Nastavljamo s knjigom The Great Debate i Levinom koji objašnjava različitu antropologiju konzervativaca i progresivaca (knjigu je kod nas izdao Verbum pod naslovom "Ljevica i desnica; Kako su nastale, u čemu se razlikuju i zašto je to važno");
U "Appeal from the New to the Old Whigs", u izravnom odgovoru Paineu, Burke otkriva srž vlastite antropologije izvanrednim opisom ljudskih odnosa;
"Nejasni su i nedokučivi načini kojima dolazimo na svijet. Instinkti koji dovode do ovog misterioznog procesa prirode nisu naših ruku djelo; Ali zbog fizikalnih uzroka, nama nepoznatih, možda i nespoznatljivih, proizlaze moralne dužnosti koje smo, kao što smo u stanju savršeno shvatiti, obvezni neizbježno izvršavati. Roditelji možda ne daju pristanak njihovom moralnom odnosu; ali dali oni pristanka ili ne, obvezani su dugotrajnim opterečujućim dužnostima prema onima s kojima nisu nikad potpisali nikakav sporazum. Djeca ne daju pristanak njihovim odnosima, ali njihovi odnosi, bez njihovog pravog pristanka, obvezuje ih na njihove dužnosti; odnosno, ono podrazumijeva njihov pristanak jer je pretpostavljeni pristanak svakog racionalnog stvorenja potpuno suglasan predisponiranom poretku stvari. Ljudi se priključuju društvu socijalnim stanjem svojih roditelja, obdareni svim pogodnostima, opterećeni svim dužnostima vlastite situacije. "
Burke dalje objašnjava da društveno povezivanje većinom započinje, i održava se, neovisno o našoj volji.
Yuval nakon citiranja nastavlja;
Baš kao što se Painovo shvaćanje prava i izbora nalazi u srži njegove političke misli, tako i vizija obveza koje nisu izabrane, ali su svejedno obvezujuće tvore samu srž Burkeove moralne i političke filozofije. Ogroman dio Burkeova (i konzervativnog) svjetonazora postaje jasniji u svijetlu važnosti koju stavlja na osnovne činjenice i narav ljudske prokreacije; a ogroman dio Paineova ( i progresivnog) svjetonazora postaje jasniji u svijetlu želje koju on pokazuje za oslobađanjem od implikacija tih činjenica i te naravi. Gotovo sve ono što mi nazivamo "društvenim pitanjima" bavi se sporom je li takvo oslobađanje moguće i poželjno; a s obzirom da se javlja pitanje odnosa između generacija, ta rasprava također oblikuje iznenađujući dio naših ostalih istaknutih rasprava. Burke smatra da je ljudsko biće ugrađeno u mrežu obveza koje oblikuju naše živote.
[...] Ta vizija društva započinje s obitelji – ne pojedincem - i širi se prema društvu.
Burke vjeruje da su Francuski revolucionari namjerno i eksplicitno željeli oslabiti te veze s dužnostima – oslabiti obitelj, za početak, i tako oslabiti najdublji izvor otpora revolucionarnoj etici. [...] Obitelj je glavna prepreka etici izbora i zbog toga je glavna meta istinski radikalnih liberalnih revolucionara.
PS
Već sam objavio postove slične tematike; Antropologija: Konzervativna vizija i program - Y. Levin, Feser o katoličkoj socijalnoj pravdi i austrijskoj školi ekonomije, Individualizam: istiniti i lažni - Hayek & Burke, Kolektivizam i individualizam prijatelja dva, općenito kategorije Burke, Levin itd.
