utorak, 30. prosinca 2014.

Stephen Barr: Mit o konfliktu Znanosti i Vjere

Napa Institute prenosi na svome yt kanalu zanimljivo predavanje fizičara Stephena Barra pod nazivom Dr. Stephen Barr: Science and Faith, the Myth of Conflict. Barr je i autor knjige Modern Physics and Ancient Faith. Preveo sam jedan njegov esej ovdje – Olakšava li kvantna fizika vjerovanje u Boga?. te intervju slične tematike ovdje -Mitološki sukob znanosti i kršćanstva – fizičar Stephen Barr, intervju, (Na yt možete pronaći više njegovih predavanja.)


Predavanje pruža dobar sažetak odnosa znanosti i vjere tako da ga je vrijedno pogledati ukoliko Vas zanima tematika. Naravno, morate biti svjesni da se radi o predavanju popularnog karaktera i relativno kratkog trajanja tako da se radi samo o nabrajanju nekih bitnih stvari, bez detaljnije analize izrečenoga.

Predavanje ovdje;

Predavanje ima jedan nedostatak; Barr nije objasnio kako smo se našli u ovoj situaciji, odnosno zašto mnogi vjeruju i zagovaraju postojanje takvog konflikta. U predavanju spominje (navodnu) filozofsku, povijesnu i znanstvenu razinu konflikta, ali nije spomenuo polemičare 19. stoljeća koji su raširili poznato nam uvjerenje o konfliktu - zajedno sa svim pripadnim anegdotama o "sukobu". Istina, spomenuo je neke razloge zašto se danas promovira takva slika, ali nije objasnio što se sve događalo.

O tome da su svi povjesničari davno napustili povijesnu "tezu o konfliktu" sam već pisao, npr; Patrističko razdoblje, Srednji Vijek i Kopernikanstvo - Preispitivanje povijesnog odnosa znanosti i kršćanstva( David C. Lindberg, Ronald L. Numbers)- i 2. dioMitski sukob između znanosti i vjere (J. Hannam.); Kršćanstvo i uspon Zapadne znanosti (P.Harrison); Božji filozofi: Kako je srednjovjekovni svijet postavio temelje moderne znanosti (Tim O'Neill) itd.

Predavanje ima svoj svojevrsni nastavak Breakout Session: Fr. Robert Spitzer, Dr. Stephen Barr, u kojem Spitzer i Barr odgovaraju na pitanja iz publike vezano uz suvremene znanstvene teorije.(Bilo mi je zamorno slušati Spitzera koji stalno objašnjava teorije o kojima govore, no možda će nekom biti zanimljivije.)

***

Za one koji ne planiraju pogledati, ili ne mogu pratiti predavanje, u nastavku prenosim šture natuknice;

Spitzer najavljuje Barra, predavanje počinje oko 2:00.

2:30 – Opisuje postojeću situaciju i uvriježeno mišljenje ateista, pa i nekih vjernika, da postoji konflikt znanosti i vjere, razmišljanje koje on odbacuje. Barr govori o religiji per se. Napominje da postoji sukob, ali to je sukob između religije i filozofije poznate kao znanstveni materijalizam. Ta filozofija, odnosno ideja, nije znanost.

4:30 – Govori o ljudima koji prihvaćaju znanstveni materijalizam, ali ne govore samo o koristi znanosti nego traže borbu protiv praznovjerja u koje naravno ubrajaju religiju. Sa posebnim žarom promoviraju svoju filozofiju, misle da sudjeluju u velikoj borbi između razuma i njegovih neprijatelja. To daje njihovim životima herojsko značenje i svrhu. Postoje tri aspekta njihovih kritika; filozofski, povijesni i znanstveni. Filozofski – da postoji inherentna kontradikcija znanstvenog i vjerskog pogleda. Povijesni – da su vjernici i institucije oduvijek bili protiv znanosti.

