srijeda, 21. siječnja 2015.

Treba nam odvojenost Države i [crkve] Ljevičarstva

Liberali podržavaju odvojenost crkve i države, baš kao i ja [Vallicella]; Ali oni nemaju nikakvih problema s korištenjem prisilne moći države kao bi nametnuli ljevičarsku ideologiju. Iako ljevičarstvo nije religija, uvelike joj nalikuje, i ukoliko vidite problem s nametanjem spornih teoloških doktrina onda morate uvidjeti i problem u tome kada izrazito sporne ideološke predanosti ljevičarstva upravljaju politikom. Ako država ne smije, prema Ustavu, uvoditi zakone koji uspostavljaju religiju, onda isto mora vrijediti i za uspostavljanje kvazi-religije Ljevičarstva.

Radi se o široj temi, ali za sada samo jedan primjer.

Načelo suvremenog liberalizma kaže da je protivljenje istospolnom "braku" "diskriminirajuće", i da su oponenti "bigoti". Takvo razmišljanje je i glupavo i klevetničko; Ali liberali imaju pravo na svoje mišljenje, iako bi mogli poželjeli da se malo posvete odgovarajućoj obvezi formiranja ispravnog razmišljanja. U svakom slučaju, liberali imaju pravo na svoje zaslijepljene stavove, i moramo ih tolerirati. Uostalom, i mi smo liberali u puno starijem, i obranjivom, smislu: vjerujemo u toleranciju, slobodu govora, slobodu pojedinca itd.

Ali tolerancija ima svoje granice.

Ne smijemo tolerirati onu vrstu prisile nad pojedincom koju vrši država u slučajevima poput onih obrtnika koji odbijaju pružati svoju uslugu na ceremoniji proslave istopolnog "braka". U jednom slučaju pekar, koji je inače prodavao svoje proizvode homoseksualcima, nije želio djelovati protiv svoje savjesti i pripremiti tortu za istospolnu proslavu. Rezultat svega je tužba Države, te raznih organizacija.

Vidite li koji je problem s time? Država kaže pojedincima: imate pravo na svoja vjerska i filozofska uvjerenja, ali samo ako ih držite za sebe i ne dopuštate da se izraze u vašem odnos s drugim građanima. Možete vjerovati što želite u privatnosti svoga uma, ali ne možete svoja uvjerenja prenijeti na društveno ili političko djelovanje. Ali mi smo slobodni prenijeti našu ljevičarsku "teologiju" u pravila i regulacije koje umanjuju vašu slobodu. Što u tome slučaju preostaje od "slobode vjeroispovijesti"? Nema je. Totalitarna država napravila je još jedan svoj korak u napadu na slobodu pojedinca.

Totalitarno stanje suvremenih liberala poručuje pojedincu: nemaš pravo živjeti svoja uvjerenja osim ako ti mi to ne dopustimo; ali mi imamo pravo nametati ti naša ljevičarska uvjerenja i prisiliti te da živiš kako mi smatramo prikladnim.

Evo nekoliko istina koje treba često isticati:
Mi nismo vlasništvo države.
Naša prava i slobode ne dolaze od države, nego joj prethode, upisane su u samoj prirodi stvari. 
Ne moramo opravdavati zadržavanje onoga što je naše; države mora opravdati uzimanje.


Prilagođeno prema postu Separation of Leftism and State; autor je filozof Vallicelle.


PS

Kada V. kaže da Ljevičarstvo nije religija pritom misli da je;
"Ljevičarstvo anti-religiozna politička ideologija koja funkcionira u životima svojih sljedbenika uvelike kao što religija funkcionira u životu svojih sljedbenika."

Dakle, Ljevičarstvo je poput religije u nekim ključnim aspektima.

