Matematičar Euler zapisuje u svojoj "Obrani Božanske Objave od Prigovora Slobodnomislitelja";(Prijevod u nastavku je napravljen na temelju eng. prijevoda - pdf ovdje, putem gtranslatea uz minimalno uređivanje.)
Savršenstvo razumijevanja sastoji se u spoznaji istine, iz koje se istovremeno rađa spoznaja dobra. Glavni cilj te spoznaje je Bog i Njegova djela, budući da sve druge istine do kojih razmišljanje može dovesti čovječanstvo završavaju s Vrhovnim Bićem i Njegovim djelima. Jer Bog je istina, a svijet je djelo Njegove svemogućnosti i Njegove beskonačne mudrosti. Dakle, što čovjek više uči upoznavati Boga i Njegova djela, to će dalje napredovati u spoznaji istine, što jednako doprinosi savršenstvu njegovog razumijevanja.
Najveće savršenstvo razumijevanja sastoji se, dakle, u savršenom poznavanju Boga i Njegovih djela. Ali budući da je takvo znanje beskonačno, nije moguće njegovo razumijevanje. Posljedično, suvereno savršenstvo razumijevanja može se pripisati samo jednom Bogu. Čovjek, u svom stanju, može shvatiti to znanje samo u vrlo malom stupnju. Međutim, s obzirom na to, može postojati vrlo značajna razlika koja se temelji na raznolikosti sposobnosti razumijevanja, tako da jedan čovjek može shvatiti mnogo više ovog znanja od drugog. Dakle, da bi se postigla sreća, koja ovisi o razumijevanju, čovjek mora uložiti sve svoje napore da sve više i više širi svoje znanje o Bogu i Njegovim djelima. Što više čovjek može proširiti to znanje u odnosu na intelektualnu sposobnost, to se smatra sretnijim.
---
[...] Doista, sve dok u sebi osjeća otpor prema istinskom dobru, odnosno Božjoj volji, to je samo po sebi siguran znak brige i unutarnjeg nemira od kojeg istinsko blaženstvo mora biti potpuno izuzeto. Dakle, ne postoji ništa što bi čovjeka moglo učiniti savršeno sretnim osim, prvo, dovoljne spoznaje Boga i njegovih djela, i drugo, potpune podložnosti Njegovoj volji i božanskoj volji.
---
[...] Ali mi drugi ljudi nailazimo na najveće poteškoće u postizanju ovog sretnog stanja razumijevanja i volje. Onaj tko je imalo upoznat s poviješću, ne može zanemariti koliko lažnih i potpuno apsurdnih ideja većina ljudi ima o Bogu i božanskim stvarima. Čini se da uzrok ove distrakcije nije bio u razumijevanju samom, jer iako većina ljudi zloupotrebljava to razumijevanje u mnogim aspektima, posebno u spoznaji Boga, čini se da razuzdane želje i strasti imaju primarni utjecaj na njih.
---
[...] Koliko god su značajne prepreke koje zaustavljaju napredak spoznaje našeg razumijevanja, one koje sprječavaju napredak volje još su veće. Suvišno je uopće ulaziti u detalje da bismo pokazali kako je obuzdavanje naših strasti naporan rad, u ovom pogledu, čitav trud se i sastoji od toga. Postoji način da potpognemo i usmjerimo naše razumijevanje, koristeći zdravu pouku; Ali volja koja je pokvarena i predana senzualnim užicima obično se opire svim poticajima i svim najsnažnijim predstavljanjima. Rijetko je da ove metode, jedine koje mogu utjecati na čovjeka, dožive veliki uspjeh. Jednako nepremostive poteškoće povezane s postizanjem sreće pokazuju nam da se ljudi nalaze u izopačenom stanju.
---
[...] Naprotiv, razumijevanje može postići prilično značajan napredak u spoznaji Boga, pa čak i u dužnostima koje ovise o toj spoznaji, bez poboljšanja volje, jer poboljšanje volje može biti opterećeno poteškoćama takve prirode i snage da se opire svim demonstracijama razuma. Iskustvo nam pruža prilično uvjerljiv dokaz: ništa nije češće nego vidjeti ljude koji kombiniraju obilje duha s vrlo malo vrline, dok drugi imaju vrlo malo razumijevanja, ali značajan stupanj vrline, od čega se sastoji istinsko poboljšanje volje. Koliko je ljudi potpuno uvjereno u dužnosti i obveze koje moraju ispuniti, ali se ponašaju na način koji je upravo suprotan! Da nemamo ovo uvjerenje temeljeno na iskustvu, bilo bi nam vrlo teško izvesti mogućnost takvog čudnog ponašanja iz biti racionalnog bića.