6:30 - Promoviraju ideju da je znanost opovrgnula vjerska uvjerenja o svijetu. Kopernik, Newton, moderna astronomija, Darwin, neuroznanost, umjetna inteligencija, moderna kozmologija... Barr tvrdi da znanost ne samo da nije opovrgnula fundamentalna vjerovanja o svemiru i čovjeku nego ih je podržala.

8:30 – Objašnjava naturalizam znanosti i "supernaturalizam" Biblijske religije. Judeokršćanstvo nikada nije bilo utemeljeno na "supernaturalizmu" ukoliko pod time mislimo na odbacivanje ideje naravnog poretka. Knjiga postanka je zapravo polemika protiv poganskog praznovjerja i "supernaturalizma". Kada Knjiga Postanak govori da su Mjesec i Sunce samo svijetla koja je stvorio Bog, tada napada pogane koji su tvrdili da su Mjesec i Sunce bogovi. Napada pogane koji su štovali životinje, bogove mora, božice plodnosti itd. Judeokršćani štuju Stvoritelja prirode, "desakralizirali" su prirodu, omogućili su kasniji nastanak znanosti. [O tome sam pisao više puta, najkonkretnije u postu Ernest Lucas – Knjiga Postanka i znanost]

10:30 – Govori o harmoniji i zakonima u prirodi. Citira Sv. Klemena (97. god) koji govori o Arhitektu i Gospodaru svemira. Citira Minuciusa Felixa (200. god) koji također govori o poretku i zakonu. Dakle ne nadnaravno, nego naravno ukazuje prema Stvoritelju. Antički argument je bio ako ima zakona ima i Zakonodavca. (Kao što je dao zakone Izraelu, dao je i samom svemiru.)

12:30 – Ideja racionalnog Zakondavca, vrlo vjerojatno, je dovela do ideja da postoje zakoni prirode, što su i pojedini ateisti spremni priznati. Citira biologa koji se pita zašto druge civilizacije nisu proizvele svoje znanstvenike. [Pitanje kojem je Stanley Jaki posvetio puno vremena i dao neke "kontroverzne" odgovore. Uskoro više o toj temi.] Citira fizičara Lindea, inače ateista, koji također misli da su korijeni u monoteizmu.

14:30 – Katolička Crkva naravno uči da postoji nadnaravno, ali ta riječ ne bi imala značenja kada ne postojao naravni poredak. Koncept čuda pretpostavlja da postoji naravni red koji ukazuje na to što je naravno. Ne postoji kontradikcija čuda i uređenog svemira jer isti Zakonodavac koji je postavio zakone, može ih suspendirati. Ateisti misle da zatvaranjem "rupa" u poznavanju svijeta, više neće ostati mjesta za Boga. Tradicionalni kršćanski stav je poprilično različit, ako je Bog kao stvoritelj naravnog svijeta, postavio zakone i dao stvarima naravne mogućnosti, onda je Njegova egzistencija očita u samoj prirodi, i u uobičajenim procesima, čije djelovanje reflekitra Božju snagu i mudrost.

[Moram priznati da mi je ovo promaklo pri prvom slušanju. Sjajno je sažeo (15:10) jednu raširenu zabludu, podjednako raširenu i među vjernicima i među skepticima. Traže dokaze Boga samo u neobjašnjivome, umjesto u onome što je poznato. Klasični dokazi za Božju egzistenciju ne kreću od nekih vanrednih pretpostavki...]

16:30 - Citira Knjigu Mudrosti 13,1-5. Dva načina djelovanja Boga; "nadnaravno" ili kroz djelovanje naravnih uzroka – ono što je poznato kao "sekundarni uzroci".

18:30 – Govori o važnosti te distinkcije za nastanak znanosti. Citira i Buridana koji je govorio da pri susretu s nepoznatim fenomenom moramo tražiti "prirodne" uzroke. Zbog toga Crkva ne smatra da je nešto čudo ukoliko nisu isključena prirodna objašnjenja.

