četvrtak, 27. svibnja 2021.

Slučajno odabrani bus pun ljudi bolje bi vodio grad od Možemo

Odlučio sam pogledati što nam naša Nova Ljevica, navodno drugačija od Stare Ljevice, nudi u svome programu – Program za Zagreb. (Citati iz dokumenta označeni zelenim tekstom.)

Iako nisam pomno pratio, naišao sam već na kritike vezane uz nedostatak posebnog modula za invalide, za starije ili neke slične kategorije, ali u samom programu više puta spominju stariju populaciju i osobe s invaliditetom. Iz toga bi mogli zaključiti da se radi samo o tome da su odlučili na određeni način strukturirati svoj program i web stranice, ništa značajno. Ipak, zanimljiva je to primjedba jer imaju posebne module za neka druga pitanja koja to nužno ne zaslužuju.

Prije nego što pogledamo što ima u programu, pogledajmo što nema. Što nedostaje u programu, i što će potencijalno nedostajati u gradu ako ostvare svoju viziju?

petak, 21. svibnja 2021.

Burke i značenje Predrasuda – Y. Levin

Nijedna osoba nije u stanju nadvladati radikalnu nemoć i nesavršenost čovjeka. Nijedan pojedinac to ne može ostvariti, neovisno o njegovoj inteligenciji ili njegovom shvaćanju principa znanosti ili činjenicama o prirodi. Moramo učiti iz kombiniranog iskustva mnogih, i posebno iz života onih koji su živjeli prije nas.

"Izbjegavamo ljudima prepustiti da žive i rade prema vlastitim zalihama razuma jer smatramo da je ta zaliha u svakog pojedinca malena, i da pojedinci imaju koristi od korištenja općih zaliha i kapitala nacija različitih razdoblja", zapisuje Burke. Čak i kada mi kao pojedinci nismo u stanju prepoznati značaj mudrosti naslijeđene u našem kulturnom kapitalu, sama činjenica da je ona proslijeđena do nas s dubokim poštovanjem i povezana s prijašnjim generacijama, trebala bi nas navesti da je shvatimo kao standard koji će voditi naše ponašanje i traganja, ili da je barem ozbiljno uzmemo u obzir. Burke zapisuje; "Ako prepoznamo da se ne divimo autorima ili umjetnicima, primjerice Liviju ili Vergiliju, Rafaelu ili Michelangelu, kojima su se svi učeni divili, [dužni smo] ne slijediti svoje vlastite sklonosti, nego ih proučavati sve dok ne shvatimo kako i čemu se moramo diviti; a ako ne možemo dostići tu kombinaciju divljenja i znanja, moramo vjerovati da smo mi ti koji su tupi, a ne ostatak svijeta."

četvrtak, 20. svibnja 2021.

O konzervativnoj i progresivnoj podršci Kapitalizmu – Y.Levin

Levin u The Great Debate piše o motivaciji za prihvaćanje kapitalizma;

Neslaganja oko prirode javnih obveza dovela su Burkea i Painea do različitih stavova o patriotizmu, ali ta ista neslaganja su ih, ironično, dovela do prilično sličnih stavova o ekonomskim odnosima i teorijama kapitalizma koje su se tada pojavljivale. I desnica i Ljevica su na početku imale velike nade za kapitalizam, ali iz vrlo različitih razloga i s vrlo različitom idejom što bi on značio za društvo i njegove članove; i posebno koje materijalne obveze građani imaju jedni prema drugima.

Paine više puta jasno ističe da vjeruje u trgovinu zato što će slobodna trgovina i slobodna ekonomija unaprijediti njegove radikalne ciljeve iskorjenivanjem tradicionalnog društvenog i političkog uređenja. To će učiniti tako što će usmjeriti ljude na njihove materijalne potrebe i pokazati im racionalna sredstva ispunjavanja tih potreba. Sustav stare europske vlasti, tvrdi Paine, održavale su obmane i distrakcije (uključujući gotovo stalni predosjećaj rata) koje racionalna ekonomija može rasplinuti. [...]

Liberalizam: progresivni i konzervativni – Y. Levin

U konačnici, odgovor također ovisi i o implicitnoj ideji ljudi o tome što je zapravo naš politički poredak - što je moderni liberalizam. Radi li se o skupu principa koje su otkrili filozofi Prosvjetiteljstva i koje je potrebno sve potpunije uvoditi u praksu tako da naše društvo može sve više ličiti idealnoj kombinaciji egalitarizma i slobode kako su to zamišljati navedeni filozofi? Ili se radi o živoj kulturi izgrađenoj na bezbrojnim generacijama društvenih pokušaja i promašaja koje su rezultirale time da je do vremena Prosvjetiteljstva, posebno u Britaniji, društvo poprimilo oblik koji dopušta posebnu kombinaciju egalitarizma i slobode? Drugim riječima, je li liberalizam teoretsko otkriće koje je potrebno ostvariti, ili se radi o praktičnom dostignuću koje je potrebno ojačati i usavršiti? Te dvije mogućnosti ukazuju na dvije vrlo različit vrste liberalne politike: politika intenzivnog progresa prema idealnom cilju ili politika očuvanja i usavršavanja dragocjenog nasljeđa. Drugim riječima, oni ukazuju na, progresivni liberalizam i konzervativni liberalizam.

Y. Levin, The Great Debate



srijeda, 19. svibnja 2021.

