Nabrojati matematičke doprinose Leonharda Eulera bio bi popriličan zadatak. Ukoliko ste ikada u životu vidjeli matematičku formulu onda ste vidjeli nešto u čemu je imao veliku ulogu. (Uveo je i popularizirao notaciju koja je danas prihvaćena u matematici, ali to je tek manji dio njegove važnosti u povijesti matematike.)
Živio je u 18. stoljeću kojeg neki nazivaju "Dobom razuma". Razdoblju kada je u krugovima u kojima se kretao bilo pomodno negirati da vjera ima ikakvu ulogu u intelektualnom životu (zapravo da je protivna istom), ali upravo je Euler, koji je branio božansko nadahuće Svetog Pisma i Kristova poslanja u svijetu, koji je branio istinu kršćanstva, postao najpoznatijim predstavnikom matematike.
Poznat po svojim vanrednim vještinama, Laplace ga je opisao kao "gospodara sviju nas", a Arago je zapisao da je "računao bez vidljivog napora", kao što obični ljudi dišu, ili kao što orlovi lete nebesima. Netko je opisao kraj njegov života s "prestao je računati i živjeti.".
O Eulerovim vjerskim uvjerenjima saznajemo najviše iz njegovih "Pisama" [Lettres à une princesse d'Allemagne, sur divers sujets de physique et de philosophie] u kojima na pristupačan način njemačkoj princezi objašnjava suvremena znanstvena znanja, ali i njihovu povezanost s filozofijom i teologijom.
Drugi izvor je njegov rad u kojem odgovara na prigovore božanskom nadahnuću Svetog Pisma, Rettung der Göttlichen Offenbarung gegen die Einwürfe der Freigeister [Obrana Božanske Objave od Prigovora Slobodnomislitelja]. Ne bavi se toliko Svetim Pismom nego prigovorima koje su dali tzv. "slobodnomislitelji".
Condorcet, urednik jednog francuskog izdanja Eulerovih "Pisama" odlučio je ukloniti dio razmišljanja (povezanih s filozofijom i religijom) koja je jednostavno proglasio suvišnim. Ipak, uklonjeni dijelovi nisu bili suvišni, i ponekad su bili bitni za dokaze o kojima je govorio, ali u njima je govorio o stvarima koji upućuju na pogrešnost "slobodnomisliteljske" pozicije i prigovora pa su izgledno upravo zbog toga uklonjeni, odnosno promijenjeni. Kao što je i sam primjetio, postoji okruženje ljudi koji ismijavaju religiju s najdrskijom samovažnošću. (Takvo izdanje je služilo kao osnova za prijevode na druge jezike. Prema tome, čak i oni koji su čitali spomenuta Eulerova razmišljanja nisu svjesni koliko je Euler zapravo bio uvjeren u istinu kršćanstva, koliko je žarko živio vjeru i koliko je prezirao "nove filozofe".)
Iz takvih "uredničkih odluka" može se zaključiti da im je cilj bio prikriti Eulerovo kršćanstvo, zaštiti nevjernike, jer teško je osobu poput Eulera odbaciti poznatim optužbama. (Takvo "uređivanje" nije rijetkost i u slučajevima drugih znanstvenika ranijih razdoblja.)
Nisam nikada detaljnije istraživao njegova vjerska uvjerenja i zapise, ali prenosim par citata iz rada "The God-Fearing Life of Leonhard Euler"(pdf) koji donosi kratki pregled njegova života i teoloških razmišljanja. U dokumentu (pdf) "A Defense of the Revelation against the objections of freethinkers, by mr. Euler, Followed by thoughts by the author on religion, omitted from the last edition of hist letters to a princess of germany." možete pročitati jedan engleski prijevod njegove "Obrane" uz komentar suvremenog prevodioca o izmjenama u spomenutom francuskom izdanja "Pisama".
---
Rođen je u švicarskoj obitelji protestanskog propovjednika, studirao je filozofiju te se planirao posvetiti teologiji. Od svoga oca naučio je osnove matematike te je primao poduku od matematičara Bernoullia koji je prepoznao njegov talent pa se na kraju ipak posvetio matematici. Pomoću Bernoullijevi sinova došao je do akademski pozicije u Rusiji, a kasnije se preselio u Prusiju.
Dok je boravio u Prusiji, svjedočio je rastu različtih antikršćanskih pokreta koje su predvodili francuski deisti i ateisti. Suočen s time, Euler postaje branitelj kršćanske vjere. Upuštao se u razne polemike protiv mišljenja kojima je bio sklon i njegov patron Frederik. Kasnije se ponovno vratio u Rusiju.
Iako je izabrao matematiku, a ne teologiju, njegov vjerski odgoj i obrazovanje pratili su ga kroz cijeli život. Bio je iskreno pobožan, ponizan pred Bogom i ljudima, velikodušan i pošten, smiren i ustrajan kroz brojne tragedije. (Rodilo mu se trinaestero djece, ali samo ih je petero doživjelo odraslu dob, izgubio je ranije vid na jedno oko, a posljednjih sedamnaest godina života proveo je potpuno slijep. Izgubio je dom u požaru kada je jedva uspio pobjeći, itd.) Unatoč nedaćama, nastavio je s produktivnim matematičkim radom.
