četvrtak, 4. prosinca 2014.

O (znanosti i) tumačenju Knjige Postanka

Koja će učena osoba, pitam ja, smatrati logički konzistentnim objašnjenje da je bio "prvi dan" i "drugi" i "treći", u kojem se također spominje "večer" i "jutro" , bez sunca, bez mjeseca, i bez zvijezda, a u slučaju prvog dana čak bez neba (Post 1:5-13) ... Sigurno, mislim da nitko ne sumnja, ove izjave Pisma su dane u vidu vrste kojom upućuju prema određenim misterijima.
Origen (iz Aleksandrije)

Vjerujem da upućeniji znaju, barem otprilike, kada je živio Origen. (3.st) Ipak, uvjeravat će nas skeptici i slobodnomislitelji (tako se vole nazivati), da je ispravno tumačenje Biblijskog teksta ono doslovno (pod time misle da ga morate čitati kao što bi čitali znanstveni članak). I ne samo da je takvo tumačenje ispravno danas, nego da takvo tumačenje Biblijskog teksta odgovara onome što pronalazimo u kršćanskoj tradiciji odnosno povijesti. Pa, nemamo im razloga ne vjerovati...

***

Osim, naravno, ako znate nešto o povijest; u tom slučaju nećete biti posebno impresionirani - što nas dovodi do sljedećeg citata;
Ideja da je religija suštinski neprofinjena objašnjavajuća strategija koju treba odbaciti i zamijeniti znanošću temelji se na vrlo selektivnom ili tendencioznom čitanju literature religije. U nekim slučajevima je sigurno pošteno zaključiti da se zapravo temelji na nečitanju istih.
Marilynne Robinson

***

No, zašto to ističem? Izgleda da neukom skeptiku nije teško pronaći nekoga tko je zamijenio katoličko višetisućljetno učenje s opskurnim novoizmišljenim fundamenalističkim protestantskim tumačenjem, a to obično završi (ne baš plodonosnim) raspravama čiji ishod ne bi trebao interesirati nikoga. Polkinghorne komentira;
Iritantna značajka suvremenog života je način na koji se korisne riječi preotimaju i koriste za različite, i često neprihvatljive, svrhe. Primjer je riječ "kreacionist". Kao kršćanin sam, naravno, kreacionist u ispravnom smislu te riječi, jer vjerujem da um i namjena božanskog Stvoritelja leži iza plodnosne povijesti i vanrednog poretka svemira kojeg istražuje znanost. Ali sigurno nisam kreacionist u tom neobičnom sjeverno-američkom smislu, koji podrazumijeva tumačenje početka Knjige Postanka u doslovnom smislu i pretpostavljanje da je evolucija pogrešna.
Ironija takvog pojma kreacionizma je što uključuje ne samo mnoge znanstvene pogreške, nego je također rezultat i loše teološke pogreške. Kada čitamo bilo koju vrstu duboke literature, ako joj želimo dati poštovanje koje zaslužuje onda moramo biti sigurni da shvaćamo žanr onoga što je napisano. Zamijeniti poeziju za prozu može dovesti do pogrešnih zaključaka. Kada nam Robert Burns kaže kako je njegova ljubav "poput crvene, crvene ruže" znamo da ne trebamo misliti kako njegova djevojka ima zelene listove i trnje. Čitati prvu glavu Knjige Postanka kao da se radi o diktiranom znanstvenom tekstu, kojem je namjena sačuvati nas od poteškoća bavljenja znanošću, znači počiniti sličnu pogrešku. Propuštamo shvatiti poglavlje ukoliko ne vidimo da se zapravo radi o dubokom teološkom zapisu čija je svrha, kroz osam puta ponovljenu frazu "Reče Bog: 'Neka bude...'" ustvrditi da sve što postoji, postoji zbog volje Stvoritelja. Stoga doslovni kreacionisti zapravo zloupotrebljavaju Pismo pogrešnom interpretacijom koju joj nameću."
John Polkinghorne
***

Ali što to znači za Pismo, upitati će se skeptik i njegov istomišljenik sa suprotnog kraja spektra?

