Mislite da horoskop određuje uspjeh u životu?
Naravno da ne određuje. Radi se o pogrešnoj ideji. Još su antički (kršćanski) mislioci primijetili da ljudi rođeni na isti dan žive potpuno drugačije živote, odnosno doživljavaju drugačije sudbine tako da takva naklapanja nemaju osnove. (Osim toga, takva vjerovanja krše Božje zapovijedi i nije nešto u što bi se trebali upuštati.)
Ipak, ima određene istine u izjavi da horoskop može utjecati na vaš uspjeh. Naravno, ako pod horoskopom mislite samo na datum rođenja. Njegov utjecaj je vidljiv u više područja, a ovdje ću se kratko fokusirati na sportske uspjehe.
***
Djeca koja počinju trenirati grupirana su po godištu rođenja. Djeluje pošteno i primjereno. Jednostavno ne bi imalo smisla stavljati djecu različite zrelosti u istu skupinu.
Ipak, iako je takva podjela po godinama primjerena, ona još uvijek nije idealna. Dječak rođen u prvom mjesecu ima gotovo cijelu godinu rasta prednosti nad nekim tko je rođen krajem godine. Razlika postaje još značajnija i važnija kada dječaci prolaze različitim tempom kroz fizičko sazrjevanje prema odrasloj dobi.
Pretpostavljam da je opisano svima poznato, često možete čuti "narast će on", "kada ojača, onda će" ili nešto slično što bi naslućivalo da svi dobivaju istu priliku uspjeti u sportu. Ipak, iako svi "znaju" da i oni (relativno) mlađi imaju potencijal, u stvarnosti te razlike dovode do različitih ishoda. Razvijenija djeca, rođena ranije tijekom iste godine, imaju prednost: više igraju, dobivaju više prilika i zato brže napreduju. Rezultat je da više takve djece uspije ostvariti profesionalnu karijeru.
Prvi put sam se susreo s tom idejom na primjeru hokeja. U SAD-u posvećuju dosta pozornosti statistikama, pa su prepoznali da djeca koja su ranije rođena odnosno koja zbog toga u prosjeku ranije sazrijevaju imaju prednost – više igraju, ranije ih selektiraju, dobivaju prilike, bolje uvjete, odlaze na pripreme s vrhunskim trenerima, kampove, napreduju, dobivaju ugovore itd.
Ispostavilo se da to vrijedi i za nogomet na našem kontinentu. U selekcijama dominiraju igrači rođeni u ranijim mjesecima. Ponekad podjela nije početak kalendarske nego školske godine (primjerice 9. mjesec), i u tom slučaju dominiraju oni rođeni početkom školske godine.
Prema svemu navedenome, lako je prepoznati da datum rođenja utječe na sportski uspjeh. Ne u smislu iskrivljenih vjerovanja, nego činjenice da djeca koja su "starija" (iako isto godište) imaju prednost nad "mlađima". Datum rođenja stvarno utječe na vaš uspjeh.
Nisam detaljnije analizirao, ali na stranicama nogometnog saveza možemo pronaći popis reprezentativaca mlađih nogometnih selekcija i prepoznati da potpuno dominiraju igrači rođeni u prva tri mjeseca, u jednoj selekciji nema niti jednog iz posljednja tri mjeseca.
U selekcijama U15, U16, U17, U18 nema nijednog igrača koji bi bio rođen u posljednjem mjesecu i tek ih je par iz 10 ili 11. mjeseca. Tek u U19 imamo igrača rođenog u prosincu, ali čak i u U21 dominiraju sportaši rođeni u prvim mjesecima. (U pojedinim selekcijama postoji nekolicina igrača koji su mlađi čitavo godište, ali sukladno teoriji, pretpostavit ću da su pozvani jer su prije toga dobili priliku i pokazali se dobrim u ranijim selekcijama kada jest vrijedila prednost ranije zrelosti.)
Tema me ne zanima toliko da bih detaljnije popratio klupsku ili međunarodnu statistiku, ali na temelju ovih podataka naslućujemo da postoji prednost ranijih mjeseci. Radi se o općepoznatom efektu.
***
Vrijedi li isto i za seniore?
Prvi na popisu su golmani pa pogledajmo odmah njih: oni su rođeni u 1. mjesecu (Livaković), u 2. mjesecu (Kotarski) i u 3. mjesecu (Pandur). Pretpostavljam da je upravo za poziciju golmana najbitnije da ste što prije "dobar" golman odnosno što viši golman (Niskom golmanu je nemoguće uhvatiti one lopte koje može uhvatiti viši golman.) Ako imate 11 mjeseci rasta manje od konkurencije, teže ćete dobiti priliku u najranijim kategorijama, a oni koji dobiju priliku će je i iskoristiti te će time postati još bolji.
