Uvijek sam mislio da znam odgovor na pitanje do kada je trajao srednji vijek. To je razdoblje od pada Rimskog carstva do modernog razdoblja. Prva polovica tog razdoblja , sve do 1066, je rani srednji vijek(prije zvan i Mračno Doba). Druga polovica je samo Srednji Vijek. U svojoj knjizi, Božji filozofi, u kojoj mi je cilj pokazati kako je srednjovjekovni svijet postavio temelje modernoj znanosti, mislio sam na razdoblje od normanskih osvajanja do otkrića Amerike. Općenito se smatra da je srednji vijek razdoblje do 1500 godine, iako neki predlažu i godine od 1453.(pad Konstantinopola) do 1517. godine(Lutherove teze). Uvijek mi se činilo da je 1492. godina najbolja jer ne samo da je Kolumbo otplovio, nego se i vratio, a posljednje islamsko kraljevsto u Španjolskoj je osvojeno.No, barem dva recenzenta su se požalili da je srednji vijek zapravo završio ranije nego što sam ja mislio. To bi značilo da svi doprinosi iz 14. stoljeća koje sam označio kao srednjovjekovne zapravo pripadaju renesansi. Moram priznati da sam svjestan toga prigovora. U svojoj knjizi sam napomenuo da postoji navika da nešto što je dobro a dogodilo se oko 1400. godine(primjerice u slikarstvu) naziva rana renesansa, a nešto loše što se dogodilo u tom razdoblju(primjerice stogodišnji rat) nazvali bi srednjovjekovni. Zapravo, sve loše što se dogodilo u bilo kojem razdoblju nazivaju srednjovjekovnim, tako da nas to možda ne bi trebalo čuditi. S obzirom da je znanstveni razvoj kojeg sam zabilježio dobar onda je on dio Renesanse, a ne srednjeg vijeka.
Kao odgovor, moram primjetiti sljedeće. Prvo, među povjesničarima, je općeprihvaćeno da je prva polovica 15. stoljeća dio srednjeg vijeka. Prema definiciji razdoblje završava kada počinje moderno doba. a nemoguće je postaviti taj datum prije 1453. godine. Tek nekolicina pokušava taj datum pomaknuti prije 1492. Drugo, Renesansa nije povijesni period(i nitko se ne može složiti kada počinje i završava). To je samo kategorija izmišljane od strane povjesničara umjetnosti u 19. stoljeću. Možete opisati neku arhitektutu kao renesansnu(za razliku od primjerice gotičke), ali zapravo ne možete opisati neki vremeneski period na taj način.
Konačno, Renesansa u Italiji pojavila se prije nego u Sjevernoj Europi, ako i možete reći da Renesansa u Firenci počinje prije 1400. godine, ne možete tvrditi isto za Francusku ili Nizozemsku(a posebno Englesku). Veliki dio znanosti koji objašnjavam u knjizi razvio se u Oxfordu i Parizu. Nema teorije da razoblje prije Crne Smrti u tim gradovima možemo nazvati Renesansom.
Na kraju, ništa od toga nije bitno. Nisam napisao knjigu da bih rehabilitirao neko vremensko razdoblje, nego ljude koji su tada živjeli. Dosezi Jeana Buridana, Nikole Oresmea i Merton Calculatorsa nisu ništa manji jer neki recenzenti tvrde da nisu živjeli u srednjem vijeku.
Koliko je zapravo mračno Mračno Doba?
Dakle koliko je mračno bilo razdoblje ranog srednjeg vijeka( c. 400AD-c.1000AD)? Postoje dvije škole misli, ovisno o tome istražuje li povjesničar srednji vijek ili klasično razdoblje.
Većina povjesničara ranog Srednjeg Vijeka smatra da razdoblje nije uopće bilo mračno. Spominju prekrasne objekte nađene na Sutton Hoou, mozaike Ravennske crkve, katedrala u Aachenu, mnoštvo pravnih zakona, širenje pismenosti i formiranje područja koji će jednog dana postati europske nacionalne države. Također mogu ukazati na vrhunac bizantske civilizacije pod Bazilijem II u 9. stoljeću, činjenicu da je franački vojskovođa Charles napokon zaustavio muslimansko napredovanje te brzu asimilaciju novih tehnologija poput pluga, stremena, ovratnika za konje, potkova i mlina.Povjesničari klasičnog razdoblja imaju tendenciju prema tvrdnji da je rani srednji vijek bio mračan, barem u usporedbi sa Rimskim Carstvom. Spominju propast ikakve kontrole na Zapadu zbog barbarskih napada, pad pismenosti i gubitak grčke, smanjenje trgovine, veliki pad u gostoći naseljenosti i veliku količinu besmislenog uništenja od strane raznih plemena koji su napali Carstvo. Nisu Vandali slučajno ostavili svoje ime u sjećanju.
Nijedna strana se ne slaže sa Gibbonom i ne krivi kršćanstvo za "Mračno doba". Zapravo, kršćanstvo se smatra najvažnijom formom u kojoj je kasno-antička kultura uspjela preživjeti. Također je imalo presudan utjecaj u širenju kulture na područje sjeveroistočne Europe gdje Rimljani nisu nikada bili.
Obje strane su djelomice u pravu. Rimsko carstvu je doživjelo pad što je dovelo do ozbiljnog propadanja materijalne i intelektualne kulture. No, carstvo je trebalo pasti ako smo željeli da se razvije moderna Europa. Rimsko društvo je bilo sklerotično, tiransko i vrlo konzervativno. Bez inovacija. Veliki dio tehnologija koji su revolucionalizirali poljoprivredu u razdoblju od petog do trinaestog stoljeća bio je dostupan i Rimljanima, ali je nisu koristili. Nisu imali želju širiti svoje granice i dovesti civilizaciju do Njemaca i Skandinavaca. Dio pritisaka na carske granice je bio jer su okolna plemena pokušavala ući u carstvo.
Dakle rani srednji vijek počeo je kao mračno razdoblje sa velikom kugom, barbarskim prodorima i gubitkom kulture, ali nakon toga su se počeli razvijati bržim tempom nego što su Rimljani uspjeli stoljećima. Mogli bi nazvati Pad Rimskog Carstva epizodom kreativne destrukcije.
Preuzeto sa bloga Quodlibeta(o srednjem vijeku, o mračnom dobu).