Što konzerviraju, a što reformiraju konzervativci i liberali – Y. Levin

 Jedinstvena značajka nekih suvremenih političkih rasprava može otežati prepoznavanje povijesnog kontinuiteta podjele lijevo-desno. Padom komunizma ekonomske rasprave prošlog stoljeća izgubile su svoj značaj u našoj politici, a američki politički život je postao određen socijalno-demokratskom skrbničkom državom i njenim sve većim poteškoćama. Stoga se današnji progresivci često bore za očuvanje skupa programa javnih pogodnosti koje su njihovi prethodnici izgradili kroz stoljeća (pritom koriste argumente o očuvanju koji zvuče Burkeanski). Istovremeno, današnji konzervativci pokušaju transformirati neke ključne institucije (često se koristeći argumentima klasično-liberalnih principa koji podsjećaju na Painea.) Retorika nekih domaćih rasprava ponekad se može činiti kao zrcalna slika izvorne rasprave ljevice-desnice.

Burke, Paine i njihovi suvremeni američki sljedbenici – Y. Levin

Današnja Ljevica dijeli veliki dio Paineovih osnovnih sklonosti, ali ona pokušava osloboditi pojedinca na nešto manje idealistični, a više tehnokratskiji način no što je to činio Paine; nedostaje joj njegovo utemeljenje na principima i prirodnom pravu. Današnji liberali su filozofski nevezani, izloženi su hladnoj logici utilitarizma; mogu učiti od Paineova inzistiranja na ograničenjima korištenja moći i uloge vlasti.

Istovremeno, današnja Desnica dijeli veliki dio Burkeovih osnovnih sklonosti, ali pokušava zaštiti naše kulturno nasljeđe na ne toliko aristokratski, nego na (prirodno za amerikance) više populistički način no što je to činio Burke; nedostaje im njegov naglasak na zajednicu i sentimente. Današnji konzervativci su stoga retorički preoštri i preizloženi sirenskom zovu hiperindividualizma, i općenito im nedostaje neradikalna teorija liberalnog društva. Mogu učiti od Burkeova fokusa na društveni karakter čovjeka, od Burkeova gradualizma i njegovih alternativa radikalizmu Prosvjetiteljstva.

Y. Levin, The Great Debate


Y. Levin o Antropologiji - Burke i Paine

Nastavljamo s knjigom The Great Debate i Levinom koji objašnjava različitu antropologiju konzervativaca i progresivaca (knjigu je kod nas izdao Verbum pod naslovom "Ljevica i desnica; Kako su nastale, u čemu se razlikuju i zašto je to važno");

U "Appeal from the New to the Old Whigs", u izravnom odgovoru Paineu, Burke otkriva srž vlastite antropologije izvanrednim opisom ljudskih odnosa;

"Nejasni su i nedokučivi načini kojima dolazimo na svijet. Instinkti koji dovode do ovog misterioznog procesa prirode nisu naših ruku djelo; Ali zbog fizikalnih uzroka, nama nepoznatih, možda i nespoznatljivih, proizlaze moralne dužnosti koje smo, kao što smo u stanju savršeno shvatiti, obvezni neizbježno izvršavati. Roditelji možda ne daju pristanak njihovom moralnom odnosu; ali dali oni pristanka ili ne, obvezani su dugotrajnim opterečujućim dužnostima prema onima s kojima nisu nikad potpisali nikakav sporazum. Djeca ne daju pristanak njihovim odnosima, ali njihovi odnosi, bez njihovog pravog pristanka, obvezuje ih na njihove dužnosti; odnosno, ono podrazumijeva njihov pristanak jer je pretpostavljeni pristanak svakog racionalnog stvorenja potpuno suglasan predisponiranom poretku stvari. Ljudi se priključuju društvu socijalnim stanjem svojih roditelja, obdareni svim pogodnostima, opterećeni svim dužnostima vlastite situacije. "

Burke dalje objašnjava da društveno povezivanje većinom započinje, i održava se, neovisno o našoj volji.

Yuval nakon citiranja nastavlja;

Baš kao što se Painovo shvaćanje prava i izbora nalazi u srži njegove političke misli, tako i vizija obveza koje nisu izabrane, ali su svejedno obvezujuće tvore samu srž Burkeove moralne i političke filozofije. Ogroman dio Burkeova (i konzervativnog) svjetonazora postaje jasniji u svijetlu važnosti koju stavlja na osnovne činjenice i narav ljudske prokreacije; a ogroman dio Paineova ( i progresivnog) svjetonazora postaje jasniji u svijetlu želje koju on pokazuje za oslobađanjem od implikacija tih činjenica i te naravi. Gotovo sve ono što mi nazivamo "društvenim pitanjima" bavi se sporom je li takvo oslobađanje moguće i poželjno; a s obzirom da se javlja pitanje odnosa između generacija, ta rasprava također oblikuje iznenađujući dio naših ostalih istaknutih rasprava. Burke smatra da je ljudsko biće ugrađeno u mrežu obveza koje oblikuju naše živote.

[...] Ta vizija društva započinje s obitelji – ne pojedincem - i širi se prema društvu.

Burke vjeruje da su Francuski revolucionari namjerno i eksplicitno željeli oslabiti te veze s dužnostima – oslabiti obitelj, za početak, i tako oslabiti najdublji izvor otpora revolucionarnoj etici. [...] Obitelj je glavna prepreka etici izbora i zbog toga je glavna meta istinski radikalnih liberalnih revolucionara.


PS

Već sam objavio postove slične tematike; Antropologija: Konzervativna vizija i program - Y. Levin, Feser o katoličkoj socijalnoj pravdi i austrijskoj školi ekonomijeIndividualizam: istiniti i lažni - Hayek & Burke, Kolektivizam i individualizam prijatelja dva, općenito kategorije Burke, Levin itd.


Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Popularni postovi kroz zadnjih 7 dana