srijeda, 19. svibnja 2021.

Što konzerviraju, a što reformiraju konzervativci i liberali – Y. Levin

 Jedinstvena značajka nekih suvremenih političkih rasprava može otežati prepoznavanje povijesnog kontinuiteta podjele lijevo-desno. Padom komunizma ekonomske rasprave prošlog stoljeća izgubile su svoj značaj u našoj politici, a američki politički život je postao određen socijalno-demokratskom skrbničkom državom i njenim sve većim poteškoćama. Stoga se današnji progresivci često bore za očuvanje skupa programa javnih pogodnosti koje su njihovi prethodnici izgradili kroz stoljeća (pritom koriste argumente o očuvanju koji zvuče Burkeanski). Istovremeno, današnji konzervativci pokušaju transformirati neke ključne institucije (često se koristeći argumentima klasično-liberalnih principa koji podsjećaju na Painea.) Retorika nekih domaćih rasprava ponekad se može činiti kao zrcalna slika izvorne rasprave ljevice-desnice.

Ali radi se o sekundarnom argumentu – rasprava o reformi skupa institucija skrbničke države koje su same po sebi namijenjene napredovanju određene vizije promjene. Vizija je progresivni arhetip kojeg bi Paine zasigurno prepoznao: egalitarni ideal pravde koji se osnažuje kroz primjenu tehničke ekspertize o društvu unutar liberalnog razmišljanja. Suprostavljanje istoj je konzervativniji ideal koji bi Burkeu zvučao poznato: odgovaranje na društvene probleme kroz razvijene institucije (poput obitelji, civilnog društva, vjerskih skupina, i tržišta) koje prenose implicitno znanje. Radi se o još jednom primjeru općeg uzorka podjele koje možemo pratiti sve do Burkeove i Paineove ere.

Iako su sigurno evoluirale kroz dva stoljeća, dvije strane političke rasprave često iskazuju osnovne sklonosti – prema progresu i tradiciji, izboru i dužnosti, tehnokratskoj stručnosti i svakodnevnom skepticizmu – koje su prisutne kod Painea i Burkea.

Y. Levin, The Great Debate


PS

Levin ističe razliku konzervativaca i liberala, suprostavljenost njihovih vizija unatoč instrumentalnoj zamijeni. U SAD-u se konzervativni političari (Reagan) pozivaju na Painea, a progresivni (Obama) na Burkea kada žele očuvanje različitih vladinih programa.

Situacija je posebno istaknuta u našem društvu gdje su zbog povijesnih okolnosti konzervativci ti koji žele nešto promijeniti, a progresivci su ti koji žele očuvati nešto.

Konzervatizam nije toliko prepoznat kod nas, ali postoje udruge i pojedinci koji prepoznaju opisani paradoks pa naglašavaju da se radi o Obnovi. (Ne zalažu se, poput progresivaca, za očuvanje vrijednosti 45-te, libertinske boljševičke revolucije, ili ideala francuske revolucije i sl., nego traže promjenu.)

Konzervativci žele očuvati odnosno obnoviti sve bitne institucije - obitelj i civilno društvo, žele ojačati prostor između države i pojedinca, a progresivci nas žele "osloboditi" tih institucija koje smatraju represivnim, žele kontrolirati društvo kroz birokraciju i tehnokratsko znanje "stručnjaka".

O povezanim temama sam često objavljivao; Kirk i Pongračić o (hrvatskom) konzervatizmuZaključak: Konzervativna vizija i program - Y. Levin Ljevica uništava civilno društvoTko je pametniji - elita ili narod?, Hayek o raspršenosti znanja i planiranju, Zašto su intelektualci ljevičari?, Mala vlada, snažne obiteljiNepovoljni položaj konzervativaca itd.

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Popularni postovi kroz zadnjih 7 dana

Unesite e-mail adresu ukoliko se želite pretplatiti na postove