Ukratko opisano, efekt Gell-Mannove Amnezije je sljedeći; Otvorite novine i naiđete na članak o nekoj temi koju dobro poznajete. U Murrayjevu slučaju se radi o fizici. Čitate članak i vidite da novinar nema apsolutno nikakvo razumijevanja činjenica ili problema. Često je članak toliko pogrešan da zapravo preokreće čitavu priču, miješajući uzrok i posljedicu. Takve priče nazivam "mokre ulice uzrokuju kišu". Novine su ih pune.
U svakom slučaju, mnoštvo pogreški u priči vas ili iziritira ili zabavi, a zatim okrenete stranicu, naiđete na priču o nekoj nacionalnoj ili međunarodnoj stvari, i čitate je kao da je na neki način točnije po tom pitanju od gluposti koje ste prethodno pročitali. Okrenete stranicu, i zaboravite ono što znate.
To je učinak Gell-Mannove amnezije. Istaknuo bih da ne postoji u drugim područjima života. U stvarnome životu ako netko stalno pretjeruju ili laže, uskoro ćete odbaciti sve što kaže. U pravu, postoji doktrina falsus in uno, falsus in omnibus, što znači da neistina u jednome znači neistina u cjelome. Ali kada govorimo o mediju, unatoč dokazima vjerujemo da je korisno pročitati ostale priče iako je gotovo sigurno da nema koristi. Jedino moguće objašnjenje našeg ponašanja je amnezija.
Michael Crichton
PS
Nekoć sam često viđao spomen ideje "amnezije", ali pretražujući Internet vezano uz objavu ovog posta čini se da čitava stvar nije toliko razrađena. U svakom slučaju, ideja je da ljudi vjeruju medijima u toliko stvari s kojima nisu upoznati iako su svjesni da im ne mogu vjerovati u onim stvarima o kojima nešto znaju.
Ne morate biti stručnjak za neko područje, kao što je Gell-Mann nesumnjivo bio u fizici, dovoljno je da ste svjedočili nekom događanju i kasnije pročitali medijsko izvještavanje o istom. Ako mediji izvještavaju s toliko pogreški u najmanjim stvarima, možete se samo zapitati što čini u onim bitnim pričama gdje imaju velikog interesa.
Mogli bi opravdano pomisliti da je takvo odbacivanje čitavog medija prestrogo, svatko je ponekad u zabludi oko pojedinih stvari – možda i većine stvari; ali kada prepoznamo opetovano izvrtanje činjenica ili teško iskrivljivanje stvarnosti teško je povjerati u dobre namjere i istinu onoga što Vam prezentiraju.