Bio je odan svojoj obitelji. Okupljao bi djecu i ukućane na svakodnevnu molitvu, čitao bi im Bibliju, te ih poticao da nasljeduju nauk. Volio je provoditi vrijeme s djecom i podučavati ih svim temama.
---
Iako sučen s brojnim nesrećama prepoznao je;
"Kada bismo samo promislili o ovoj doktirni [božanske providnosti] s odgovarajućom pozornošću i primjenili je na sebe, podvrgli bismo se u svim okolnostima Božjoj volji bez poteškoća pa čak i sa zadovoljstvom, i na taj način bismo postigli istinsku sreću. "
---
Euler je Boga [Biblije] smatrao svemoćnim, nazivajući ga "Svemogućim" i "Božanskom Svemogućnošću"; sveznajućim, govoreći o "beskonačnoj mudrosti Stvoritelja" i Njegovoj "najpotpunijoj mudrosti"; i sveprisutnim; izjavljujući da se "Njegove moć proteže na cijeli svemir i na sva tijela koja on sadrži... Bog je svugdje prisutan". Izjavio je da je "svijet djelo beskonačne moći i mudrosti". Smatrao je kako je neizmjerno mnoštvo nebeskih tijela djelo Svemogućeg, "koji upravlja i najvećim i najmanjim tijelima".
Nasuprot deista, smatrao je da svemir nije tek "puki stroj" nego je beskonačno vredniji svemogućeg Stvoritelja koji ga je stvorio.
---
Kao što govori sam naziv njegova djela "Obrana Božanske Objave od prigovora slobodnih-mislilaca", u njemu se bavi onim prigovorima koji napadaju Božansko autorstvo Pisma. Primjerice prigovor da sadržaj mora biti uvjerljiv za sve ljude.
Smatrao je kako;
"Sveto pismo ne samo da pruža najmoćnija sredstava onima koji su zabrinuti oko unapređivanja svojih srdaca nego ih također vodi prema većem poznavanju Boga."
Odgovara onima koji preziru ljudske autore Pisma i njihova svjedočanstva. Smatra da njihova svjedočanstva o tome da je Kriste ne samo uskrsnuo od mrtvih nego su ga i vidjeli nije stvar neke namjerne prevare (u što se može uvjeriti svatko tko razmotri dosljednost njihova svjedočanstva), niti je održivo tvrditi da se radi o nekoj zabludi s njihove strane.
Onima koji govore o "proturječnostima", Euler odgovara da postoje podjednake ili veće proturječnosti u matematici ili znanosti pa to ne dovodi do odbacivanja čitavih disciplina.
"Ponašaju se na najnepravedeniji i najneodgovorniji način prema ovoj Knjizi kada se usude apsolutno negirati ikakvu vrijednost zbog neke (za njih) nepomirljive poteškoće. Većina tih ljudi će morati priznati da nisu u stanju razriješiti poteškoće u geometriji, protiv postojanje tijela i protiv mogućnosti kretanja, pa ipak nikome od njih nije palo na um odbaciti istini i stvarnost navedenih stvari... Dakle, s obzirom da se takve velike i stvarne poteškoće, pa čak i očite proturječnosti, može navesti protiv stvari koje možemo prepoznati razumom samim; onda mora postojati barem podjednake poteškoće u objavljenim doktrinama do kojih ne možemo doći samim razumom. Posljedično, imamo im još manje razloga prigovoriti."
Argumentirao je da život na zemlji ima svoj početak i da će u jednom trenutku imati svoj kraj (to tvrdi na temelju promjene udaljenosti između nebeskih tijela), a kada bi "slobodnomislitelji" to morali priznati [stvaranje i buduće uništenje svijeta] onda bi njihovi neprestani napadaji na vjeru bili svedeni na ništa. (Jer priznati istinu o stvaranju - i kraju svijeta - značilo bi, za njih, priznati izravno Božje djelovanje u svemiru koje utječe na naše trenutno stanje, a takvo što je nepomirljivo s ostatkom njihova mišljenja.)
Ispostavilo se da je Euler bio u pravu, iako očito nije bio u pravu da bi to utišalo takve filozofe. No, niti to ga ne bi iznenadilo jer je ustvrdio kako "nisu dali nijedan prigovor koji nije odavno natemeljitije opovrgnut". Sve to ih nije pokolebalo, unatoč svim tim pobijanjima, prigovori se stalno ponavljaju. Prema Euleru, zbog njihove tvrdoglavosti gotovo ih je nemoguće odvratiti od njihovih pogrešaka.
---
U "Obrani" Euler tvrdi da svi ljudi moraju poštovati Božji zakon i da njegovo kršenje nužno izaziva kaznu.
