U jednoj objavi na x-u A.Esolen primjećuje;
Prijatelj koji predaje na jednom cijenjenom humanističkom fakultetu mi je danas ispričao o svom prvom danu nastave.
Kako bi opovrgnuo ideju da je Bog "ideja u glavi" jer ga ne možete vidjeti, htio se osvrnuti na druge stvari o kojima znate, ali ih ne možete stvarno vidjeti, ili ih možete vidjeti samo površno, ili ih možete doživjeti samo izdaleka ili samo putem niza posrednika. Spomenuo je "Mliječni put". Niti jedan od njegovih studenata nije mogao identificirati Mliječni put.
Odlučio je spomenuti nešto poznatije: spomenuo je Jupiter. "Nije li to planet koji više nije planet?" rekao je netko, misleći na Pluton. Nisu znali ni za Jupiter. Kaže da imaju intelektualnu razinu desetogodišnjaka. Bio sam zapanjen - a kada je riječ o kolosalnom neuspjehu našeg obrazovanja, mene je teško zapanjiti.
Postoje dva glavna načina stjecanja znanja; Jedan je iskustvom svijeta oko nas: stijene, potoci, drveće, zemlja, ptice, zvijeri; ali i alati, čekići, gleteri, cigle, beton, daske, motori i tako dalje. Drugi način je čitanjem.
Razmislite o tome. Ako mlada osoba NIJE uronjena u prirodni svijet ILI u praktični svijet rada i ako NE čita prave knjige, imate vrstu neznanja kakvu povijest i prapovijest čovječanstva nikada prije nisu poznavale. [...]
PS
Ljudi danas žive u svijetu koji je zasićen propagandom i umjetnim. Ne čudi da kod nekih prevladavaju mišljenja kakva prevladavaju. Toliko ljudi je udaljeno od prirode, a ukoliko nešto i čitaju radi se o površnim knjigama koje promoviraju iste stvari kao i ostali mediji, ne čitaju "dobre" i značajne knjige. (Čak i ako nekim slučajem čitaju takve knjige, često ih ne "čitaju" nego dekonstruiraju kako bi ih odbacili. Čitaju samo kako bi mogli ponavljati ono što misle da moraju ponavljati kako bi signalizirali svoju "obrazovanost" i status.)
Dodao bih još na Esolena, da su ljudi udaljeni i od obiteljskog života, nisu svjesni što obiteljski život uopće podrazumijeva i nudi jer ga nikada nisu ni doživjeli; nemaju mlađe ili starije braće i sestre, u svojoj blizini nemaju trudnice i mlade majke, nemaju tete i stričeve itd. (Popularna kultura i mediji nude potpuno iskrivljenu sliku kako bi trebali živjeti naše živote.)
Postoje oni koji se hvale svojim "progresivnim" vrijednostima, pokušavaju signalizirati svoj status i pripadnost kroz razne stavove, ali ono što drugi često kod njih prepoznaju je upravo ono o čemu govori Esolen – potpuna odvojenost i od stvarnosti svijeta koji nas okružuje i od istinskog odgoja mudrosti generacija prije nas.
---
Kada se svijet ljulja, treba gledati u fiksnu točku.
Ljudi nisu nikada eksplicitno "čitali" dobre knjige u velikoj mjeri - ili ako su ih u nekim krugovima i "čitali" nisu imali toliki utjecaj na njih, ali su imali pristup takvom znanju kroz tradiciju i određene institucije.
Upoznavanje s Crkvom i naukom Crkve bi trebalo barem umanjiti štetu koje moderni svijet ostavlja na društvo i pojedinca. (Naravno, ukoliko uspijete izbjeći one koji predstavljaju iskrivljeni nauk ili ga predstavljaju na iskrivljeni način - a izbjeći takvo što danas nije uopće lagan zadatak, zato i morate čitati "starije" autore.)
U razmišljanju o izazovima kršćanstva u modernom svijetu filozof Feser je iznio misao koja mi se svidjela;
"Govoreći o filozofiji, kao što je slučaj i s umjetnošću, književnošću i arhitekturom, ako želite naučiti što su najveći nekršćani imali ponuditi, dođite u Crkvu, koja to upija i štiti- poštujući našu božanski danu narav i njezine rezultate čak i dok ih uzdiže milošću. Ona podsjeća čovjeka na ono što već zna, ili može znati, vlastitim snagama, prije nego što mu otkrije istine do kojih nije mogao doći vlastitim snagama. Ona mu govori njegovim vlastitim jezikom - jezikom naravne teologije i naravnog zakona, koji su u načelu dostupni svima i nemaju rok trajanja. Čak i moderni sekularisti znaju ovaj jezik, jer nisu ništa manje ljudski od svojih poganskih predaka. Problem je što ga govore samo na razini osnovne škole ili čak vrtića, dok su najveći od drevnih imali barem srednjoškolsko znanje. Ali kroz "dodatno obrazovanje" oni se, poput drevnih pogana, mogu pripremiti za poslijediplomski studij koji im pruža božanska objava.
