Poznati američki prevoditelj i autor A. Esolen se u više navrata osvrtao na sumnjivu kvalitetu suvremenih američkih prijevoda i njihovu (poetsku) osiromašenost. (Iako se naravno ne radi samo o tome. )
U nastavku prenosim iz eseja; "A Bumping Boxcar Language" (2011.) u kojem kritizira jezik "NABiša" – tajni "službeni" jezik Nove Američke Biblije. Iznosi principe koji, prema njemu, oblikuju taj jezik. (Korišteni engleski izrazi i njihov smisao nije moguće u potpunosti prevesti, ali možemo prepoznati na što upozorava Esolen.)
Principi tog jezika su kako navodi; (I) Preferirati "općenito nad specifičnim, apstraktno nad konkretnim, nejasno nad preciznim; (II) Preferirati "srednji rod, neodređeno i bezlično"; te (III) Preferirati "uredski memorandum nad poezijom". Prenosim;
Prvi princip: Dajte prednost općem nad specifičnim, apstraktnom nad konkretnim, nejasnom nad preciznim. Sjetite se kako je Isus govorio; "Kraljevstvo Božje je kao zrno gorušičino.“ Ljubav Božja je poput ljubavi oca koji je imao dva sina, od kojih je mlađi uzeo svoj dio nasljedstva i otputovao u daleku zemlju gdje ga je rasipao na bludnice. "Ne bacajte biserje pred svinje." Ili kako možeš reći bratu svomu: ‘De da ti izvadim trun iz oka’, a eto brvna u oku tvom?"
Drugo načelo: Dajte prednost srednjem rodu, neodređenom i bezličnom obliku. Sveti Pavao je u zatvoru i čeka pogubljenje. Piše svom voljenom učeniku, biskupu Timoteju. Prisjeća se mnogih godina svog života provedenih u propovijedanju Božje riječi; razmišlja o brodolomima, kamenovanju, bjegovima, radostima i tugama. I izgovara one smjele riječi koje odzvanjaju u srcu svakog pravog kršćanina. Evo ih u Revidiranoj standardnoj verziji, točnom prijevodu grčkog na suvremeni engleski (i prilično bliskom prijevodu kralja Jakova): Dobar sam boj bio, trku završio, vjeru sačuvao. [eng. "I have fought the good fight, I have finished the race, I have kept the faith."]
Prva rečenica je jednostavno zapanjujuća. Ton kalon agona egonismai, kaže Pavao, dajući nam novu ideju: da stvarno postoji dobar boj u koji se treba upustiti, dobra borba, prekrasna borba za donošenje dobre vijesti cijelom čovječanstvu. Glagol je jednostavno imenica borba (boj) u drugom gramatičkom obliku. Zamišljamo sveca osobno u životnoj borbi, doslovno u areni, kako se bori. Ne u nabbišu. U nabbišu vodimo svetog Pavla iz te dobre borbe, recimo, do natjecanja u slovkanju ili samo do nečega s nekim, s nejasnim ishodom: "Dobro sam se natjecao." [eng. I have competed well.] Pokušajte se toga sjetiti u svojim posljednjim satima. Možete pokušati.
Ili uzmimo poticaj istog svetog Pavla svojoj braći kršćanima u Korintu. On im usmjerava pozornost s četiri izravna imperativa. Prvi, gregoreite, doslovno znači: „Budite budni! Bdijte!“ Biblijski prijevod prevodi kao „bdijte“, što Revidirana standardna verzija ažurira ovako: „Pazite“.[eng. be watchful] Prisjećamo se Isusove prispodobe o pet mudrih djevica i pet ludih djevica te njegovog upozorenja učenicima da ostanu budni, jer nitko ne zna ni časa ni dana. U Nabbishu zadržavamo opću ideju, donekle, ali propuštamo specifičnu sliku budnosti: Budite na oprezu. [eng. Be on your guard ]
Ali pravi Nabbish tek dolazi. Sveti Pavao koristi upečatljiv glagol andrizeisthe, riječ izgrađenu od imenice aner, što znači čovjek - ne čovjek u općem smislu, već u specifičnom, srdačnom, muškom smislu nekoga tko je, na primjer, dovoljno jak da spusti paraliziranog na postelji kroz krov kuće (aner), a ne nekoga muškarca koji slučajno ima dva sina (anthropos). Prevoditelji kralja Jakova prevode točno ono što sveti Pavao misli, s glagolom quit koji otprilike znači "položiti račun za sebe" [...] To jest, ponašajte se kao pravi muškarci; pokažite svoju pravu muževnost pod prisilom. Pa, to ne možemo dopustiti. Previše je izravno osobno - i previše muževno. Zato prigušujemo Božju riječi. Evo ga u zaboravljivom Nabbishu: Budite hrabri. [eng. Be courageous.]
