Već sam u više navrata spominjao kauzalni model (i četiri uzroka), a u nastavku prenosim kratko objašnjenje preuzeto iz bilješki Philosophy of Nature, autor je William A. Wallace. Konkretno se radi o drugom predavanju: Nature -- The Inner Dimension, poglavlje The Causal Model.
Činjenica da je priroda
samo djelomice otkrivena u iskustvu, i rijetko iscrpno shvaćena,
čini je posebno pogodnom za istraživanje kroz tehnike modeliranja.
Za naše svrhe, model je analogan ili analogija koja
promovira djelomično shvaćanje nečega što nije očito u
osjetilnom iskustvu. Kada se susretnemo s nečim novim, pokušavamo
to shvatiti primjećuju sličnosti i razlike s onim stvarima koje su
nam poznate. Model nam omoguće da to učinimo. Omogućuje nam da
koristimo stvari koje poznajemo, ili za koje barem mislimo da
poznajemo, kako bi napredovali u području nepoznatog.
Prvi model kojeg uvodimo
je jednostavni model objašnjavanja poznat kao uzročni (kauzalni)
model. Ima svoje podrijetlo u svijetu artifakata i jednostavno ga
se primjenjuje na svijet prirode. Prepoznaje četiri faktora
koji se nazivaju uzroci, iako nisu svi u istom smislu, jer
svaki funkcionira na distinktivni način u kauzalnom objašnjenju.Ta
četiri faktora se obično prepoznaju kao materija, forma, agent i
namjena. Točnije, materija postaje materijalni uzrok,
forma formalni uzrok, agent djelatni uzrok, a namjena
finalni uzrok.
Kad analiziramo stolac na
temelju ovog modela, nije nam teško prepoznati prva dva faktora,
materiju i formu. Materija je stvar ili
materijal od kojeg je stolac napravljen i koja ostaje u njemu.
Primjerice drvo, ili preciznije drvo višnje ili hrasta. Forma je
oblik ili dizajn nametnut drvu tijekom izrade stolca. Oba ta
faktora su interna stolici, oni su unutar nje i objašnjavaju
zašto je to što je. Na temelju toga materiju i formu nazivamo
internim (unutranjim) uzrocima.
Ostala dva faktora, agent
i namjena, su izvan (eskterna) stolcu i služe kako bi
objasnili na koji je način stolac nastao. Agent je majstor
koji ga je oblikovao od sirovina. Namjena je cilj ili svrha
koju je majstor imao na umu kada ga je izrađivao – primjerice
izraditi komad namještaja na kojem se može udobno sjediti. Navedeno
objašnjava izradu stolca. Oni nisu u stolcu na isti način kao
što su to materija i forma, stoga ih nazivamo eksternim
(vanjskim) uzrocima. Ali kada je napravljen, stolac zadržava
vezu sa svojim izrađivačem. Također utjelovljuje cilj koji je
motivirao njegov izradu. Ako to čini potpuno, onda kažemo da je
dobar stolac.
[...] Kod umjetne
analogije ovu četverostruku kauzalnost je prilično lagano vidjeti;
agent ili djelatni uzrok (majstor i alat koji se koriste) radili su
na određenoj vrsti materije (primjerice hrastu) i oblikovali su je u
formu (kuhinjskog stolca) koji ima distinktivnu namjenu (pružiti
nešto udobno za
sjediti).
Ono čime se sada bavimo
je shvaćanje kako neki od tih istih četiri uzroka mogu biti otkriveni
u poretku prirode i kako nam, kada ih otkrijemo, pružaju uvid u
"nutarnje dimenzije" prirodnih entiteta. Pod
"prirodni entitet" mislim na supstance koje imaju
imaju prirode (naravi) koje služe za objašnjavanje distinktivnih
aktivnosti – prirodne supstance poput elemenata i spojeva, biljaka,
životinja, zvijezda i planeta. Moramo ispitati stvar od koje
su prirodne stvari formirane, kako se njihove forme razlikuju od formi artefakata, različite agente (djelovanja) koja ih proizvode,
i način na koji postižu namjene namjeravane i postignute
kroz djelovanje prirode.
PS
Kada kažemo da postoji
djelatni uzrok (agent) to ne znači da se radi (nužno) o
inteligenciji, primjerice djelatni uzrok srca su biološki procesi i
sl.
Na već spomenutom linku možete proći šest
predavanja (zapravo bilješki) i okvirno se upoznati s modelom. Na
kraju izlaže i jednu verziju Tominog argumenta - Aquinas's Prima Via. (Naravno,
za razumijevanje je potrebno poznavati što određeni pojmovi zapravo znače, primjerice "kretanje" i slično što objašnjava u bilješkama.)
