Druga demografska tranzicija

Vjerujem da ste upoznati s pojmom demografske tranzicije, procesom koji označava smanjenje stope fertiliteta u društvu - ili jednostavnije, rađanje sve manjeg broja djece. Iako postoji više faktora odnosno uzroka koje se okrivljuje za tu pojavu, ne postoji općeprihvaćeno objašnjenje što se to točno događa. S obzirom da niska stopa fertiliteta rezultira različitim društvenim i ekonomskim problemima, diljem svijeta postoje pokušaji podizanja stope, ali se nisu pokazali uspješnim. (Fenomen je prisutan u različitim društvima koji naizgled niti nemaju toliko toga zajedničkog.)

Prema meni, glavni razlog za nisku stopa fertiliteta je promjena (moralnog) razmišljanja ljudi o svrsi svog života, uz kombinaciju drugih faktora, ali o tome nekom drugom prilikom.

Želim skrenuti Vašu pažnju na jednu noviju pojavu prisutnu posljednjih desetljeća. Ljudi koji se bavim demografskim temama su primijetili da dolazi do potpuno nove epohe, novih fenomena koji zaslužuju da ih se i prepozna kao takve. Krajem osamdesetih počelo se govoriti o tzv. Drugoj demografskoj tranziciji (DDT) koja opisuje ono što se počelo događati u šezdesetima.

Što karakterizira tu novu tranziciju? Ukratko, radi se o potpuno drugačijoj ulozi braka i djeteta. Prva tranzicija je dovela do rađanja manjeg broja djece, ali se druge stvari nisu mijenjale; još uvijek su mladići i djevojke odgađali odnose, bili su usmjereni zajedničkom životu, rađali su djecu u braku,ostajali su zajedno itd. jedino novo što su radili je bilo ograničavanje broja djece. Druga demografska tranzicija mijenja sve navedeno. (Upravo kao što su tradicionalni komentatori i predviđali s obzirom na labavljenje moralnih normi, ali u ovom postu se ne želim baviti moralnom procjenom određenog ponašanje nego samo ponuditi opis onoga što se događa. Također, moji opisi su okvirni, koga zanima više može pročitati stručne radove te tematike.)

Nitko nije predviđao da će u tako kratkom roku doći do naglog opadanja stope fertiliteta. DDT zapravo označava nagle ideološke promjene; umanjivanje važnosti braka i obitelji, rasprostranjenost kontrole rađanja (uključujući i pobačaja), porast broja razvoda, raširenost kohabitacije te vanbračna rađanja. To je popraćeno i porastom doba rađanja, te naravno manjim brojem djece, odnosno kod određenih parova potpunim izbjegavanjem djece.

Ideološke promjene šezdesetih su vjerujem barem donekle poznate; drugi val sekularizacije, seksualna revolucija, atomizacija društva; i ostale svjetonazorske i ekonomske promjene.

Najbolju ilustraciju razlike između "prve" i "druge" demografske tranzicije nudi kontracepcija i motivacija za rađanje djece;

U prvoj tranziciji, koristili bi kontracepciju da bi spriječili trudnoću; u drugoj tranziciji prekidate kontracepciju da bi omogućili trudnoću. U prvoj tranziciji očekivano stanje je bilo stanje plodnosti, kada bi (bračni) par odlučio da ne želi više djece onda bi koristio kontracepciju. U drugoj pak tranziciji vrijedi suprotno; očekivano stanje je stanje neplodnosti, žena stalno koristi kontracepciju (kemijski se sterilizira) i tek onda kada pronalazi nekoga, i to u onom razdoblju kada to želi, odluči da će prestati uzimati kontracepciju i imati djecu.

Također bitna promjena je i razlog zašto imati djecu; prije ste imali djecu jer je to prirodni tijek, zbog određene dužnosti, obveze ili što već; sada u drugoj tranziciji djecu imate zato što se Vi želite ostvariti, želite osjetiti neko ispunjenje, odnosno djecu imate radi sebe i svoje želje za tim iskustvom.

