četvrtak, 20. svibnja 2021.

O konzervativnoj i progresivnoj podršci Kapitalizmu – Y.Levin

Levin u The Great Debate piše o motivaciji za prihvaćanje kapitalizma;

Neslaganja oko prirode javnih obveza dovela su Burkea i Painea do različitih stavova o patriotizmu, ali ta ista neslaganja su ih, ironično, dovela do prilično sličnih stavova o ekonomskim odnosima i teorijama kapitalizma koje su se tada pojavljivale. I desnica i Ljevica su na početku imale velike nade za kapitalizam, ali iz vrlo različitih razloga i s vrlo različitom idejom što bi on značio za društvo i njegove članove; i posebno koje materijalne obveze građani imaju jedni prema drugima.

Paine više puta jasno ističe da vjeruje u trgovinu zato što će slobodna trgovina i slobodna ekonomija unaprijediti njegove radikalne ciljeve iskorjenivanjem tradicionalnog društvenog i političkog uređenja. To će učiniti tako što će usmjeriti ljude na njihove materijalne potrebe i pokazati im racionalna sredstva ispunjavanja tih potreba. Sustav stare europske vlasti, tvrdi Paine, održavale su obmane i distrakcije (uključujući gotovo stalni predosjećaj rata) koje racionalna ekonomija može rasplinuti. [...]

Burkeova podrška uvelike neometanoj trgovini i industriji započela je iz suprotnog kuta. Tvrdio je da bi manipulacija ekonomije od strane vlasti mogla duboko remetiti društveni red zato što je uključivala značajnu manipulaciju vrlo kompliciranih ekonomskih i društvenih sila koje su gotovo neizbježno van razumijevanja zakonodavca. Čak i u svojim vlastitim materijalnim pojmovima, on tvrdi, ekonomija najbolje funkcionira kada je ostavljena sama sebi, spominjući u jednom eseju da su "zakoni trgovine, koji su zakoni prirode, i posljedično Božji zakoni." Slobodna ekonomija, kako je to vidio Burke, pomogla bi održavanju stabilnosti društva, a time i njegova bogatstva; od kojeg bi se nešto moglo (i trebalo) onda koristiti od strane bogatih za pomoć siromašnima.

 [...]

Strast za bogatstvo nije uvijek dobra, ali bilo bi pogrešno odgovoriti na nju politikom, na nju odgovara kultura, Burke piše;

"Ljubav prema novca, iako je ponekad dovedena do apsurda, a ponekad je poročno pretjerana, je velik uzrok uspješnosti svih Država. U ovom prirodnom, ovom razumnom, ovom moćnom, ovom uspješnom principu; na satiristu je da razotkrije apsurd, na moralistu je da cenzurira opakost; na suosjećajnom srcu je da osudi teško i okrutno; na sucu je da prigovori prevari, iznudi, i ugnjetavanju: ali na Državniku je da je koristi takvu kakva je, sa svim pratećim pogodnostima i svim nesavršenostima. "

Burkeova obrana slobodnog tržišta ne znači da nije bio za pomoć onima koji u takvom sustavu ne uspijevaju podmiriti potrebe. Ipak, bio je svjestan da pokušaji "izjednačavanja" dovode do loših rezultata, ne samo za ekonomiju u cjelini nego i za one kojima se navodno pomaže jer su upravo oni najosjetljiviji na manipulacije cijena i plaća od strane vlasti.

Burkeovi zapisi o ekonomiji nisu promakli Adamu Smitu koji je prokomentirao; "Gospodin Burke je jedini čovjek koji o ekonomskim temama razmišlja baš poput mene, bez da smo ikada prije ikako komunicirali." Ipak, Paine je kritizirao, pozivajući se upravo na Smitha, Burkeovo zapise o lošem upravljanju Francuskih revolucionara ekonomijom.

[...] 

Yuval kasnije nastavlja:

Paine je nesumnjivo bio u pravu što se tiče nekih od društvenih posljedica ekonomije slobodnog tržišta, a Burke je sigurno bio u krivu kada je tvrdio da će slobodna trgovina i kapitalizam očuvati elemente društva na njihovoj poziciji i da će potpomoći stabilnosti. Samo je nekoliko sila na modernom Zapadu tako poremetilo (bilo to dobro ili loše) postojeći poredak. Ali glavna razlika između njih dvojice nije se ticala posljedica kapitalizma nego obveza zajednice prema siromašnima. Dok često komunitaranski Burke tvrdi da briga za potrebite treba imati privatnu funkciju upravo zbog potrebitih, često libertarijanski Pain se snažno zalaže za nešto nalik skrbničkoj državi. Time nam Paine pomaže pokazati kako se moderna ljevica razvila od prosvjetiteljskog liberalizma prema početnim oblicima skrbničkog liberalizma u trenutku kada su njene utopijske političke nade naizgled uništene tmurnim stvarnostima industrijske revolucije.


Već sam objavljivao o sličnim temama; kategorija kapitalizamKonzervativci ne brinu (samo) o ekonomiji – RS, Nije na prodaju, Racionalizam, tradicija i tržišta – R.S., Posjedovanje i Potrošnja itd.

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Popularni postovi kroz zadnjih 7 dana

Unesite e-mail adresu ukoliko se želite pretplatiti na postove