srijeda, 20. ožujka 2013.

Ernest Lucas – Knjiga Postanka i znanost


Ernest Lucas magistrirao je (Oxford) i doktorirao kemiju (University of Kent). Znanstveno se bavio biokemijom na nekoliko sveučilišta prije nego što je odlučio studirati teologiju (Oxford). Doktorirao je Istočne studije (Liverpool University), baptistički je svećenik. Autor je knjige Can we believe Genesis today? (Možemo li danas vjerovati u Knjigu Postanka?).

Slučajno sam saznao za njega (pregledavajući multimediju Faraday Instituta), ali mi je bilo zanimljivo njegovo izlaganje. Dostupna su njegova predavanja;
Jedan kraći razgovor koji sumira stvari; Ernest Lucas on Genesis and Evolution (5min

Lucas tvrdi kako je tek nakon što je godinu dana (u okviru svog studija teologije) proučavao mezopotamijske priče shvatio Knjigu Postanka. Naime, za interpretaciju svakog teksta potrebno si je postaviti nekoliko pitanja. (Inače, ukoliko ga interpretirate kao znanstveni članak, onda ste očito izabrali interpretirati ga kao znanstveni članak, ne možete se pretvarati da ste odabrali "neutralni" ili jedini način interpretacije bilo kojeg teksta.) Neka od prikladnih pitanja bi bila;
  • Koja vrsta jezika se koristi?
  • Kojoj vrsti literature pripada?
  • Tko je očekivana publika?
  • Koji je cilj teksta?
  • Koje relevantno vantekstualno znanje imamo?
Lucas navodi nekoliko primjera da pokaže kako mu je poznavanje mezopotamijskih priča o stvaranju pomoglo da shvati biblijski tekst Postanka. Jedna od poznatijih razlika je sam nastanak bogova, prema ostalim pričama tog područja prvo nastaju bogovi od kojih netko stvara svemir – što je naravno različito od hebrejskog vjerovanja u kojem vječni Bog stvara sve. Za ostale razlike potrebno je poznavati tadašnja vjerovanja okolnih plemena. Primjerice, u Knjizi Postanak se upotrebljava riječ "svijetla" (umjesto sunce i mjesec) jer su okolna plemena štovala nebeska tijela kao bogove i božice. Također se time naglašava kako je Bog stvorio ta svijetla, dakle ono što drugi štuju kao božanstvo je tek dio svijeta kojeg stvara Bog.

Zatim se spominju morske grdosije (čudovišta) jer se u drugim pričama bog morao boriti sa nemanima kako bi nakon toga mogao stvoriti nebo i zemlju. Knjiga Postanka odbacuje takvo razmišljanje naglašavajući kako je Bog stvorio grdosije kao dio svijeta – nije se morao boriti sa njima, stvorio ih je! U drugim plemenima je bio prisutan strah da će svemir opet upasti u takav kaos, dok je takvo razmišljanje suprotno Bogu hebreja.

U mezopotamijskim pričama o stvaranju, ljudi su robovi bogova – stvoreni su kako bogovi ne bi trebali ništa raditi. U Knjizi Postanka se naglašava važnost ljudi na više mjesta – samo ljudi su stvoreni na sliku i priliku Boga, i Bog im daje vlast nad svim drugim stvorenjima. Sve stvoreno služi na korist ljudima, a ne bogu. (Tu dolazimo do ekoloških aktivista, ali to nije tema – naravno da postoje ograničenja.)

Gornje primjere sam samo spomenuo kako bi shvatili na što točno Lucas misli (bez da otvarate linkove). Prošlo je već dosta vremena od kada sam ga slušao pa se ne sjećam detalja, ali sam skicirao jedan od njegovih argumenata o utjecaju Knjige Postanka na znanost;
  1. Postoji Stvoritelj svijeta
  2. Stvoritelj je racionalan i mudar
  3. Stvoritelj je isplanirao i uredio svijet
  4. Z: Postoje prirodni zakoni – strukture, uzorci...
  5. Ljudi su stvoreni na sliku Božju
  6. Z: U stanju smo shvatiti te prirodne zakone
  7. Stvoreno je produkt Božje slobodne volje
  8. Z: Potrebne su opservacije i eksperimenti
Dakle Knjiga postanka je napisana kao teološki tekst koji govori o Božjoj snazi, razlikuje se od ostalih priča tog područja. Takvo razmišljanje se ukorijenilo u našu kulturu i postalo osnova znanosti. Već sam objavio više tekstove koji se bave time, možda samo da napomenem kako takva razmišljanja stvarno i pronalazimo kod filozofa i učenjaka (danas bi ih zvali znanstvenici) kroz povijest.  

Povjesničar znanosti i religije Harrison  (eksplicitnije) naglašava i vezu eksperimentalne znanosti i Pada koju nalazimo u razmišljanju nekih znanstvenika. Primjerice grci su vjerovali da promatranjem odnosno logičkim zaključivanjem mogu sve shvatiti što ih je dovelo u neke probleme, ali ako Bog ima slobodnu volju pri stvaranju svijeta onda takvo što nije moguće, potrebno je provesti eksperimente. Nakon Pada oštećene su ljudske sposobnosti odnosno potrebno je sve eksperimentalno provjeriti, eksperimentalna znanost je zapravo pokušaj vraćanja izgubljenog znanja. (Promicanje i bavljenje eksperimentalnom znanošću ima za cilj nadvladati te epistemološke učinke Istočnog grijeha tako da su upravo na temelju teoloških doktrina razvijene znanstvene tehnike.)

Više o tome u postu Adamov Pad i nastanak eksperimentalne znanosti, gdje se predstavlja Harrisonova teza sa citatima znanstvenika kroz povijest; a u postu Biblijska osnova zapadne znanosti Stanley Jaki pokušava dati odgovor zašto je znanost preživjela samo na kršćanskom Zapadu. Znanost se pojavila (rodila) i u drugim kulturama, ali nigdje se nije raširila i zadržala, Jaki je za to upotrijebio izraz znanost kao "mrtvorođenče". (Post ima par pogreški koje još nisam ispravio.) 

PS

Ovaj post se bavi interpretacijom Knjige Postanka u kontekstu (povijesti) znanosti (i samo u tom kontekstu).

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Popularni postovi kroz zadnjih 7 dana

Unesite e-mail adresu ukoliko se želite pretplatiti na postove