Očito, ne razmišljaju svi u društvu tako, ali navedeno opisuje postojeće trendove. Mediji nam svakodnevno prezentiraju takvu situaciju, a poznate ličnosti promoviraju svoje životne odabire u skladu s drugom demografskom tranzicijom. Novo političko pravovjerje zabranjuje ikome da uputi kritiku na takvo ponašanje, a u školski sustav se polako uvode programi kojima je cilj "educirati" svu djecu i pripremiti ih na "novu stvarnost". Naravno, to ne znači da mediji neće govoriti o demografskim problemima, u zadnje vrijeme su česta upozorenja da su nam djeca potrebna zbog mirovina, odnosno da moramo nadomjestiti njihov nedostatak imigracijom.

***

Post je motiviran predavanjima ekonomistice Catherine Pakaluk. (Does Contraception Change the Game? i Let No Man Put Asunder:Economic Theory and the Defense of the Natural Family") Pakaluk se bavi ekonomijom i njenom primjenom na reprodukciju - demografska pitanja. Pritom ne proučava utjecaj ekonomije na obitelj – stres ili radno vrijeme ili financiranje itd, nego baš primjenu ekonomskih koncepata na odnose spolova; primjerice primjena teorije igara na udvaranje, na koji način agenti donose odluke i slično.

Odlučio sam napraviti (kvazi)transkripciju predavanja, i tek kasnije shvatio da sam prvotno mislio na drugo predavanje. Tematski su slična, pred nešto drugačijom publikom- jedno je ozbiljnije, drugo pred studentima. Dakle, u nastavku prenosim uvod i zaključak predavanja I, nakon uvoda možete pročitati predavanje II i vratiti se na zaključak predavanja I (jer velikim dijelom obrađuju istu temu).

Predavanje I

Let No Man Put Asunder:Economic Theory and the Defense of the Natural Family" byCatherine Pakaluk (82min, yt)

04:30 = Spominje pojam prirodne obitelji, pod time podrazumijeva muškarca i ženu koji žive u doživotnom seksualnom partnerstvu, zajedno s njihovom biološkom djecom. Točnije, govori o slomu te strukture; sve više ne-bračne djece, niže stope stupanja u brak, porast doba za prvi brak, sve više kohabitacija, razvoda; i u braku sve manje djece; razvoj "alternativnih obitelji" u različitim oblicima (i to s namjerom, odgoj djece bez majke, bez oca, ili bez bioloških roditelja)

7:30 = Demografi su se počeli brinuti zbog navedenih trendova (nagli porast vanbračnih trudnoći, opadanje stope brakova...) i prepoznali da se radi o važnoj promijeni- Drugoj demografskoj tranzciji. Ekonomisti [ona] se pitaju što se točno događa, kako se promijenio način odlučivanja o braku (seksu i djeci) – kako vanjski pritisci utječu na agente. Dakle želje (preferencije) su iste, ali nešto se promijenilo u opcijama odlučivanja.

13:00 = Objašnjava kako ekonomisti modeliraju odlučivanje.

[Isti opis nudi u predavanju II, skrolajte dolje do njega, kada pročitate možete se vratiti.] 

[Pročitali ste predavanje II? Idemo sad opet na predavanje I, zaključak]

51:20 = Objašnjava što je javno dobro, primjerice obrana države, svi imamo korist od toga. Uvodi ideju djece kao javnog dobra. [Govorimo o ekonomskom razmišljanju o problemu javnog dobra, ništa drugo]. Kod javnog dobra postoji problem onih koji uživaju u dobru, ali mu ne pridonose; slično tome, ljudi odabiru imati ograničeni broj djece zbog, primjerice sebe i svoje karijere, ali ta odluka nije nužno dobra za društvo. [Obranu države ne prepuštamo slučaju nego kroz poreze prikupljamo sredstva od svih.]

60:01 = Drugi predavač Joe Price se nadovezuje na Pakaluk, daje dodatne komentare o promjeni ponašanju. Muškarci odabiru strategiju seksa bez djece, a to prisiljava žene da se prilagode njihovoj strategiji. Objašnjava promjene koje stvaraju dodatni pritisak; više muškaraca u zatvorima, više žena s diplomom (koje ne mogu pronaći željenog supruga s diplomom)...

60:06 = Treći predavač Sven Wilson, spominje propadanje socijalnog, obiteljskog kapitala. Govori o obitelji kao vrsti tehnologije, nešto u društvu što je u stanju dati dobra i usluge. [Spominjao sam u ranijim postovima da obitelj treba promatrati kao prvo ministarstvo socijalne skrbi, kao prvo ministarstvo obrazovanja, prvo ministarstvo zdravlja itd. Velika Država svojim uplitanjem umanjuje obitelj. Nestajanje obitelji ima velikih posljedica na društvo i ekonomiju.]

