što je "utemeljeno vjerom" itd. Neumorno osuđuje "religiozne" ljude koji su, kako zamišlja, glavni primjer navedenih mana. Ali razum, znanost itd. nisu ono što ga zapravo motivirao. Ono što ga motivira je užitak koju mu misao o tome kako je paradigmatski racionalan, znanstven itd. pruža. Također nije motiviran onime što religiozni ljudi stvarno misle. Ne samo da se nije potrudio saznati što stvarno misle, nego često troši puno energije kako bi racionalizirao svoje odbijanje da otkrije što misle. (Sjetite se primjerice P.Z. Myersovog besramno samoreferencirajućeg trika s "Dvorjaninovom obranom".) Ono što ga motivira je samopravedničko uživanje u svom vjerovanju u vlastitu intelektualnu i moralnu superiornost nad "religioznim" ljudima. Njegov "racionalizam" se sastoji, ne od toga što je stvarno racionalan, nego što stalno spominje racionalnost i što stalno ocrnjuje one koji nisu, barem u njegovoj mašti, racionalni kao što uživa vjerovati da on sam je.
Tu pronalazimo vrstu moralističkog onanizma, određenog izmaštarenim životom. Kada bi saznali što su misloci poput Akvinskog, Leibniza i drugih stvarno rekli uništilo bi njihovu fantaziju jer ne odgovaraju novoateističkoj karikaturu religije.
---
U postu Liberty,equality, fraternity? Feser se osvrće na ideale Francuske Revolucije i što oni predstavljaju u modernom svijetu i povijesnom kontekstu. Supsidijarnost, solidarnost i obitelj (i patroitizam) predstavljaju, u određeno smislu, suprotnost tim idealima. Post je nešto duži pa ne prenosim ništa od razmišljanja, ali ne zato jer ništa nije zanimljivo nego jer sve je.
---
U postu "Drunk stoned perverted dead" bavi se nemoralnošću izopačenje sposobnosti [perverted faculty]. Objašnjava primjenu tog načela ne u pitanju spolnog morala i moralnosti laganja nego u analizi moralnosti konzumiranja alkohola i opijata. "Argument pervertiranja sposobnosti" se odnosi kada imamo korištenje sposobnosti suprotno prirodnim namjenama tih sposobnosti. Objašnjava kada to vrijedi za konzumiranje alkohola.
---
U postu How to be a pervert objašnjava kako biti pervertit. Osvrće se na "pervered faculty argument" i dodatno pojašnjava o čemu se radi.
---
U postu Marriage Inflation spominje ideju monetarnu inflaciju (što dovodi do gubitka vriejdnosti novca), inflaciju odlikaša (što dovodi do gubitka vrijednosti odlikaša i ocjena) i bračnu inflaciju koja se javlja sa redefinicijom braka u američkom društvu, što uopće takvo poimanje braka mijenja.
---
U postu Marriage andThe Matrix komentira ideju da živimo u generiranoj iluziji, kako bi razuvjerili nekoga tko smatra da je sve iluzija, nekoga tko odbacuje svaki mogući argument kao iluziju. Sličan problem imaju oni koji brane tradicionalni seksualni moral, odnosno "tradicionalan brak" kao inherentno heteroseksualan. To je vjerovanje nalik vjerovanju u stvarnost prošlosti, drugih umova, stvarnost promjene ili bilo koje drugo zdravorazumsko razmišljanje u koje skeptici sumnjaju, razlog zašto ga je teško braniti nije u tome što je nerazumno, nego upravo suprotno, što je oduvijek bilo paradigma razumnosti. Prosječna osoba će teško uvjerirti "skeptika" koji vjeruje u "Matrix" Posebno ako je uvjerenje skeptika popraćeno nekim osjetilnim užitkom oko tog uvjerenja. Posebno, ako su najveće korporacije stale u obranu teorije matrixa, kao i propaganda u filmovima i serijama. Posebno, ako su sudovi stali u obranu te teorije i zakonski je nameću. Nažalost to nije sve, polako vas donedavni istomišljenici počinju uvjeravati da bi trebali promjeniti svoje stavove, ne njihovo mišljenje; Da bi se trebali baviti nečim drugim, primjerice siromaštvom i okolišem itd.
---
U Divine causality and human freedom odgovara na neke modernističke prigovore kompatibilnosti ljudske slobode i Božanske kauzalnosti. S obzirom da Bog sve obdržava u svakom trenutku, što to znači za slobodu pojedinca koji čita ovaj tekst. Kroz nekoliko analogija Feser objašnjava o čemu se radi.
---
U postu Aquinas,Vanilla Sky, and Nozick’s experience machine Feser koristeći radnju filma Vanilla Sky objašnjava Nozickov misaoni eksperiment o stroju koju proizvodi "iskustava" kakva želimo i njegovo posljedice oko odnosa stvarnosti i iluzije . Nisam siguran jesam li uopće pogledao taj film, ali Feser iznosi zanimljiva razmišljanja; a post ujedno dobro ilustrira Feserovu sposobnost da približi zahtijevnije filozofske koncepte na popularan i zabav način te ih poveže s našim svakodnevnim životom.
***
U postu Liberalism and Islam opisuje... pa, zahvaljujući prijevodu i objavi na portalu bitno.net( Kad država proguta svetost ili kad svetost proguta državu) možete i sami pročitati.
Portal Konzervativac.com je također prenio nekoliko Feserovih razmišljanja, objave s oznakom Ed Feser ovdje vrijedno ih je pročitati pa preporučam da to učinite ukoliko već niste. U postu Uvod u apologetiku VII: Odakle početi? nude i kratko predstavljanje Feserovog djelovanja. (Možda nisam prenosio u zadnje vrijeme njegove tekstove jer sam očekivao da će to netko drugi učiniti.)
U jednom od postava su pohvalno pisali o blogu moje malenkosti, lijepo je čuti da je netko imao koristi od mojih objava - ujedno i prilika da postanem jedan od onih koji se predstavljaju, koristeći tu sintagmu. da tako razmišljaju o sebi, ali većina postova su tek prijevodi drugih autora tako da možete izravno čitati njih, ili ovdje konkretno Fesera.
***
To je tek mali dio onoga o čemu piše, stariji postovi na njegovu blogu o scijentizmu Scientism roundup, klasičnom teizmu Classical theism roundup, kozmološkom argumentu Cosmological argument roundup, Love and sex roundup, nešto noviji postovi o smrtnoj kazni, o ex cathedra itd.
Objavljuje često tako da štiva ne nedostaje.