nedjelja, 20. studenoga 2011.

Od znanosti prema religiji

Marijan Šunjić je profesor fizike i diplomat. Diplomirao je fiziku na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu 1963. Godine 1966. obranio je magisterij iz teorijske fizike čvrstog stanja na PMF-u, a 1970. doktorat također iz teorijske fizike čvrstog stanja na Imperial College of Science and Technology, University of London. U razdoblju od 1963. do 1978. radio je na Institutu "Ruđer Bošković". Za izvanrednog profesora na PMF-u izabran je 1978., a za redovitog 1978. godine. Od 1970. predaje, a od 1983. do 1989. je voditelj područja Fizika na postdiplomskom studiju Sveučilišta u Zagrebu.   Bio je rektor Zagrebačkog Sveučilišta u dva mandata. Bio je i pomoćnik ministra znanosti, tehnologije i informatike, od 1990. do 1991. godine. Godine 1998. postaje izvanredni i opunomoćeni veleposlanik pri Svetoj stolici i tu dužnost obnaša do 2000. godine.

Više o njemu možete saznati na stranicama odsjeka za fiziku,  a ja ga spominjem jer se pored znanstvenog rada u području teorijske fizike bavi i proučavanjem društvenih i etičkih aspekata znanosti i tehnologije, odnosom znanosti i religije, te problemima organizacije i razvitka znanosti i visoke naobrazbe. Urednik je i autor serijala emisija na HKR-u koja govori o granicama znanstvene spoznaje, o antropološkom načelu, o odnosu znanosti i teologije u školskom vjeronauku i formaciji vjeroučitelja. Emisija se zvala "Od znanosti prema religiji".

edit: 
Uspio sam pronaći  sve emisije, ima ih 8, a poslušati(skinuti) ih možete ovdje; prva emisija(5.11.2010.), druga emisija(3.12.2010.), treća emisija(7.1.2011.), četvrta emisija(4.2.2011.), peta  emisija (4.3.2011.), šesta emisija(1.4.2011.), sedma emisija(6.5.2011.), osma(završna) emisija (3.6.2011.).

Nažalost nisam uspio pronaći u web arhivu HKR-a sve emisije, uspio sam pronaći samo posljednju, ali ni onda više nije dostupna online pa sam je uploadao na drugi servis, možete je skinuti na linku [26.8MB, ~59min]. Emisija je rezime svih prijašnjih te daje kratak pregled teorije Velikog Praska, govori o postanku svemira i života, ali i općenito o odnosu znanosti i vjere. Profesor Šunjić opisuje razvoj svemira, ali daje i zanimljive poglede na pitanja odnosa znanosti i ostalih disciplina, jedan primjer njegovog razmišljanja iz emisije;
Sve[znanstveni opisi prirodnih i socijalnih fenomena] je to krasno, ali budimo iskreni nas od svega toga daleko više zanima nešto drugo, teško uhvatljivo, estetski doživljaj ugode u kojemu nam znanost ni u užem ni u širem smislu ne može ništa reći. U mnoštu sličnih primjera, možda je najljepši Cesarićev prikaz nakupine molekula H20 koje površinska napetost i gravitacija oblikuju u specifičnom i prepoznatljivom obliku.

Gle malu voćku poslije kiše:
Puna je kapi pa ih njiše.
I bliješti suncem obasjana,
Čudesna raskoš njenih grana.

Al nek se sunce malko skrije
Nestane sve te čarolije.
Ona je opet, kao prvo,
Obično, malo, jadno drvo

Nikakva fizikalna ili kemijska analiza ne može zamjeniti ovaj poetski prikaz kapi kiše. Oni su svi valjani i jednako vrijedni, oni su jednostavno komplementarni.

Razmišljanja prof. Šunjića o odnosu Crve i države, iz intervjua sa S. Tomaševićem(2000. god.)