Zatim su tu braniči za koje su određene fizikalije podjednako bitne; Gvardiol (1.mj), Šutalo (2.mj), Stanišić (4.mj), Elrić (1. mj), Vušković (2. mjesec). Iznimka su Ćaleta Car i Erlić (oboje 9.mj)
U srednjem redu sama visina nije toliko bitna, imamo par "mlađih" igrača, primjerice Modrić i L.Sučić (9.mjesec) te P. Sučić i Vlašić (10. mjesec), ali ostali su opet iz "ranijih" mjeseci (2,3.5). Ne znam što je potrebno da bi netko postao vrhunski nogometaš određene pozicije, pretpostavljam da neki igrači nemaju luksuz oslanjanja na nevjerojatne fizikalije pa igraju druge pozicije, razvijaju "tehniku". (Pretpostavljam da je ta "tehnika" također talent, nešto drugačiji i kompleksniji u koje je potrebno više uložiti, nije pozicija gdje je potrebna samo jedna dimenzija, nekoliko mjeseci "prednosti" fizičkog rasta vjerojatno nema toliki utjecaj.)
Pretpostavljam i da je netko poput Vlašića u svom okruženju imao ljude koji su bili svjesni razvojnog ciklusa mladog sportaša pa su ga mogli voditi i motivirati. Poznato je da su Modriću predbacivali omaleni stas pa nije odmah dobivao prilike u većim klubovima, možda je njegov nešto "kasniji" rođendan utjecao na to u ranijim kategorijama. (No, ne znam ništa o ranijim pa ni kasnijim karijerama sportaša. Postoje poznati menadžeri koji navodno upravljaju klubovima i rezultatima pa opet ni oni nisu u stanju uvijek pogoditi tko će postati vrhunski igrač.)
Dolazimo do napadača: Oni su rođeni u 2. mjesecu (Perišić), 3. mjesecu (Musa, Matanović), te nešto kasniji 6. mjesec (Kramarić), 7. mjesec (Budimir), 9. mjesec (M. Pašalić)
Dakle, što možemo zaključiti? Strijelci (horoskopski, 11./12.mj) nisu dobri strijelci? Vodenjaci i ribe (prvo tromjesječje) dobro plivaju u sportskim vodama? Ukoliko se vodite takvim analizama i zaključcima, trebali biste prestati iz intelektualno-duhovnih razloga. (Osjećam se neugodno što sam uopće tražio koji mjesec vezuju uz koji znak.)
No, teorija da prednost ranijih mjeseci dovodi do prednosti u konačnim rezultatima očito ima svoju potvrdu. (Iznenadio sam se koliko trenutni podaci naših selekcija "odgovaraju" predviđanjima teorije, nekoć nije bila baš takva raspodjela.)
Raspodjela rođendana naše aktualne momčadi
***
Palo mi je kasnije na pamet da bi možda nešto slično moglo vrijediti za akademske discipline. Možda "starija" djeca istog godišta imaju prednost nad "mlađom" jer su zrelija. (Iako su tu puno bitnije okolnosti u kojima odrastaju djeca i čemu su podučeni; ali ako su okolnosti iste onda imamo druge faktore.)
Pretražujući neke statistike za potrebe ovog teksta, podsjetio sam se da je ideju koju opisujem popularizirao M. Gladwell u knjizi Outliers. Navodno je taj efekt vidljiv i u nekim "akademskim" rezultatima.
On to naziva "efektom relativne starosti" (eng. "Relative Age Effect"). Statistike pokazuju da je četrdeset posto najboljih kanadskih hokejaša rođeno u prva tri mjeseca. Jednostavno, kada imate nekoga tko je rođen u prvom mjesecu, on ima gotovo čitavu godinu prednosti nad nekim tko je rođen u prosincu; jači je, viši i koordiniraniji; zbog toga će biti "talentiraniji", a to znači da će dobiti najbolje trenere što će opet dovesti do toga da bude još bolji, a to u konačnici znači da će imati bolju priliku postati profesionalni sportaš.
Navodno sličan efekt možete pronaći u nekim obrazovnim rezultatima i akademskim nagradama, djeca rođena bliže datumu koji je granica (početak kalendarske ili školske godine, ovisno o sustavu i disciplini) imaju prednost pred onima koji su rođeni kasnije. Ranije ih prepoznaju kao "talentirane" te zbog toga imaju pristup boljem odgoju (uvjeti, potpora, motivacija, samopouzdanje itd.) što se prenosi sve do njihove zrele dobi.
Postoje različite statističke analize i teorije, neke su "kontroverzne" jer govore o demografskim razlikama (primjerice uspjeh u košarci raznih selekcija), nisam nikada detaljnije proučavao niti me zanimalo. Ne znam što sve utječe na uspjeh u različitim društvima i geografskim lokacijama, ima li veze izloženost pojedinoj hrani ili suncu tijekom trudnoće ili prvih mjeseci, izloženost virusima i bolestima itd.; navodno se razlikuju i određene fizikalije djece ovisno o godišnjem dobu rođenja itd.