Spomenuo sam prije autora R.J. Stovea koji opisujući svoje obraćenje primjećuje;
Antikatolici često optužuju katoličanstvo za gušenje intelektualnog života. Nisam to primijetio. Istina je da intelektualni život katolika nije namijenjen pisanju pornografskih romana ili osmišljavanju scenarija za snimanje spota pop zvijezdi ali teško mi je vidjeti kako smo uskraćeni time za nešto. Umjesto toga, slažem se s Flannery O'Connor, koja je jednom primijetila: "Katolička crkva mi je uštedjela nekoliko tisuća godina u učenju pisanja." Svakako mi je Katolička crkva uštedjela nekoliko tisuća godina u učenju razmišljanja.
Crkva i njen nauk utjelovljuje tisuće godina istraživanja i znanja, ali mnogima nije ni najmanji problem sve to odbaciti bez ikakvih promišljanja. (Uloga Crkve je daleko veća od toga i postoje puno važniji razlozi zašto je ne bi smijeli odbacivati, ali ovdje ne govorim o tome.)
Odbacuju to i za sebe, i za svoju djecu. Nesavjesni su čuvari povjerenog blaga.
---
Ne radi se samo nekom eksplicitnom podučavanju – kojeg nažalost oni od kojih čekujete da ga podučavaju propuštaju podučavati – nego o tradiciji i običajima koji utjelovljuju generacijsko znanje. (Vidi post o racionalizmu i tradiciji.)
Naravno, znanje ili iskustvo ne znači da ljudi nisu izopačeni na razne druge načine. (Pogrešno bi bilo vrednovati takvo poznavanje iznad moralne snage i iznad razvijanja kreposti.)
---
U još jednoj objavi Esolen;
"Postajemo najgluplji ljudi koji su ikada živjeli na Zemlji. Neznamo zaklati i skuhati pile, ispiliti daske za kuću, napraviti klopku za ribu, ILI čitati dobre knjige ili barem poluinteligentne knjige."
Možete reći da prestrogo osuđuje naše razdoblje, teško je prosuđivati i uspoređivati, nisu ni prijašnje generacija toliko bolje. Vjerojatno je pogrešno biti previše pesimističan (ili optimističan – iako to nije tako često danas.) Kršćanski realizam i svjesnost našeg stanja je nešto čega bi se trebali držati.
Osim toga, čitanje dobrih knjiga neće zamijenite druge izvore stjecanja znanja, zasigurno neće zamijeniti razvijanja raznih kreposti.
Kao što primjećuje Esolen, kada mlada osoba odrasta odvojeno od stvarnog znanja i odgoja (eksplicitno ju podučavaju da ga odbacuje) te bez ikakvog dodira sa prirodnim svijetom i obavljanjem raznih zadatak u svijetu, ne možemo očekivati najbolje rezultate.
Čak i kada je osoba izložena dobroj poduci i dobrom odgoju stvari često krenu krivo, ali to je dio spoznaje koju današnji svijet odbacuje.
PPS
Naravno, "čitanje knjiga" nije nabitnije (tko uopće ima vremena za sve to), ali Esolen ovdje komentira situaciju s predavanja na sveučilištu i to sveučilištu čiji program bi se trebao baviti upravo tom aktivnošću. (Pretpostavljam ipak da su studenti čuli za Jupiter, vjerojatno znaju neki enciklopedijski podatak koji naravno sam po sebi ne znači previše, ne radi se o posebnom znanju ni razumijevanju.)
---
Posebnost današnjih generacija je što su obilježeni utjecajem interneta i raznog sadržaja koji ih (navodno) "zatupljuje". Iako mlade optužuju da su danas izloženi prevelikom utjecaju raznih ličnosti, to ne mora biti nužno loše, zar bi bilo bolje da su poput ranijih generacija izloženi programiranju televizijskih programa i ostale nametnute popularne kulture. Ovako se barem može dogoditi da slučajno nabasaju na nekoga tko će imati dobar utjecaj na njih.
Vezano uz takve ličnosti, nisam o tome razmišljao, ali jedan problem je vjerojatno što su izloženi odnosno što su pod utjecajem ličnosti koje žive potpuno odvojene živote u potpuno drugačijim okolnostima. Nekoć bi primjerice dječak bio pod utjecajem drugih dječaka u svojoj okolini, starijih mladića i muževa, ili možda mudre ženske osobe u srodstvu, ali danas svoje vrijeme provode slušajući razne aktiviste s drugog kraja svijeta. Ne radi se o problemu ukoliko usvajaju tehničko znanje kojemu inače ne bi imali pristup, ali ako se radi o neprilagođenim životnim savjetima (i usporedbama) jasno je da se radi o ubacivanju loših stvari i ideja u sebe.
Povezano vidi ranije postove; Čitanjem Velikih Knjiga protiv vremenskog provincijalizma, O čitanju knjiga i načitanosti, C.S. Lewis o čitanju starih i modernih knjiga, Stvari ne znaju lagati itd.
