Peter Kreeft – kršćanska filozofija

petak, 24. svibnja 2013.

Peter Kreeft – kršćanska filozofija

Peter Kreeft profesor je filozofije na Boston Collegu. Autor je šezdesetak knjiga kršćanske filozofije, teologije i apologetike. Predaje različite kolegije poput onih o Tolkienu, C.S. Lewisu i Augustinovim Ispovijestima. Na pitanje što ga je inspiriralo da napiše toliko knjiga odgovara; "Inspirira me pohlepa. Primjerice pohlepa za istinom: Želim učiti, a najbolje učim kada podučavam, a pisanje je oblik podučavanja. Također i pohlepa da podjelim sa drugima istine koje smatram radosnim i uzbudljivim. Pohlepa da stvaram.", "Pišem knjige koje želim čitati, ali ne mogu zato jer ih nitko drugi ne piše, moram ih prvo napisati da bi ih mogao čitati. Volim povezati akademsko i popularno, baviti se filozofijom i teologijom na način koji je svima shvatljiv."

Onima koji se smatraju katolicima, ali tvrde kako imaju problema sa pomirivanjem Crkvenog učenja sa vlastitim "osobnim uvjerenjima" poručuje: "Mnoga od Crkvenih učenja ne zahtijevaju vjeru, samo razum i poštenje. Primjerice, vrijednost samog razuma i poštenja. Prvo bih se pozvao na to. Koristite svoj razum. Mislite. Budite fanatično iskreni prema sebi. Nemojte igrati igrice. Laganje drugima je dovoljno loše, a laganje samome sebi je kao da si sami vadite oči. Dakle ako su vaša 'osobna uvjerenja' samo osjećaji, upitajte se zašto Hitler nije dobar poput tebe, on je isto živio prema vlastitim 'osobnim uvjerenjima' i osjećajima. "

Kreeft tvrdi kako ne možete izbjeći obrazloženja, možete samo izbjeći da budete dobri u tome. Razum je nepogrešiv, de jure, ali oni koji obrazlažu nisu, de facto. U svojoj knjizi Summa Philosophica, Kreeft hvali dva stila argumentacije i traži njihovo oživljavanje: Sokratov dijalog i Tomin disputatio – radi se o dva "načina razmišljanja koja jasno i pošteno iznose problem te obje strane izlože na racionalan način. Izgubila su se jer je filozofija degenerirala u ideologiju. Sama objektivna istina se često vidi kao desničarska kršćanska zavjera kojoj je cilj preuzeti vlast (iako je retorika nešto pametnija, na to se sve svodi)."

Dostupno je niz Kreeftovih predavanja;

Drugim riječima, postoji puno Kreeftovih predavanja o različitim temama, par kraćih snimki;

Više na službenim stranicama (npr. featured writing), ili veći broj članaka na CathEd, ili postovi na payingattentiontothesky, ili ...

***

David Bentley Hart pravoslavni je teolog i filozof. Objavljuje u First Things, na blogu The David B. Hart Appreciation ima desetak članaka, google...

Par predavanja i intervjua;

Naša civilizacija je u rastvaranju, jer je u najkobnijoj kontradikciji sa samom sobom. Izrasla na bujnim izvorima kršćanstva, ona je od kršćanstva zadržala samo još neke oblike, neke konvencijalnosti potpuno lišene, njihove nutarnje sadržajnosti, a s dušom kršćanstva, ona je gotovo u svim svojim socijalnim manifestacijama - obračunala. Stoga je i sama ostala skup -gdjekad silno razvijenih izraslina, ali ipak izraslina, bez nutarnje organske povezanosti, bez duše. (S.T.Poglajen, 1939.)

Sjeti se čovječe ... - Sjeti se čovječe, da si prah, ako prah hoćeš da budeš ako cijelo svoje biće istovjetuješ s materijom, s tijelom, koje će se sigurno pretvoriti u prah.

Sjeti se čovječe, da si prah, i da ćeš se pretvoriti u prah, ako cijelo svoje bivovanje razbiješ u prolaznosti i sitnice bez duše, bez svrhe, bez ljubavi, bez – Boga.

No sjeti se čovječe, da ti za prah nisi stvoren! Sjeti se, da je u tebi princip vječnosti, princip besmrtnosti, po kojem Ti kroz sve trzaje pa i sve zaokrete života, sad svijesno, a još češće nesvjesno - a ipak stvarno težiš za Njim, za beskrajnim, za – Bogom.

Sjeti se čovječe, da si ti kruna Božjega stvaranja u svemiru; sjeti se da si ti pozvan da budeš svjesni odraz Mudrosti, koja se nesvijesno u kozmosu krije; da je tebi dano da budeš ostvarivač Pravde Božje na zemlji, na ovoj zemlji, gdje toliki nevini nepravedno trpe; sjeti se čovječe, da je tebi povjereno utjelovljenje ljubavi Božje na zemlji, one ljubavi, koja je ljupka na riječima, ali još jača na djelima, koja će uvijek tražiti, da se u nečem odrekneš sebe, ali će uvijek za uzvrat napuniti tebe, tebe i one oko tebe, toplinom i – mirom.

Da, sjeti se čovječe, da si – čovjek, najsavršenije stvorenje Božje, dijete Božje. Ako se toga budeš -uvijek i stvarno sjećao, tad se ne ćeš ni – ti, niti išta od tebe pretvoriti u prah. I Prah tvojega tijela bit će samo privremen, jer će i ono uskrsnuti u dan, koji više neće poznavati mrtvih. I prah tvoje "sitne" svakidašnjice, bit će samo prividan: njega će zadahnjivati jedan duša, povezivati ga u jedno i davati mu životni smisao; i prah tvoje vremenske egzistencije bit će pretvoren u puninu, koju će mu dati djelotvornost ljubavi i vjernosti u služenju Istine.

A iz tvoje duše će nestati svakoga praha, jer će u nju sići, da je ispuni Onaj, za kim ona u svim i najkontradiktornijim varijantama života, svom cjelinom svojega bića – nužno teži.

S.T. Poglajen

'ideja da priroda' ima nešto za reći više nije dopuštena; čovjek mora imati slobodu da se prepravi po želji. Treba biti slobodan od svih prethodnih datosti svoje esencije. On sebe pretvara u što god on želi, i samo na taj način je on stvarno 'slobodan' i oslobođen. Iza tog pristupa je čovjekova pobuna protiv ograničenja koje on ima kao biološko biće. Na kraju, radi se o pobuni protiv našeg stvorenog bića. Čovjek treba biti svoj vlastiti tvorac – moderni, novi oblik pradavnog pokušaja da budemo Bog, da budemo kao Bog. (BXVI)

Stranice

petak, 24. svibnja 2013.

Peter Kreeft – kršćanska filozofija

Popularni postovi kroz zadnjih 7 dana