No, još jednom, ono o čemu govori Gladwell nije da se u prvim mjesecima rađaju najtalentiranija djeca, nego djeca rođena bliže graničnom datumu imaju značajnu prednost u kognitivnom, emocionalnom i fizičkom razvoju. Zbog toga postižu bolje rezultate na testovima, lakše privlače pažnju učitelja i češće ih se prepoznaje kao "talentirane". Rezultat svega jest da dobivaju više prilika i podrške (razne stipendije i doškolovanja itd.), razvijaju samopouzdanje i time "akumuliraju prednost" koja se prenosi u kasnije faze.
Spomenuo sam hrvatske nogometne selekcije jer mi je bilo najlakše pronaći datume rođenja, ne znam ništa o njima, ne želim reći da izabrani nisu najbolji nogometaši, nego da datumi rođenja sugeriraju da su imali opisanu "relativnu" prednost. (Ne znam ni koji su ciljevi ranijih selekcija, ali vjerojatno mnogi uključeni jednostavno žele postići najbolje rezultate na razini momčadi, a to znači da će selektirati one koji odmah u tom trenutku mogu pružati najbolji rezultat.)
***
Vjerujem da ste do sada shvatili o čemu govorimo, ali još jedan primjer bi mogao najbolje ilustrirati stvar. Zamislite da imate braću koja su rođena u istoj kalendarskoj godini. Ne radi se o rijetkoj stvari; jedan je rođen odmah u prvom mjesecu, a drugi je rođen na kraju prosinca. Iako su isto godište i sličnih potencijala, očito "stariji" brat - stariji bez navodnika, ima veliku prednost u zrelosti; u snazi, veličini i svim drugim sposobnostima koje su bitne za obrazovanje i odgoj. Ukoliko ih uspoređujete, znate tko je u prednosti.
Govorimo o prosjeku, učenicima i sportašima na razini populacije, ne pojedincima. Neki od najuspješnijih sportaša rođeni su krajem godine. U akademskim disciplinama primjeri kasnijih rođendana su sveprisutni. Rezultati "relativne" prednosti u odrasloj dobi nisu toliko značajni. Nisam detaljno istraživao, ali pretpostavit ću da možda i ne postoje svugdje. (Ipak, ne vidim kako bi desetak mjeseci sazrijevanja štetilo ikome u relativnoj usporedbi. Isto dijete nakon deset mjeseci sazrijevanja će biti u boljoj situaciji nego prije.)
Dakle, ako je teorija točna i ako svi ovi rezultati nisu slučajnost, kada čujete da netko krivi "ozljede" ili "trenere i menađere" za određeni neuspjeh možete nadodati da su vjerojatno imali i loš "horoskop" (a da pritom ne kažete nešto potpuno blesavo). Ipak, pojedinca to ne bi trebalo toliko uznemarivati i ograničavati u kasnijem životu, trebali bi to pokušati iskoristiti u svoju korist, razvijati neke druge vrline i vještine koje će biti njegova prednost.
PS
Još jednom, iako je pogrešno (i grešno) vjerovati da na uspjeh utječe horoskop, Vaš datum rođenja ipak može imati veze s time.
Opisana teorija pokazuje na koji način početna pozicija akumulira prednosti za neke i u sportskom i u akademskom smislu, ali to ne znači da takve osobe nisu talentirane ili da ne moraju uložiti trud, ili da će svatko od njih i kasnije biti uspješniji od ostalih. (Ljudi su kompleksna bića, često takve stvari završe i negativno.) Ponekad se radi samo o tome da je netko ranije sazrio, ranije je došao do nekih razina. (Primjerice sportaš koji je zbog svoje veličine dominirao u mlađim kategorijama, ili neki učenjak koji je ranije usvojio određeno znanje jer mu je zbog okoline imao pristup. Ne znači nužno da će on i u odrasloj dobi iskazivati podjednaku prednost nad svojim "vršnjacima".)
Nekoliko članaka koji se bave ovom temom zaključuju da je ovo sve na razini pojedinca nebitno, ali jedini razlog zašto autori pišu takve članke upravo i jest taj da neka prednost postoji. Koje su implikacije za čitav sustav ili pojedinca ne bih prosuđivao. (Ukoliko nisam dovoljno naglasio, ne znam ništa o karijerama nogometaša i ne pokušavam tvrditi što je konkretno potrebno za uspjeh – zato sam i koristio toliko "pretpostavki" i "pitanja". Samo komentiram malo statistike.)
 |
| Raspodjela rođendana svih nogometaša s prvenstva u SAD-u. Vidljiva ja manja zastupljenost kasnijh mjeseci. |
PPS
Tiče se drugih tema, ali činjenica da djeca (općenito mladi ljudi) provedu gotovo svo vrijeme svog formativnog razdoblja u umjetnoj atmosferi gdje su okruženi samo s ljudima istog godišta vjerojatno nije najbolja stvar. (Posebno kada uzmemo u obzir tko upravlja njima.) Formiramo djecu u okruženju koje ne odgovara stvarnom životu. Jedna od posljedica je da ljudi pogrešno od stvarnog života očekuju da nalikuje atmosferi obrazovnih institucija. (Ne bih ovdje razlagao na što sve mislim.)