PS
Prvo sam mislio da bi bilo zanimljivo izdvojiti par odlomaka jer pokazuju povezanost s motivacijom i opravdanjem Eulerova (znanstvena) rada. (Slična razmišljanja pronalazimo i kod drugih - istraživanje je još jedan način veličanja i slavljenja, možemo vjerovati u prirodne zakonitosti jer postoji Zakonodavac koji je sve uredio, itd.); Ali kasnije mi je postalo zanimljivo iz drugih razloga.
Iako najpoznatiji po svom poznavanju zakonitosti stvorenog svijeta, bio je, poput najvećih moralnih mislioca kroz povijest, svjestan pale naravi ljudskog bića i svih slabosti koje obilježavaju ljudski život.
***
Govoreći o inteligenciji i volji, Euler primjećuje još jednu stvar koja će nesumnjivo biti strana osobi modernih predrasuda;
"Budući da o tome nema sumnje, zašto ne bi postojala i inteligencija koja daleko nadilazi čovjekovo razumijevanje, a koja je predana zlonamjernosti sličnoj ili čak većoj od njegove? Budući da je Bog, po svemu sudeći, stvorio sve vrste mogućih stvorenja, nemamo ni najmanjeg razloga sumnjati u postojanje sličnih bića koja nas daleko nadmašuju i znanjem i zlobom. Njih nazivamo zlim duhovima ili vragovima, a oni nam pokazuju da slobodni mislioci pokazuju vrlo malo rasuđivanja kada nam se rugaju i kada sve što kažemo tretiraju kao basne."
Spomenuti dokument osim prijevoda Eulove Obrane donosi i nekoliko komentara o izmjenama koje su francuski urednici imali kod Eulerovih Pisama;
"Četrdeset peto pismo predstavlja jedinstvenu zamjenu. Euler pretpostavlja da sva tijela koja poznajemo imaju masu: Kažem, nastavlja Euler, koja znamo, jer možda postoje tijela bez mase, poput tijela anđela koji su se ukazali davno. Urednici su izostavili ovaj primjer i umjesto njega navode druga tijela kao moguće iznimke od općeg zakona mase. Neki primjeri mogu biti, kažu, svjetlost, elementarna vatra, električni fluid i magneti. Kakva god ta tijela bila, ovo izostavljanje i zamjena, koja nigdje nije zabilježena, prava su nevjernost, i možemo s pouzdanjem posumnjati da urednici nisu htjeli da čitatelji znaju da je Euler vjerovao u postojanje i stvarno ukazanje anđela i, posljedično, istinu Svetog pisma, koje je jedini izvor koji jamči za njihovo postojanje."
Nisam siguran da je jedini izvor, ali poanta primjedbe nije o tome.
"Grijeh je bez sumnje najveće zlo i nesavršenstvo koje može postojati. Doista, što se tiče duša, nema većeg nereda nego kada skrenu s vječnih zakona vrline i predaju se poroku. Vrlina je jedini način da se duša usreći, a Bogu bi bilo nemoguće usrećiti pokvarenu dušu. Svaka duša predana poroku nužno je nesretna i sve dok se ne vrati vrlini, što vrlo lako može biti nemoguće, njezine nesreće nikada ne mogu završiti. To je slika koju imam o vragovima, zlim dušama i paklu, koja mi se čini vrlo u skladu s onim što nas Sveto pismo uči o njima."
Euler nastavlja:
"Slobodnomislitelji se rugaju kad čuju raspravu o vragovima, ali budući da ljudi ne mogu tvrditi da su najbolja od svih mislećih bića, ne mogu se ni pohvaliti time da su najzločestija. Nesumnjivo postoje bića mnogo zločestija od najzločestijih ljudi, a to su ono što nazivamo vragovima."