20:30 – Spominje metaforu pisca. (Govori o važnosti razlikovanja "primarnih" i "sekundarnih" uzroka. Ili kako ih on naziva "vertikalni" i "horizontalni".) Je li kriv Shakespear - autor, ili Polonije-lik? Postoji li autor djela ako ga nema u knjizi? Bog nije dio prirode i ne možete ga promatrati kao što promatrate iglu kompasa. To ne znači da nije uzrok; nije uzrok u prirodi nego je uzrok prirode.

22:30 – Okreće se povijesnoj kritici religije i navodnom povijesnom konfliktu. Radi se o mitu kojeg odbacuju svi suvremeni povjesničari znanosti. Znanstvena revolucija nije se dogodila nasuprot objavljene religije, nabraja poznate znanstvenike vjernike koji su govorili o utjecaju vjere na svoj rad. Kepler, Descartes, Pascal, Galileo, Boyle, Newton...

24:30 – Svi oni su smatrali da njihov rad pokazuje ljepotu Božje kreacije, a ne da podržava ateizam. Slično razmišljanje je nastavljeno još dugo vremena, spominje primjere dvojice najvećih fizičara 19. stoljeća Faradaya i Maxwella, koji su bili duboko pobožni vjernici, čak i za standarde svog vremena. Znanstvena revolucija se temelji na radovima i sveučilištima iz srednjeg vijeka.

26:30 – Malo poznata činjenica koja to ilustrira je popis katoličkih svećenika koji su imala bitna znanstvena otkrića. Litanija važnih znanstvenika svećenika. (26:43) [Objavio sam jedna post slične tematike Otac & Otac - povijest znanosti, Barr spominje i neka druga imena.]

28:30 - Steno, Mersenne, Scheiner, Riccioli, Grimaldi, Castelli...

30:30 - Cavalieri, Spallanzani, Hauy, Piazzi, Secchi – imao je opservatorij na krovu crkve Sv. Ignacija.

32:30 – Bolzano, Mendel, Nieuwland, Lemaitre – osmislio Teoriju Velikog Praska [Napokon sam saznao kako se čita njegovo ime.] Komentira da postoje kršćani koji misle da je Veliki Prasak ateistička stvar, a nisu ni svjesni da ju je osmislio katolički svećenik.

34:40 – Na zidu svake katoličke škole bi trebali biti posteri ovih važnih svećenika znanstvenika. Citira (34:45) povjesničara znanosti koji kaže: "Katolička Crkva je bila vjerojatno najveći i najdugovječniji sponzor znanosti u povijesti." Komentira slučaj Galileo. Citira poznato pismo u kojem Bellarmini tvrdi da bi prihvatio novu teoriju ukoliko bi bilo dokaza za nju, odnosno da bi morali protumačiti Bibliju u skladu s time. Galileo je ponudio neke pogrešne teorije, i neke koje su utvrđene tek kasnije. [Spominjao sam ta pisma, primjerice u Slučaj Galileo - mitovi i zablude. Vidi općenito kategoriju Galileo Galilei.]

36:30 – Još uvijek o Galileu. Spominje i važnost Boškovića [Uz savršen izgovor imena] koji se založio za uklanjanje zabrane s Kopernikovih radova. Objašnjava važnost turbulentnih vremena u kojem se dogodio slučaj Galileo. Kardinal Nikola Kuzanski je dvjesto godina ranije raspravljao o puno hrabrijim idejama pa to nikome nije zasmetalo. (Da se sva tijela kreću, i Sunce i Zemlja, u beskonačnom svemiru koji nema središte itd.) [O tome u postu - Bajke i Crtići - Kozmos i Bruno.]

38:30 – Povijesni odnos Katoličke Crkve prema znanosti nije nešto čega bi se trebali sramiti nego je zapravo nešto poprilično veličanstveno. [Kraj predavanja.]
Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Popularni postovi kroz zadnjih 7 dana

Unesite e-mail adresu ukoliko se želite pretplatiti na postove