Stalno možemo čuti da smo "sekularna" država odnosno da su Država i Crkve odvojene, ali nitko ne govori o važnosti odvojenosti Države i Ljevičarstva. Možemo čuti da je potrebno uvesti različite naprednjačke promjene – koje su često tek barbarski napadi na civilizaciju - i da ih je potrebno uvesti zbog sekularizma. Primjerice mogli smo čuti da je brak kao zajednica muškarca i žene nedopustiva formulacija jer takvu formulaciju podržava Crkva. Ali Crkva je također protiv ubojstva, krađe i otmica. Znači li to da moramo dopustiti te stvari? Zahtijeva li sekularizam da činimo sve suprotno Crkvi? Čak ni ljevičari ne mogu biti toliko slijepi i neshvaćati što govore? Zašto to rade?

Jednom sam se našao pred televizorom kada je u dnevniku gostovao svećenik i pričalo se o pobačaju. Nakon što je razgovor završio, voditeljica se okrenula prema kameri, još uvijek udaljena jedan metar od sugovornika i izjavila nešto poput; "Srećom, Hrvatska je još uvijek sekularna država pa vi ne određujete ništa." Pa, nije baš pristojna, pomislio sam... zapravo sam pomislio nešto drugo.

Zašto svećenik, kojeg je ta ista voditeljica pozvala u emisiju, ne bi mogao reći nešto o pobačaju? Zato što, reći će ljevičari, ukoliko mislite da oplodnjom nastaje nova posebna jedinka, novi pripadnik ljudske vrste kojeg ne smijete uništavati onda ste srednjovjekovni klerofašist koji je u "ratu protiv žena", ili što već; a ako mislite da ljudski život nastaje u trenutku rezanja pupčane vrpce onda ste "neutralni". Prvi stav je za osudu i krši "sekularizam", a drugi stav je nešto što moramo provesti kroz zakone. Isto vrijedi i u slučaju braka, ako brak shvaćate kao sveobuhvatno (emocionalno i tjelesno) jedinstvo usmjereno prema prokreaciji i pružanju djetetu i majke i oca onda je vaš stav za svaku osudu, i nedopustiv zbog sekularizma; Ali ako mislite da je brak seksualno-romantično druženje onda ste "neutralni" i vaš stav moramo provesti kroz zakone.

Primjera ne nedostaje, i rašireni su kroz sva područja života. Sve što se ljevičarima ne sviđa je nedopustivo zbog "sekularizma". Sve što im se ne sviđa je odmah nametanja morala i religije, a oni su "neutralni". Redistribucija dobara je "neutralna", oporezivanje i reguliranje svega je "neutralno" itd. Ukratko, ljevičarsko poimanje društva, čovjeka i njegova dobra je "neutralno". Ako probate javno propitati o toj "neutralnosti" odmah će uslijediti poznate nam optužbe.

Nemaju problema s korištenjem obmanjujućih izraza kako bi ostvarili svoje idealno društvo. Razum ionako ne može doći do istine tako da cilj opravdava svako sredstvo. Jedino što postoji je moć. Naravno, ljevičari će biti izrazito sumnjičavi prema moći, ali samo kada nije u njihovim rukama.

***

Kada netko kaže da je Ljevičarstvo religija, pretpostavljam da pritom misli ili (I) na to da Ljevičarstvo zauzima mjesto religije, ili (II) da se Ljevičarstvo oslanja na kontroverzne metafizičke pretpostavke o ljudskoj prirodi i dobru, pretpostavke s kojima se ne slažu svi.

