subota, 4. veljače 2012.

Josip Ruđer Bošković – Dubrovački prorok

Festa Sv. Vlaha me podsjetila na Dubrovačku Republiku i neizbježno na Josipa Ruđera Boškovića čiju smo 300. godišnjicu rođenja obilježavali prošle godine. Nešto o Sv. Vlahi možete pročitati na blogu Voyager ili pogledati dokumentarac Sv. Vlaho – vjera, nada i ljubav.  

Već sam prenio nešto o Boškovićevom životu u Francuskoj(Bošković - fratar i jezuit da se spali), to je tek maleni dio njegovog zanimljivog života i rada, bilo bi potrebno jako puno teksta da se upoznamo sa svim njegovim idejama, ali ipak probat ću napraviti kratak pregled. O Boškovićevom značaju puno govori i popis ljudi koji su raspravljali sa njime i citirali njegove radove; Clairaut, Lalande, Buffon, Volta, Kant, Faraday, Kelvin, Maxwell, Nietzsche, Boltzmann, Laplace, Gauss, Euler, D'Alambert, Lagrange, Jacobi, Bernoulli, Voltaire... Par citata o Boškovićevom doprinosu; 
“Čini se da je najsigurniji način pretpostaviti nešto najsitnije moguće, i upravo zato činilo mi se da su Boškovićevi atomi u velikoj prednosti pred običnijim zamislima.” 
Faraday
"On (Bošković) zajedno s Kopernikom služi na ponos zapadnim Slavenima” , “Smatraju ga utemeljiteljem suvremenog atomizma.”
Menedeljejev
“ Najbolja stvar koju možemo učiniti jest osloboditi se krute jezgre i zamjeniti je Boškovićevim atomom.”
Maxwell
“Hookeova izložba kristalnih oblika u okruglastim nakupinama, Navierova i Poissonova teorija o elasticitetu krutih tvari, Maxwellov i Clausiusov rad na kinetičkoj teoriji plinova... svi su bili ništa drugo nego razrada Boškovićeve teorije.”
Kelvin
(O dinamističko-atomisitčkoj teoriji J.R. Boškovića) "najveći trijumf nad osjetilima koji je dosad na Zemlji postignut"
F. Nietzsche
"Njegovi (Boškvićevi) pogledi na stukturu materije i prirodu kretanja, vremena i prostora definirali su atomisitčku teoriju stoljeće 'prerano' te pretpostavili postojanje subatomske fizike "
Heisenberg
"...teorija relativnosti je puno starija no što se misli. Osmislio ju je još prije 200 godina moj slavni zemljak Ruđer Bošković, veliki filozof, koji je napisao tisuće svezaka sjajnih tekstova o raznim temama. Bošković se bavio relativnošču, uključujući i tzv. prostorno-vremenski kontinuitet."
Tesla


Povodom proslave 300. obljetnice organizirana je svečanost u Lisinskom gdje su govorili ugledni povjesničari i filozofi znanosti o njegovom radu(poveznice na yt);
Još par izvora za informacije o Boškoviću;
    Ipak, svi njegovi uspjesi nisu prepoznati ("I dok su, po riječima Leona Ledermana, veliki istraživači poput Newtona, Galileia, Keplera, bili prihvaćeni i slavljeni u svome vremenu zato što su zastupali zamisli koje je znanstvena zajednica bila spremna prihvatiti, Ruđer Bošković svojim je učenjem predodredio budućnost".), o Boškoviću kao vizionaru možete naučiti iz zanimljivog predavanja;

    Mladen Martinis 
    R. Bošković u svjetlu moderne znanosti
    (link predavanje vimeo; 01:09:58

    Bošković je preminuo 13. veljače 1787. u 11 h zbog komplikacija s plućima. Njegova smrt oglašena je u Dubrovniku kao nacionalna žalost, služena je misa za koju je posebno pisana glazba, držani su posmrtni govori i skupovi. Četiri dana nakon Boškovićeve smrti njegov tajnik Tomagnini obavijestio je Dubrovački senat »da je domovina izgubila najvećeg čovjeka Europe, domovina za koju je uvijek sačuvao neizrecivu odanost, jednaku onoj što ju je domovina sačuvala za njega«. U povodu toga je u dubrovačkoj katedrali, na čelu s dubrovačkim knezom Lucijanom Lucićem  i u nazočnosti dubrovačkog senata, služena misa za koju  je posebno pisana glazba, za vrijeme koje  je govorio učenik Rimskog kolegija, Dubrovčanin i poznati latinski pjesnik Bernard Zamagna. Nedugo zatim u toj je  crkvi postavljena velika  spomen-ploča, na kojoj  je ukratko opisan Boškovićev život. Izvedenu skladbu; Julije Bajamonti - Requiem u F-duru za soliste, zbor i orkestar možete poslušati ovdje.

    Početkom prošlog stoljeća, 1911. g. proslavljena je dvjestota obljetnica Boškovićevog rođenja kada je pater Perica napisao spomen-pjesmu koja nosi naslov „U slavu Ruđera Boškovića D. I. za dvjestogodišnjicu njegova rođenja“(Inga Lisac uoči obljetnice). Padre Perica je svoj pjesnički talenat pokazao već u ranoj mladosti, kao gimnazijalac na travničkom sjemeništu, spjevao pjesmu „Do nebesa nek se ori“ i „Zdravo djevo svih milosti puna“. Povodom 300. obljetnice uglazbljena je i oda koju je Pater Perica napisao, možete je poslušati u nastavku;


    Pater Perica je završio svoj plemeniti život mučeničkom smrću. Čim su ušli u grad strijeljali su ga u Dubrovniku partizani zajedno s još mnogim drugim uglednim Dubravčanima na otočiću Daksi 25. listopada 1944.g. Među strijeljanima uz patera Pericu bilo je još šest svećenika. Kad su ih poredali pred streljački vod, po grupama (a samo u listopadu te godine tri dana zaredom su vršene egzekucije bez osude i suda) i kad su bezbožni zlikovci u njih uperili puške, prije neg je pala komanda – Pali! , pater Perica je počeo pjevati TE DEUM (Tebe Boga hvalimo) što su svi u grupi jednoglasno prihvatili.

    Iz srca mučenika kao samrtni krik zaorila se gromoglasno pjesma hvale Bogu i odjekivala borovim šumarcima otočića Dakse, koji je tog momenta više sličio na Golgotu. Prizor je bio pravi biblijski. Jedva da je pola pjesme otpjevano pala je komanda – Pali! A nastavak pjesme se više nije čuo jer je tada odjekivala nebesima na putu njihovih duša u Nebo! (amac)
    Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

    Popularni postovi kroz zadnjih 7 dana

    Unesite e-mail adresu ukoliko se želite pretplatiti na postove