srijeda, 2. ožujka 2016.

Hayek o (iz)glumljenom znanju

U nastavku nekoliko (slobodnije prenesenih) misli iz Hayekova govora Pretense of knowlede.

Čini mi se da je ovaj neuspjeh ekonomista u nuđenju uspješnijih programa usko vezan uz njihovu želju imitiranja procesa briljantno uspješnih fizikalnih znanosti – pokušaj koji u našem slučaju može dovesti do velike pogreške. Takav pristup se sada naziva "scijentistički" – pristup koji je, kao što sam ga definirao prije trideset godina, "nedvojbeno neznanstven u istinskom smislu te riječi jer podrazumijeva mehaničku i nekritičku primjenu navika misli na područja koja su različita od onih na kojima su formirani".
---

Spomenutim primjerom sam želio istaći kako je sigurno da u mome području, a vjerujem i općenito u znanostima o čovjeku, ono što površno izgleda kao najznanstveniji proces je često upravo najne-znanstveniji; u tim područjima postoje granice toga što znanosti mogu postići.

---

Ipak, povjerenje u neograničenu moć znanost se često oslanja na lažno uvjerenje da se znanstvena metoda sastoji od primjene već razvijenih tehnika, ili imitiranja forme a ne sadržaja znanstvenog procesa, kao da je potrebno slijediti neku vrstu kulinarskog recepta kako bi riješili sve društvene probleme.
---

Sukob između onoga što javnost danas očekuje od znanosti pri ostvarivanju naše popularne nade i onoga što je stvarno u stanju učiniti je ozbiljan problem jer, čak i ako svi istinski znanstvenici prepoznaju ograničenja onoga što mogu postići u području ljudskih odnosa, dokle god postoje veća očekivanja javnosti uvijek će postojati netko tko će se glumiti, ili možda iskreno vjerovati, da može učiniti više u ostvarivanju popularnih zahtijeva nego što je to stvarno slučaj. Često je teško samom stručnjaka, a sigurno je da u mnogim slučajevima nemoguće laiku, razlikovati između legitimnih i nelegitimnih tvrdnji koje se promoviraju u ime znanosti.

---

Djelovati na temelju uvjerenje da posjedujemo znanje i moć koja će nam omogućiti oblikovanje društvenih procesa po našim željama, znanje koje zapravo ne posjedujemo, će nam izgledno nanijeti veliku štetu.
---

Fizikalne znanosti su potakle rastući osjećaj sve veće moći zbog kojeg čovjek pokušava, "opijen uspjehom" – da iskoristim frazu ranog komunizma, podvrgnuti ne samo prirodno nego i ljudsko okruženje kontroli ljudske volje. Prepoznavanje nepremostivih granica mora podučiti svakoga tko se bavi društvom lekciji poniznosti koja će ga štiti od toga da postane sudionik fatalnog nastojanja kontroliranja ljudskog društva – nastojanja zbog kojeg postaje ne samo tiranin nad svojim kolegama nego i uništivač civilizacije koju nije osmislio niti jedan mozak, civilizacije koja je izrasla iz slobodnih nastojanja milijuna pojedinaca.


PS

Kao što sam već spominjao, Hayek o scijentizmu govori u nešto drugačijem, iako povezanom, smislu. On govori o (racionalističkom) "konstruktivizmu", oholim pokušajima modernog čovjeka koji smatra da potpuno shvaća društvo i da može osmisliti civilizaciju prema svom planu, ignorirajući mehanizme koji su povijesno djelovali u društvu; primjerice tržište, tradiciju itd. (Svakoga tko pokušava upozoriti na kompleksnost društva i nenamjeravane posljedice koje dolaze s tim planovima proglašava se iracionalnim, podložnim predrasudama i praznovjerju.)

Radi se o, Hayekovim rječnikom, "fatalnoj uobraženosti" - pretjerana vjera u razum, utemeljena na pogrešnoj i opasnoj ideji da mi možemo konsturirati ono što zapravo moramo naslijedili ili naučiti. Ta uobraženost je fatalna jer rezultira u kolapsu društva i povratku divljačkim instinktima.  

Vidi ranije kategorija Hayek, scijentizam i post Hayek i scijentizam
Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Popularni postovi kroz zadnjih 7 dana

Unesite e-mail adresu ukoliko se želite pretplatiti na postove