subota, 13. travnja 2013.

Ovisi li moral o Bogu?

Ne na način na koji mnogi ljudi misle da ovisi. Kao što sam [Feser] već tvrdio na više mjesta (primjerice u svojoj knjizi The Last Superstition), nije ateizam per se taj koji ugrožava samu mogućnost morala, barem ne izravno.  Ono što ugrožava samu mogućnost morala je mehanističko i anti-teleološko (a time i anti-aristotelijansko) poimanje prirodnog svijeta kakvo zagovaraju suvremeni ateisti, i za kojeg (pogrešno) pretpostavljaju da je utemeljen modernom znanošću.

Imajte na umu da je iz Aristotelijanske perspektive, teleologija ili finalna uzročnost imanentna prirodnom poretku na način koji nije imanentan artefaktima, kao što je objašnjeno u nedavnom postu (Nature versus art). Iskoristimo primjer iz tog posta; mreža za spavanje koja je napravljena od grana vinove loze nema svoju mrežoliku funkciju inherentno, nego samo relativno s obzirom na majstora koju joj to nameće. Nasuprot tome, sama vinova loza ima svoju vinovo-loznoliku tendenciju inherentno, samim time što je vinova loza. Vinovo-loznolika tendencija slijedi iz njene prirode ili supstancijalne forme, za razliku od mrežolike tendencije koja je produkt slučajnog aranžmana (u tehničkom Aristotelijanskom smislu "slučajnog"). Dakle ono što je dobro za vinovu lozu – ono što sačinjava njeno napredovanje kao vrste svari kakva je (upijanje vode i nutrijenata, rast u određenu strukturu, itd.) - je određeno namjenom koja slijede iz njene prirode ili supstancijalne forme.

Teorija prirodnog prava kako je shvaća Aristotelijansko-Tomistička (A-T) tradicija pretpostavlja ovo razumijevanje prirodnog objekta. Ljudska bića, poput svake druge prirodne supstance, imaju prirodu ili supstancijalnu formu, a ono što je dobro za njih – ono što znači njihov napredak – je određeno ciljevima ili konačnim uzrocima koji slijede iz imanja takve vrste prirode ili supstancijalne forme. Ali kao što možemo normalno odrediti uzroke stvari bez referenciranja na Boga, tako možemo normalno odrediti i konačne uzroke stvari bez referenciranja na Boga. Kao što se možemo baviti fizikom, kemijom i drugim bez referenciranja na Boga, tako se možemo baviti i etikom bez refrenciranja na Boga, barem u velikoj mjeri. Možemo znati što je dobro za stvar ukoliko poznajemo njenu prirodu, a njenu prirodu možemo znati empirijskim istraživanjem vođenim utemeljenom (A-T) metafizikom. Dakle, barem u velikoj mjeri, možemo znati što prirodni zakon kaže samo proučavanjem ljudske prirode, bez pozivanja na božansku objavu. Zato i je prirodni zakon. Dobrota, ili barem njena mogućnost je jednostavno prirodna za nas (kao što bi to Philippa Foot rekla).

Naravno, ljudska bića, vinova loza i sve ostalo ne bi iz A-T perspektive moglo postojati niti trenutak ukoliko Bog ne bi obdržavao sve u postojanju. Također ne bi mogli imati uzrokovnu moć niti jedan trenutak kada Bog kao prvi uzrok ne bi prenosio tu uzročnu moć na njih u svakom trenutku. Sve to je ono što A-T verzija kozmološkog argumenta, ispravno shvaćenog, uspostavlja. Slično tome, ljudska bića, vinova loza i drugi prirodni fenomeni ne bi mogli iskazivati teleologiju ili konačnu uzročnost koju iskazuju kada ih Bog ne bi konstatno "usmjeravao" prema njihovom cilju. To je ono što (prema meni) Peti Put, ispravno shvaćen, uspostavlja. [...]

To ne znači da je Bog irelevantan za etiku; daleko od toga. Samo dio prirodnog zakona možemo poznavati bez referenciranja na Boga; primjerice, iz samog proučavanja ljudske prirode možemo znati da su ubojstvo, laganje, preljub, nepoštivanje roditelja itd. u suprotnosti dobra za nas. Ali činjenica da Bog postoji ima svoje moralne implikacije, a s obzirom da prema A-T za Božju egzistenciju možemo znati kroz prirodni razum, postoje određene općenite religijske obveze (poput one da ljubimo Boga) koje možemo spoznati kroz sam razum, što znači da tvore dio prirodnog prava. (I doista, to su najviše obveze prema prirodnom zakonu.) Tu je i činjenica da prirode stvari, uključujući ljudsku prirodu, proizlaze u konačnici iz onih ideja u božanskom intelektu koje tvore arhetipove čijim referenciranjem Bog stvar. (Tako prema A-T moralnost nije niti neovisna o Bogu niti nije utemeljena na proizvoljnim božanskim zapovijedima, kao što sam objasnio u postu God, obligation, and the Euthyphro dilemma.) Nadalje, za A-T, potpuni prikaz moralnih obveza zahtijeva pozivanje na Boga kao zakonodavca (iako moralne obveze možemo približno objasniti referenciranjem na prirodne namjene volje.) Božanska objava je također potrebna za potpuni opis svakodnevnog moralnog života jer; prvo, božanska objava otkriva određene detalje o moralnosti za koje je ljudski um preslab da bi ih pouzdano otkrio sam, a drugo; neki aspekti prirodnog prava su toliko zahtjevni da su mnogi ljudi u stanju zadovoljavati ih samo s nadom u nagradu na onome svijetu, ono što božanska objava obećaje. [...]

Kao što sam već rekao, nije ateizam per se izravna prijetnja samoj mogućnosti moralnosti. Netko tko negira Božju egzistenciju, ali prihvaća Aristotelijanski esencijalizam može imati temelj za prihvaćanje barem djela prirodnog prava; baš kao i netko tko prihvaća ateistički oblik Platonizma (ako je takvo što uopće moguće). Ali prihvatiti kompletno anti-esencijalistički i anti-teleološki pogled na svijet – pogled prema kojem je prirodni poredak potpuno mehanistički, u kojem ne postoji ništa van tog poretka – znači, prema A-T filozofu, potkopati samu mogućnost bilo kakve moralnosti. Takvo razmišljanje uklanja iz svijeta esencije i konačne uzroke, a time i mogućnost shvaćanja dobra kao objektivnog svojstva stvarnosti. (Vidi The Last Superstition za detalje.) S obzirom da se suvremeni ateizam definira u takvim radikalno anti-teleološkim ili mehanističkim pogledima na svijet, uvelike je nekompatibilan sa bilo kakvom mogućnošću moralnosti.


Autor teksta je filozof Edward Feser, izvorni post; Does morality depend on God? (Nisam preveo post u cijelosti, oznaka "[...]" predstavlja tekst koji nedostaje). Jedan Feserov post slične tematike Sartre on theism and morality.

PS
Dostupan je i zanimljiv (audio) intervju;
Edward Feser: Atheism & Morality (20min).

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Popularni postovi kroz zadnjih 7 dana

Unesite e-mail adresu ukoliko se želite pretplatiti na postove