ST: Da li su u stvaranju dojma pretjeranog miješanja Crkve u poslove države pridonijeli i novinari, koji previše objavljuju svaki detalj i svaku crkvenu proslavu, kao što su nekada davali golemi prostor govorima komunističkih čelnika? 
Nemojte misliti da branim novinare, ali oni u pravilu samo oslikavaju situaciju u društvu i zastupaju interese svojih vlasnika. Pritom onda, naravno, i sudjeluju u određenim procesima, kao što je već spomenuta politizacija brojnih inače sasvim "tehničkih" problema, koji bi se trebali tako i rješavati, na temelju analiza, argumenata i činjenica.
Na žalost, vidimo da nesposobnim političarima često odgovara politizacija radi skretanja pozornosti s pravih problema društva.
 ST: Za vrijeme Jugoslavije je malo obitelji slalo svoju djecu na vjeronauk, u neovisnoj Hrvatskoj ih je gotovo 90 posto išlo na vjeronauk. Sada se, mislim, dolazi do određene mjere koja odražava možda pravo stanje duha. Koliko će još proći vremena da se stvori prava slika društva? 
I ovdje mislim da bi i Crkva, i škola, i obitelj, i država morale obavljati savjesno svaki svoj dio posla. Još uvijek smo u vremenu pomiješanih odgovornosti, a još više neodgovornosti. Katolička crkva je dugo vremena bila jedina hrvatska institucija koja je branila hrvatski nacionalni identitet i opstojnost, duhovnu pa i fizičku.
Sada je vrijeme da u modernoj demokratskoj državi, koja je vrlo slična i slojevita, hrvatska država odgovorno preuzme funkciju čuvanja hrvatskih nacionalnih i državnih interesa.
Sve dok to ne bude ostvareno i narod ne bude u to uvjeren, neće se moći uspostaviti normalna "podjela posla", a od Katoličke crkve kao jedine institucije s kredibilitetom i moralnim autoritetom očekivat će se da i dalje vrši tu "proširenu" povijesnu ulogu. 

Za kraj, pozdravni govor prof dr. Marijana Šunjića(tada rektora, 1998.) povodom Teološko-pastoralnog tjedna za svećenike pod nazivom Kršćanski odgoj mladeži u Hrvatskom društvu;
Cijenjeni i ugledni skupe,

i ove godine s ponosom pozdravljam na početku, ponosan zato što ga organizira Katolički bogoslovni fakultet, opet integralni dio Hrvatskog sveučilišta, kao što je bilo na početku, evo, hvala Bogu, i opet smo zajedno u ovom velikom poslu duhovne i znanstvene obnove hrvatskog naroda.

Iskreno mislim da nema važnije teme od ove koja je pred nama: o odgoju, kršćanskom odgoju hrvatske mladeži ovisi naša sadašnjost, još više ovisi naša budućnost. Sveučilište je u vertikali izobrazbe mladih ljudi na najvišem stupnju, ali kao dio intelektualne izobrazbe, međutim, ono što je važno, ono gdje je Sveučilište zapravo završna faza, to je pitanje odgoja mladeži. Mi već dobivamo praktički gotove ljude. Neću ovdje spominjati da je odgojna komponenta sveučilišnog rada do sada bila zanemarena ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu, ali posebno u Hrvatskoj. Ali, dok smi mi najviša intelektualna instanca, odgoj mladih ljudi zbiva se daleko prije i u daleko širem ambijentu.

Zato mi, koliko god se trudimo, a evo i ovo je dio jednoga takvog napora, ovisimo(u odnosu na mlade ljude koje dobivamo) o čitavom društvu, prije svega o zajedničkom naporu svih odgojno-obrazovnih institucija. U duhovnoj obnovi hrvatskog naroda, što sam često ponavljao, i Crkva u užem smislu ali i Crkva u Širem smislu, u kojem smo mi svi Crkva, mora sudjelovati. I tu Sveučiliše onda očekuje suradnju, jednu dugoročnu, važnu suradnju, jednu dugoročnu, važnu suradnji i stoga, ovaj Tjedan nije samo akademski događaj. Ovaj Tjedan i rezultati ovoga Tjedna, te ovakvih Tjedana, i svega onoga što se zbiva između ovakvih Tjedana, određuje kakva će biti budućnost hrvatskog naroda i zato iskreno od srca želim uspjeh ovom skupu. 

Hvala

PS 

S obzirom na današnju svetkovinu Krista Kralja podsjetio bih na stariji post sa propovijedi povodom te svetkovine koju je napisao fizičar Andrew Pinsent.

Također, ako nekog zanima; emisija i snimka povodom prvog, drugog odnosno trećeg dana Papinog posjeta Beninu može pogledati na kanalu Salt+Light televizije(kao i niz drugih sadržaja koje svakodnevno objavljuju, npr. serijal Witness - možete pogledati te razgovore i na youtubu sa kvalitetnijom vezom, ali ovako su svi pod jednim linkom)
Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Popularni postovi kroz zadnjih 7 dana

Unesite e-mail adresu ukoliko se želite pretplatiti na postove