"Budući da je sva naša sreća usmjerena prema Bogu kao našem najvećem dobru, slijedi da nas kršenje zakona nužno gura u najekstremniju propast. Kako bi Bog mogao propisati zakone razumnim stvorenjima bez da zahtijeva njihovo ispunjenje i kažnjavanje prekršitelja?... Čovjek se stoga mora truditi svim svojim snagama da svoju volju dovede poštivanju cijelog zakona koji mu je Bog propisao i da se dovede u takvo stanje uma da to čini s radošću i u tome pronalazi svoje najveće zadovoljstvo."
Prema Euleru, čovjek nije prisiljen, sve ovisi o njegovoj volji da posluša ili ne. Jasno mu je bilo da je čovjekova narav pala. Ljudi su "zloporabili svoju slobodu i prekršili Božje zapovijedi za što su odgovorni, zaslužuju kaznu". Neki voljno odbacuju sredstva spasenja.
---
Završimo njegovim citatom;
"Nepokolebljiva je istina da je Krist uskrsnuo od mrtvih: budući da je to takvo čudo, koje je mogao izvesti samo Bog, nemoguće je posumnjati u božansko slanje Krista u ovaj svijet. Posljedično, Kristov nauk i nauk njegovih apostola je božanski i budući da je usmjeren prema našoj istinskoj sreći, možemo s najvećim povjerenjem vjerovati u sva obećanja koja su dana u evanđelju vezano uz ovaj život kao i onaj koji dolazi; možemo kršćansku religiju smatrati božanskim djelom usmjerenim na našu duhovnost."
PS
Iako sam upoznat s činjenicom da je Euler bio kršćanin, moram priznati da nisam nikada dublje istraživao njegove spise o kršćanstvu, nisam baš ni viđao da ih se citira što mi je malo neobično s obzirom na njegov status.
---
Postoji jedna apokrifna priča na koju možete naići u raznim verzijama. Za vrijeme Eulerova boravka u Petersburgu, francuski filozof i eciklopedist Diderot je promovirao ateizam među dvorjanima pa je od Eulera zatraženo da mu odgovori. (Ili prema nekim verzijama, Diderot je iritirao ljude pa su ga htjeli primiriti.) Dogovoren je njihov susret pred publikom gdje je Euler samouvjereno napisao (a+b^n)/n=x te ustvrdio da time pokazuje da Bog postoji. Diderot koji nije razumio matematiku, ostao je zapanjen stajati dok se publikom prolomio smijeh. Osramoćen, zamolio je da ga otpuste, povukao se i odlučio odmah napustiti Rusiju.
Ipak, istina bi zasigurno bila nešto drugačija. Diderot je primjerice bio upoznat s matematikom tako da bi prepoznao kako se radi o besmislenom nizu simobola. (Kada sam prvi put našiao na tu navodnu zgodu, pomislio sam kako je neobično da se tada odvio događaj kojem i danas svjedočimo, samo što su teist i atest zamjenili pozicije. Uobičajeno je da se neki ateist pokuša pozvati na navodno – a zapravo za ovo pitanje besmisleno – znanstveno znanje kako bi odjednom uzviknuo da je prema tome ateizam ispravan.) Također, takvo ponašanje nije baš u skladu s onime što znamo o Euleru, itd.
No, iako su detalji priče dvojbeni, ono što je nesumnjivo točno jest činjenica da se Euler upuštao u rasprave s "slobodnomisliteljima", da je branio kršćanstvo, i da je Eulerovo slava kao matematičara i njegovo znanje uvelike nadilazilo takve enciklopediste. (Vjerojatno je mogao napisati nešto što bi ga zapanjilo u takvoj hipotetskoj situaciji.)
PPS
Neovisno o detaljima priče, ako bismo željeli spomenuti neku formulu koja može poslužiti kao formula kojom dokazujemo Božju opstojnost mogli bi se poslužiti sljedećom. Nazvati ću je eulerova formula ili možda još jednostavnije eulerov identitet; e^(iπ)+1=0 Za dodatnu mjeru, neka e bude eulerov broj. (Naravno, oni koji su prepoznali formulu znaju da ih ja nisam tako nazvao nego se tako standardno nazivaju u matematici. Bezvremensku matematičku istinu formule na taj način povezujemo s povijesnim razvojem kojeg je donio Euler.. Formula je daleko od besmislene, zapravo je - nevjerojatno- smislena)
Formula neće uvjeriti mnoge - ili to vidite ili ne vidite.
Upitati će se neki kakve veze ta formula ima s Božjom opstojnošću. Pa, svakako možete reći da nijedna matematička formula nema veze s opstojnošću, matematika se jednostavno ne bavi s time. Ipak, bez da ih razrađujem, nazovimo je argument iz uređenosti, postojanja matematičkih i znanstvenih zakona. Ili svjesnosti. Ili intencionalnosti. Ili istine. Ili ljepote.