Napominje da moramo obratiti pažnju na potrebe djece, ne roditelja; primjerice trebamo se pitati kakav je utjecaj razvoda na kasniji život djeteta; Ekonomski gledano, što bi to dijete bilo spremno platiti svojim roditeljima da se ne rastanu. Još jedno pitanje, kako vrednovati one ljude koji ne postoje? Svi oni ljudi koji nedostaju imali bi veliki utjecaj, ne vidimo ih u svom životu, kako bi oni utjecali na nas?

Na kraju svih predavanja par kratkih pitanja i odgovora

***

Predavanje II

Catherine Pakaluk - Does Contraception Change the Game? (75min,yt)

Predavanje je malo sporije, za studentsku publiku, objašnjava osnovne pojmove, možete preskočiti ako vam dosadi – negdje oko 21:45 počinje objašnjavati modeliranje utjecaja pilule; a oko 34:00 nova pravila "borbe spolova" pod utjecajem pilule.

U nastavku nekoliko ideja iz predavanja;

07:00 = govori o "paradoksu" ženske sreće. Istraživanja pokazuju da su žene danas relativno nesretnije, radi se o poznatim rezultatima da žene, usporedno muškarcima, nisu toliko zadovoljne i sretne svojim životima u novije vrijeme. Potencijalna objašnjenje za fenomen; (i) promjene u društvu su gore za žene, (ii) žene su razočarane jer imaju prevelika očekivanja i (iii) žene danas drugačije shvaćaju to pitanje. Opisuje radove koji odbacuju posljednja dva objašnjenja.

13:00 = opisuje ekonomske modele. Iako se ljudi ne ponašaju svjesno na način kojeg opisuju ekonomisti, njihovi modeli su ispravni na većem uzroku, ekonomisti su poput fizičara koji opisuju kretanje rakete iako ta raketa ne razmišlja o svom "ponašanju". Modeli reduciraju čovjeka na agenta koji traži određeno dobro.

18:30 = Klasična ekonomska teorija, ne bavi se normama i vrijednostima (preferencijama) nego o tome kako različiti pritisci rezultiraju promjena. Pristup teorije igara . Ekonomski model opisuje samo dio motivacije osobe.

21:45 = Modeliranje utjecaja Pilule; pilula kao tehnologija koja mijenja racionalno ponašanje – odluke i ograničenja.

25:00 = Spominje nobelovca Beckera koji je rekao da utjecaj same Pilule nije toliko važan, bitna je promjena preferencije, ljudi žele manje djece tako da se ne radi o pitanju na koje ekonomski modeli o kojima govori odgovaraju. Pakaluk se ne slaže, radi se o pogrešnom modeliranju; "reproduktivna tehnologija" mijenja dobra koja racionalni agent želi. Prije je dobro imalo dvije značajke – partnera i djecu zajedno, a poslije novih tehnologija možete odvojiti te značajke, možete imati odvojeno dobro partnera i dobro djeteta, ili zajedno. Možete birati samo dijete, ili samo partnera.

28:30 : Objašnjava novu "borbu spolova". ["Stara" borba spolova je model iz teorije igara kada se mladić i djevojka trebaju naći, ali su zaboravili gdje točno, znaju samo da je boks ili opera. Poznato je da mladić ima preferenciju za boksom, a djevojka za operom; pitanje je kako mogu završiti zajedno. Mladić može razmišljati, ma sigurno će ona otići na operu pa ću i ja, ali djevojka može to isto misliti za boks; uvijek je opasnost da završe na različitim mjestima, ili da će završiti zajedno na mjestu koje jednom od njih nije toliko drago. Opcije na kraju su dakle{(B,B), (B,O),(O,B),(O,O)}Naravno, preferencije mladića/djevojke možete učiniti jačim/slabijim pa to utječe na igru.]

35:00 = Modeliranje "nove borbe spolova" koja ima nova pravila s obzirom na novu tehnologiju. (Inače, u vezama/seksu, žene su te koje "određuju" hoće li biti nešto.)

