ponedjeljak, 28. studenoga 2011.

Znanost prije znanosti: vodič za razmišljanje u 21. stoljeću

Koja je tajna istine i moći znanosti? Bi li teorija svega pobila postojanje duše? Je li materija jedino što postoji? Mogu li vjerovati znanosti i zadržati zdravi razum? Možemo li putovati kroz vrijeme? Je li sve evolucija ili kreacija ili ... ? Hoće li znanstvenici ikada stvoriti čovjeka? Ako hoće, što to govori o mojoj vrijednosti? Koji je stvarni izvor naših intelektualnih nedoumica? Anthony Rizzi, poznati fizičar, odgovara na ta, ali i mnoga druga pitanja. Već sam napisao post o njemu u kojem možete pročitati zašto je Rizzi odlučio napisati knjigu Znanost "prije" znanosti, više o knjizi možete pročitati na amazonu, a posebno detaljna recenzija je dostupna na Roman Theological Forumu. Knjigu nisam pročitao, ali sam pogledao poseban program koji je snimio u suradnji sa EWTN-om. Emisija je navodno dosta pojednostavljena s obzirom na knjigu, ali svejedno donosi neke zanimljive poglede. Nažalost sama produkcija emisije nije na najvišoj razini, ali neka vas to ne smete previše. Dostupna je na youtubu uz opis;"Vodič za razmišljanje i vjerovanje, ovaj program opisuje tradiciju zapadne filozofije koja predstavlja viziju stvarnosti ukorijenjenu u duhovnom području. Ta vizija uključuje prisutstvo Svemogućeg Boga. U raspravi vas fizičar Anthony Rizzi i voditelj Marcus Grodi potiču da, na temelju bogate filozofske baštine, probate razmisliti izvan okvira(end.outside the box) same znanosti kako bi vidjeli slavu Bogom ispunjenog svijeta".

Emisiju možete pogledati online, korisnik geremia08 ima emisiju u 10 dijelova pa možete pogledati; prvi dio, drugi dio, treći dio, četvrti dio, peti dio, šesti dio, sedmi dio, osmi dio, deveti dio, deseti dio.



Poruka kolegama u znanosti

Najstrašniji suvremeni neprijatelj znanosti je subjektivizam. Za znanost je bitno, kao što je Einstein jednom primjetio, shvatiti činjenicu da svijet postoji neovisno od nas i našeg razumijevanja promatranog. Protiv znanosti subjektivisti tvrde, posebno dekonstrukcionisti, da je sve tek naša konstrukcija. Fizičar Alan Sokal uspio je razotkriti svu moć takvih pokreta. Nažalost, znanstvenici nisu uvijek uvjerljivo odgovarali subjektivistima. U nekim su slučajevima primjerice sami znanstvenici, i to vodeći, tvrdili pomoću kvantne mehanike da svijet ne postoji ukoliko ga mi ne gledamo. Postoji li bolji način da potičemo subjektivistička uvjerenja od toga da tvrdimo da ih znanost potvrđuje?

Konfuzija oko značenja i temelja znanosti često počinje vrlo rano. Na primjer, u mom području fizike, srednjoškolcima govorimo da nacrtaju putanju objekta na x,y osi; učenik odredi vrijeme na x osi te poziciju na y osi. Ukoliko se objekt kreće konstantnom brzinom učenik će nacrtati liniju koja predstavlja prijašnja stanja objekta kroz vrijeme, sa lijeva prema desno. No treba primijetiti; učenik je nacrtao sliku koja predstavlja svo vrijeme kao da je u jednom trenutku, jer slika sve prikazuje odjednom. Na slici, objekt je istodobno i na lijevoj i na desnoj strani. Tako započinje razmišljanje koje ne razlikuje pravu razliku u vremenu, odnosno navika zbog koje mislimo da je vrijeme reducibilno odnosno gotovo reducibilno na prostor. Ignoriramo i poslije zaboravljamo sve stvari koje zapostavljamo kako bi si olakšali analizu. Ti problemi postaju uočljivi kada se poslije susrećemo primjerice sa Einsteinovom teorijom relativnosti.

Ova knjiga odgovara subjektivističkim i drugim prigovorima znanosti, kao što razjašnjava i mnoga pogrešna tumačenja moderne znanosti koja su se pojavila. Mnogo toga će biti prihvaćeno kao očito, ali mnogo toga je zapravo novo. Čitatelj će morati razmisliti o svom području i njegovim korijenima, morat će pažljivo razlikovati početne pretpostavke od zaključaka. Morat će proširiti svoje horizonte, svako područje ima svoju metodologiju i navike koje ne možemo primijeniti u drugim područjima. Primjerice u fizici sam navikao razmišljati u matematičkim terminima, mogu shvatiti da je na pitanje o smislu života, svemira i svega( u Vodiču kroz Galaksiju za autostopere), odgovor; broj 42. Dio humora toga odgovora leži u činjenici da sve čime se mi fizičari bavimo zahtjeva matematički odgovor; no, ipak na to pitanje ne očekujemo takav odgovor. Ukratko, često su nam potrebna i neka druga značenja, ali ipak nismo izloženi i nemamo pravi pogleda na širu sliku tako da često instinktivno odustajemo od nama nepoznatoga i pokušavamo koristiti naše alate sa kojima smo upoznati. Druga područja imaju slične probleme. Korisno je imati na umu izjavu koja je pomogla jednome mom čitatelju pri razumijevanju i pristupu takvim širim temama; "Nemojte secirati argument do nule i onda ga pokušati razumjeti nakon što ste ga već ubili, pokušajte razumjeti pa ga tek onda secirajte." Ili drugim riječima, "Nemojte odmah brusiti detalje, pričekajte malo i prvo sve promatrajte."

Knjiga je napisana kako bi razvila temelje znanosti na jedan logičan način gdje se svako poglavlje nastavlja na prethodno. Treće i četvrto poglavlje donose neke teme i diskusije koje su dosta nepoznate. Iako je tematika poznata, uvidi u nju će za većinu ljudi biti potpuno novi. Dubina diskusije je velika, ali trebamo se oduprijeti iskušenju da sve pokušamo razumjeti odjednom. Koristim se spiralnim pristupom tematici tako da se od čitatelja ne očekuje da shvati sve koncepte iz prvog čitanja. Terminologija i koncepti se više puta objašnjavaju kroz knjigu, uključujući i pojmovnik. Knjiga je napisana kako bi čitatelj u prvom čitanju dobio neko temeljno razumijevanje, a iz drugog čitanja može produbiti svoje razumijevanje.
Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Popularni postovi kroz zadnjih 7 dana

Unesite e-mail adresu ukoliko se želite pretplatiti na postove