U Novoj američkoj Bibliji ovo kastrirano izbjegavanje je rašireno; u svakom slučaju skreće našu pažnju s određene osobe, bilo muškarca ili žene, na neodređenog nekoga ili bilo koga:[...]
Ne radi se o tome da Nabbish preferira ženski rod u odnosu na muški; i to treba kastrirati kad god je to moguće. Kada anđeo Gabrijel otkriva Mariji da će roditi Sina Božjega, također joj kaže da je Elizabeta trudna - a Elizabeta je, u Revidiranoj standardnoj verziji, Marijina rođakinja [eng. kinswoman]. Ta riječ točno obuhvaća grčku riječ he syngenis, i ženski rod i korijensko značenje srodstva, istog rođenja ili vrste. Riječ također sugerira drevni svijet značenja, žene koje su jedna drugoj pomagale u nevoljama. U Nabbišu se svega toga rješavamo. Evo što Gabrijel kaže u Nabbišu: "Elizabeta, tvoja srodnica [eng. relative], također je začela sina u starosti."
Treće načelo: Dajte prednost uredskom memorandumu nad poezijom. Prijeđimo na jednu od najsnažnijih i najzadivljujućih pjesama u cijelom Svetom pismu, prolog Evanđelja po Ivanu. Nastavljamo s njim od šestog stiha, u verziji kralja Jakova: [Bî čovjek poslan od Boga, ime mu Ivan. Itd.]
Budući da Ivan koristi jednostavan i izravan jezik, mogućnosti prevoditelja da izbriše poeziju ovog odlomka su ograničene. Ipak, možemo pretpostaviti kakve bi te mogućnosti mogle biti. Prva rečenica, s njezinim lijepim ritmom i snažnim naglaskom na vlastitim imenima, trebala bi biti pomiješana i preoblikovana. Staromodni verbalni izraz svjedočiti, koji sugerira i ono što je rečeno i ono što je izravno viđeno ili svjedočeno, trebao bi se ukloniti. [...]
Esolen na kraju kratko analizira promjene i navodi novu verziju [Čovjek pod imenom Ivan poslan je od Boga. itd.].
PS
U članku "What We’ve Lost in Translation" (2019.) Esolen se bavi sličnim prijevodima koji pretvaraju lirsko u tehničko, koji eliminiraju izraze koji živopisno opisuju događaje i njihov ritam.
Naravno, postoje oni koji se zalažu za drugačiji pristup od Esolenova. (Ne mislim tu na one koji ne mare za pitanje točnosti i pravovjerja, ili one koji su skloni ponuditi neku novu interpretaciju samo kako bi sebe pokazali inovativnim.)
Esolenov senzibilitet nije prisutan kod svih, ali mislim da su njegova upozorenja općenito razumljiva. (Pojedini primjeri i "principi" o kojima govori možda nisu potpuno jasni nama koji nismo toliko uronjeni u anglo poeziju i njihove prijevode Biblije.)
---
Petar Radelj je objavio više tekstova o novom hrvatskom prijevodu Biblije na portalu vjera i djela. Prenosim iz njegova pregleda "Dometi i granice Biblije Hrvatskoga biblijskoga društva" citat Stjepana Babića koji je opomenuo prevoditelje Biblije:
„Svetopisamski tekst nije običan tekst pa iako je svakidašnji, on nije običan, razgovorni tekst, nego je uzvišeni, pjesnički tekst i treba biti pisan takvim jezikom: svečanim, a to znači biranim, pažljivim. Treba doticati same vrhunce pjesničkoga jezika, uostalom i biblijski je tekst većinom pjesničke naravi“.
U već spomenutom Radeljovom razmatranju pronalazimo pitanje koje nalikuje Esolenovom američkom primjeru; "Koje su značajke biblijskoga stila od kojih je odustala Biblija Hrvatskoga biblijskoga društva i partnera?" (Biblijski redoslijed riječi, korištenje izražajnih riječi, starih izraza, uporaba aorista i imperfekta, itd.)
Na portalu u članku "Bibliografija napisa o prijevodu Biblije Hrvatskoga biblijskoga društva" možete pronaći popis članaka koje se bave "novim prijevodom". (Primjerice Ragužova predviđanja iz 2019.)