Igra prije kontracepcije ima samo dva ishoda;

A – i djeca i seks [Tradicionalno to znači brak]

D- nema ni djece ni seksa [Tradicionalno to znači nema braka]

Igra s kontracepcijom ima novu opciju C;

C – ima seksa nema djece

		Žena
		seks	nema seksa
Muškarac	djeca	A	---
	nema djece	C	D

39:00 = Dobro, sada smo odredili te ishode, potrebno je odrediti koje ishode žele igrači;

žena: pretpostavka uvijek više želi nekoliko djece od nikoliko [nula] ... A>> {C,D}

muškarac: pretpostavka uvijek želi više seksa od nimalo ... {A,C} >>D

41:50 = Objašnjava istraživanja sreće kod muškaraca i žene (istraživanja blizanaca). Prema njima partnerstvo rezultira porastom sreće za oba spola (puno više kod muškaraca nego kod žena). Fertilitet (odnosno imanje barem jednog djeteta) podiže sreću za žene (ne i za muškarce). Interpretacija tih podataka je da žene sklapaju partnerstva kako bi, međuostalom, imale djecu; a muškarci imaju djecu kako bi zadržali partnerstvo. To ne znači da muškarci ne brinu za svoju djecu, nego da taj odnos nema toliki utjecaj. [Napominje različite stvari vezano uz interpretaciju tih podataka. Ne znam koliko je ispravno objašnjenje motivacija, ali rezultati bi trebali biti točni. Oženjeni muškarci su primjerice zdraviji, duže žive i slično, pretpostavljam da to znači da su i sretniji.]

45:30 = Dakle imamo dva tipa žene (A>C>D) -žele djecu, ali ako ih ne mogu imati svejedno žele partnerstvo; i (A>D>C) – ako ne mogu imati partnerstvo i djecu, radije bi bile same. Imamo i dva tipa muškaraca (A>C>D) – radije bi bio u partnerstvu, dijeli želju za djecom; i (C>A>D)- radije ne bi djecu, ali ako to ne može onda će uzeti i djecu i partnerstvo, ako to ne može onda bi bio sam...

48:00 = Zašto je to sve bitno? Pa, ako date djevojci i mladiću da igraju "borbu parova" prije i poslije kontracepcije, igra [borba] se bitno mijenja. Prije pilule; Odigrat će tako da završe u A – imaju i seks i djecu. Ta situacija je malo bolja za ženu jer ona doživljava više sreće zbog djeteta (prema istraživanjima koja su ranije navedena.) Dakle igra prije pilule je u korist žene, rješenje A je ekvilibrijum.

49:45 = Poslije pilule: Odigrat će tako da završe u C – imaju seks nemaju djecu. To je novi ekvilibrijum. Dolazi do relativne razlike u sreći; žene su nesretnije. I naravno u tom slučaju imamo manje djece. Oni igrači koji bi igrali u D – nema djece nema seksa, sada se pomiču u C – nema djece, ali ima seksa.

52:30 = [Zaboravio sam gore napomenuti da ne igraju svi tipovi muškaraca odnosno tipovi žena na isti način, odnosno kraj igre ovisi o tome koji su tip mladića i koji su tip djevojke] U slučaju obiteljskog mladića (koji traži djecu i seks) i djevojke (koja traži seks ne i djecu) opet će završiti u A, tako bi bilo i prije pilule. Što se tiče obiteljske žene (želi seks i djecu) i mladića (koji ne želi djecu), oni će završiti u D – odnosno neće sklopiti vezu. Dakle ne igraju svi muškarci i sve žene na isti način.

53:30 = Posljedice Nove Borbe Spolova (dakle nakon pilule);

1. Pomak od toga da žene relativno bolje prolaze po pitanju sreće prema tome da muškarci bolje prolaze. (Ako su dominanti tipovi neženje i neudavače.)
2. U prosjeku se smanjuje broj djece.
3. Umanjuje se brak [važnost i ugled], povećava se ne-bračna seksualna partnerstva i ne-bračna djeca.

55:00 = Navodi kako žene sada imaju taktički "nedostatak". Ne mogu postići svoje ciljeve (evolucijski, djeca) bez partnera. Prije kontracepcije, djeca i seks su bili povezani; nije postojala takva "prednost" za muškarce.

56:00 = Koje su lekcije za "bračnu kulturu"? U prirodnom poretku djeca i seks su povezani. Kontracepcijska revolucija ima ozbiljnih implikacija na dobrobit čovječanstva. (Svaka država koja prihvaća pilulu ima stopu fertiliteta nižu od potrebne za održivost.) Postoje dobri razlozi za mišljenja da prirodno shvaćanje plodnosti sprečava nestabilnost u vezama i zadržava fertilitet iznad razine održivosti. Spominje važnost NFP, Važnost odgajanja mladića...