U Evanđelju ne pronalazimo da je Gospodin rekao: Šaljem vam Duha Svetoga tako da vas On može podučiti sve o mjjenama sunca i mjeseca. Gospodin je želio načinit kršćane, ne astronome. U školi naučite sve korisne stvari koje je potrebno poznavati o prirodi. Točno je da je Krist rekao kako će nas Duh Sveti voditi do istine, ali On tu ne govori o kretanju sunca i mjeseca. Ako mislite da znanje o tim stvarima pripada istini koju je Krist obećao kroz Duh Sveti onda vas pitam: koliko postoji zvijezdi? Tvrdim da takva stvar ne spada kršćanskom nauku... a vi tvrdite da taj nauk uključuje znanje o tome kako je svijet stvoren i što se odvija u svijetu.
Sv. Augustin, Contra Felicem Manichaeum

***

Još jedno razmišljanje;

Zašto čajnik ključa?

Odgovor prvi: Čajnik ključa jer gorući plin zagrijava vodu. Istina
Odgovor drugi: Čajnik ključa jer želim napraviti šalicu čaja, želite li vi šalicu? Istina
Ne postoji konflikt između ta dva odgovora; zapravo su komplementarna. Upravo na takav način ne moramo birati između znanosti i religije. "Svemir je došao u postojanje prije petnaest milijardi godina kroz vatrene eksplozije velikog praska." To je točno, ali to ne isključuje i; "Svemir je doveden u postojanje i opstaje u postojanju zbog Riječi Stvoriteljeve čiji su um i namjena u pozadini svih znanstvenih istina koje vidimo."
    John Polkinghorne
PS

Zadnji citat izgleda jednostavno, ali nije, samo je pojednostavljen; odnosno, puno toga stoji iza te paralele. Možete opisati fiziku iza nekih fenomena, ali to ne znači da ste dali iscrpni opis stvarnosti. Polkinghorne zna par stvari o fizici, ali i oni koji ne znaju mogu dokučiti isto.

S obzirom da se spominje Veliki prasak, moram dodati par stvari. Postoje istraživanja prema kojima veliki broj ljudi (ili kršćana) ne vjeruje u teoriju Velikog Praska. (Jedan od problema s takvim anketama je što možete pronaći pitanja u obliku Veliki Prasak ili Stvaranje? Hm, oboje, ali što odgovoriti? Drugo omiljeno pitanje je Evolucija ili Stvaranje? Još jednom, što odgovoriti?)

Nije mi jasno zašto bi teist odbacivao teoriju Velikog Praska, odnosno zašto bi to radio, kao što se insinuira, iz vjerskih razloga. Kao što sam već spominjao, početkom 20. stoljeća postojalo je rašireno vjerovanje da je svemir vječan – mogli bi zato reći da nije stvoren, nove teorije i promatranja su pokazale da svemir nije vječan nego ima početak – mogli bi zato reći da je stvoren. Očekivano, to se nije posebno svidjela mnogima. Zvuči kao neka kreacionistička laž – a činjenica da je teoriju predložio svećenik nije pomogla u ranim danima. (Cijeli svemir je bio naguran u točkicu? Odjednom se pojavio svemir i započeo sa silovitim razvojem? Zvuči kao kreacionistička bajka nekog popa, trebali bi toj teoriji dati posprdno ime, npr. Veliki Prasak...)

Znanstvenicima teistima novinari znaju postavljati pitanje kako pomiruju Stvaranje i Veliki Prasak, izražavaju svoje čuđenje što netko može pomirivati takve stvari, ali ono što je meni čudno zašto suprotno pitanje ne postavljaju znanstvenicima ateistima; kako oni pomiruju Veliki Prasak i ne-Stvaranje? Zašto se pretpostavlja da je potrebno pomirivati Veliki Prasak i teizam?

Inače, klasični dokazi za Božju egzistenciju ne ovise o vremenskom početku svemira. Aristotel je primjerice smatrao da je svemir vječan, a Toma je tvrdio da ne možemo znati (tada) da svemir ima vremenski početak itd. Ne želim reći da Veliki Prasak pokazuje da ne/postoji Bog, iako postoje argumenti koji se koriste tom činjenicom, nego da je teško vidjeti zašto bi Veliki Prasak ikome otežavao vjerovati, upravo suprotno...

No, dosta te digresije; post je započeo Origenovim citatom - fundamentalistička protestantska tumačenja ne predstavljaju, niti su ikada predstavljala, ispravno tumačenje Biblijskih tekstova.



Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Popularni postovi kroz zadnjih 7 dana

Unesite e-mail adresu ukoliko se želite pretplatiti na postove