Mislim da ovo prvo ne treba posebno objašnjavati, a o drugom citat iz starijeg posta;
Ovdje možemo vidjeti još jedan primjer primjene lažnog principa "liberalne neutralnosti", u kojem umišljeni princip kako su liberalne politike neutralne između moralnih i metafizičkih stavova koji se natječu unutar pluralističkog društva predstavlja dimnu zavjesu iza koje se krije nametanje liberalnog moralnog svjetonazora svim građanima, silom. (Naravno, liberali tipično opisuju svoju poziciju tvrdeći kako njihov koncept pravde samo tvrdi da je neutralan između "razumnih" moralnih i metafizičkih stavova, ali "razumno" uvijek na kraju znači nešto poput "oni koji su se spremni pokoriti liberalnom konceptu pravde.")
Činjenica da je "liberalna neutralnost" prevara je sasvim očito svakome osim (nekim) liberalima. (Kažem "nekima" jer je teško vjerovati kako većina liberala ne shvaća da je "neutralnost" njihovih pozicija lažna, ali ipak zadržavaju privid neutralnosti zbog ciničnih političkih razloga.)

[...] Poznata je izjava Pape Benedikta XVI o "diktaturi relativizma", ali ne mislim da je to potpuno točno. Većina liberala nije uopće relativistička po pitanju svojih uvjerenja. Točniji opis bi bila "diktatura liberalizma"...

Iako tradicionalna vjera možda opada, vjera liberala u njihov liberalizam je jača no ikad, oni ne vide ništa problematično u svojim uvjerenjima niti vide zašto bi se netko ne slagao s njima, odnosno ne vide razlog zašto ne bi iskoristili prisilu države za provođenje svojih programa. Možda je nekad vjerska sloboda bila važna, ali sada se radi o prijetnji.

Naravno da možete biti vjernik- a tu spada svatko tko se ne slaže s njima, ali ne smijete misliti, govoriti ili ponašati se kao vjernik. Primjerice, ne možete odgajati svoju djecu kao vjernike, jer uvjeravaju nas naši sekularisti, u Hrvatskoj su vjera i Država odvojeni, a to znači da Država prisilno provodi preodgoj djece. Možete se malo žaliti na ideološke predanosti takvog preodgoja, dok i to ne proglase "govorom mržnje", ali uvjeravaju nas još jednom naši sekularisti, radi se o "neutralnom" odgoju. Kako i ne bi bio "neutralan" kada se njima sviđa. Ljevičarstvo nije samo točno, nego je i konačno i društveno nužno.

Uklanja se sav prostor između pojedinca i Države, Država potpuno preuzima sve odnose u društvu. Država je ta koja upravlja životom pojedinca; od začeća do smrti; ona definira na koji način ćemo živjeti s našim bližnjima. Obitelj i naslijeđena kultura su neprijatelji jer nisu egalitarni niti hedonistički. Potrebno ih je pretvoriti u hobije. Potrebno je osloboditi društvo od običaja, tradicija, autoriteta i institucija. Ali što je društvo bez običaja, tradicije, autoriteta i institucija? Što preostaje od društva? Tko onda definira društvo?

***

Nemaj drugih bogova uz Crkvu Ljevičarstva. Ljevičarstvo je potrebno nametnuti politički, pravno, društveno i kulturno kada god je to moguće. Tajna uspjeha? Prikrivanje da se radi o novoj religiji. Uvjeravanje da se radi o filozofiji pluralizma, a ne ridignoj dogmi.

Ljevičarstvo je stoga posebno pogubna laž. Liberalna kultura je utemeljena na partikularnom poimanju dobra, i partikularnoj doktrini istine, ali retorika liberalne kulture negira da ima ikakvih bitnih vlastitih koncepcija. Ipak, liberalizam je zapravo uspostavljeni i netolerantni sustav uvjerenja - religija koja indoktrinira građane u nevjerovanje u vlastitu egzistenciju.

Ljevičarstvo se nikada ne smije razotkriti kao ljevičarstvo - kao proizvoljna, izmišljena i povijesno zavisna idologija. Ono živi svoju laž, ne u sjeni, nego na otvorenom, podržano od vlasti, i često popraćeno izjavama o sekularizmu, ali taj poziv na sekularizam samo prikriva uspostavljanje Crkve Ljevičarstva kao službene religije.


Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Popularni postovi kroz zadnjih 7 dana

Unesite e-mail adresu ukoliko se želite pretplatiti na postove