60:01 = Pitanja i odgovori; Zanimljivo, i zabavno, poslušati...

Dakle da ponovim za one koji nisu popratili predavanje – i moje šture natuknice, o čemu govori Pakaluk? Ukratko, koristeći modele iz teorije igara (točnije "borbu spolova"), pokazuje do kakve razlike u odnosu spolova dolazi kada uvedemo kontracepciju (pilulu, novu tehnologiju). Prije su seks i djeca bili povezani, a sada se ta dva dobra razdvajaju. Djevojke i mladići sada imaju novu opciju, mogu imati seksualne odnose bez da imaju djecu. Prije su mogli imati ili oboje (brak), ili ništa (nemaju vezu). Sada se mijenjaju odnosi, ovisno o željama muškaraca i željama žena mogu odabrati druge opcije. Rezultat te "nove igre" je da imamo manje djece, imamo više vanbračnih zajednica, i prema sociološkim istraživanjima žene prolaze lošije po pitanju sreće (muškarci imaju stratešku prednost).

Iako se dosta fokusira na pitanje sreće žena i sociološka istraživanja o tome, taj dio je manje važan za ono što želim istaknuti u postu, puno mi je zanimljivija primjena modela iz teorije igara i formaliziranje promjena do kojih dolazi zbog kontracepcije. Očito, model je jednostavan, postoje drugi faktori, ali unatoč tome, analiza je korisna i pokazuje kako dolazi do promjena.

***

Prema sličnim modelima, možemo pratiti promjenu ponašanja na (američkim) sveučilištima; porast broja studentica odnosno činjenica da ih ima više od studenata rezultira većim brojem neobaveznih odnosa, promiskuitetom. Kada imate manje djevojaka onda su one te koje biraju, ali kada ih je više od mladića onda oni biraju. Djevojke više nemaju izbora, ne mogu zahtijevati od muškaraca pažnju koje žele, on je taj koji ima veći izbor; a njegova preferencija je seks, nije spreman čekati od djevojke ono što može dobiti drugdje. (I još jednom, naravno da to ne vrijedi za sve, i naravno da postoje i drugi faktori.)

Pilula ima i druge utjecaje; nisam siguran koliko je značajan taj faktor, ali poznato je da žene traže muževnije partnere u vrijeme plodnosti. No, u današnje vrijeme žene se odlučuju kemijski sterilizirati odnosno mijenjaju hormalnu razinu u svome tijelu tako da neki tome pripisuju potragu za drugačijim tipom muškaraca. (Isto tako, promjena hormona utječe i na privlačnost same žene, ali nisam siguran koliko je taj faktor utjecaja pilule mjerljiv).

U svakom slučaju, post formalizira ono što nam je intuitivno jasno – da će pojedinci odnosno parovi promijeniti svoje ponašanje kada im omogućimo izbjegavanje posljedica tog ponašanja. Kontracepcija – odvajanje spolnih odnosa od plodnosti, mijenja želje, očekivanja, razmišljanja, osjećaje i ponašanja što ima velikih posljedica na same pojedince, a time i na obitelj i šire društvo. Očito, ima i značajne posljedice na sljedeću generaciju koju se potpuno isključuje iz razmišljanja.

Bitne su i druge stvari za demografiju, ali o tome drugom prilikom...

---

Već sam objavio nešto o kontracepciji; Anscombin esej Kontracepcija i čednost kojeg započinje primjedbom kako žena može imati muškarca, a ne mora imati dijete – ova predavanja su matematičko modeliranje istoga; A kada već govorimo o primjeni modela, u postu Spolni odgoj, zabrinutost roditelja i malo matematike, Pruss primjenjuje jednostavne matematičke modele kako bi pokazao da promoviranje kontracepcije koja umanjuje rizik na kraju rezultira većim brojem trudnoća jer se više ljudi upušta u takvu vrstu ponašanja. Osim toga, iako kod jednog dijela populacije umanjuje trudnoće i bolesti, kod drugog dijela koji se inače ne bi upuštao u takve odnose povećava.

Tu su i postovi Zašto imati djecu?, Kohabitacija i statistika, O poimanju braka itd.