nedjelja, 26. kolovoza 2012.

Mitološki sukob znanosti i kršćanstva – fizičar Stephen Barr, intervju

Neke priče su neodoljive, čak i kada su pogrešne ili barem nepotpune. Primjerice, navodni sukob znanosti i religije. Je li znanost u suprotnosti religiji? Odgovor ovisi uvelike o tome što mislite pod religija, ako je vaša "religija" primjerice astrologija onda možemo reći da postoji sukob jer se znanost astronomije sukobljava sa "religijom" astrologije.

Ipak, vjerojatno većina ljudi koja govori o sukobu znanosti i religije ne misli na takvu religiju – ako uopće i misle da je astrologije religija. Misle na kršćanstvo ili možda judeo-kršćanstvo. Zamišljaju si Galilea i njegovu borbu sa Inkvizicijom, ili nešto novije primjere gdje određeni kršćani imaju problema sa teorijom evolucije. Ili možda imaju nejasnu ideju kako sa napretkom znanosti religija doživljava sve više problema. Prema takvom razmišljanju, religija je samo način na koji pričamo o stvarima koje znanost još nije objasnila. Kada ih znanost objasni, neće više biti mjesta za religiju koja će odumrijeti.

Takve ideje o znanosti i "religiji" pretpostavljaju urođeni sukob između ta dva područja. Naravno, sukob je puno privlačniji za novinarske naslovnice, ali ima li takvo razmišljanje o stalnom sukobu temelja u stvarnosti? Jesu li znanost i religija – posebno kršćanstvo – neizbježno u međusobnom sukobu?

Ne, odgovara fizičar i katolik Stephen Barr, autor knjige Modern Physics and Ancient Faith. Dr. Barr je profesor fizika na Bartol Research Institute (University of Delaware). Unatoč svim objavljenim znanstvenim radovima, čitatelji IgnatiusInsight.com ga vjerojatno znaju zahvaljujući esejima i recenzijama za časopis First Things, gdje piše o raznim temama poput evolucije i Inteligentnog dizajna i naturalizma.
II: Koja je vaša veza sa znanošću, a koja sa religijom?

Dr. Barr: Doktorirao sam fiziku na Princetonu 1978, godine, od 1987 godine sam profesor fizike na sveučilištu Delaware. Područje mog istraživanja je teorijska fizika čestica, a najviše se bavim područjem "velikih objedinjujućih teorija" i kozmologijom ranog svemira.

Katolik sam cijelog života.

II: Kontroverzno pitanje Inteligentnog Dizajna uključuje osnovno pitanje: Što je znanost? Kako bi vi definirali znanost, za razliku od filozofije i teologije? Biste li "hipotezu dizajna" koju zagovara ID pokret nazvali znanošću?

Dr. Barr: Znanost ponekad dijelimo u "prirodne znanosti" (astronomija, fizika, kemija, geologija, biologija) i "humanističke znanosti" (poput antropologije i psihologije). Cilj "prirodnih znanosti" je razumjeti "prirodni poredak" fizikalnog svemira. Naravno, postoje stvarnosti van prirodnog poretka i van fizikalnog, ali to nije područje prirodnih znanosti. Filozofija i teologija imaju puno širi opseg.

Koliko sam shvatio "ID pokret", oni tvrde kako određene biološke fenomene možemo objasniti samo kao čuda. Ne koriste takve izraze, ali to je ono što govore. Čvrsto vjerujem da se čuda događaju, ali čudo, s obzirom da je u suprotnosti sa prirodnim poretkom, nije područje prirodne znanosti. Mislim da možete koristiti znanstvene dokaze i argumente skako bi ustvrdili da je nešto čudesno, ali to znači da se susrećete sa granicama onoga što prirodne znanosti mogu objasniti, i kako se pozivate na nešto van tih granica. Zbog toga ne mislim da su ideje ID pokrete hipoteze UNUTAR prirodne znanosti.

Ili da to drugačije objasnim. Znanost bi mogla pokazati da je osoba pretvorila vodu u vino, ali to bi bilo čudo, a ne novi efekt u kemijskoj znanosti. Isto tako razdvajanje Crvenog Mora nije novi efekt u hidrodinamici. Nisam siguran da je "hipoteza dizajna" dio biološke znanosti. To sve ne znači da je pogrešna.

II: Neki znanstvenici misle kako znanost može odgovoriti na svako pitanje koje se može postaviti i odgovoriti. Što mislite o tome?

Dr. Barr: Radi se o apsurdnoj tvrdnji, pitam se vjeruju li stvarno netko u to. Pretpostavljam da takvi ljudi zapravo imaju cijeli niz osobnih uvjerenja koje ne bi mogli dokazati "znanstvenom" demonstracijom.

Postoji puno važnih pitanja o kojima prirodna znanost nema ništa za reći. Može li znanost reći je li ubojstvo pogrešno? Ili imaju li ljudska bića slobodnu volju? Ili sa kime bi se trebali vjenčati? Ili treba li neka nacija ući u rat? Ili za što bi čovjek trebao živjeti i biti spreman umrijeti? Radi se o pitanjima koja ne samo da mogu biti odgovorena nego i pitanjima na koja moramo odgovoriti.


II: Prema vama, koje je najznačajnije nerazumijevanje kada se govori o znanosti i religiji?


Dr. Barr: Puno ateista vjeruje kako je religija zapravo pred-znanstveni pokušaj da razumijemo prirodne fenomene putem mita ili pokušaj da steknemo zemaljske pogodnosti kroz magiju, a s obzirom da smatraju kako je znanost antiteza mitu i magiji ne mogu si pomoći da ne pomisle kako je religija antiznanstvena. Naravno, takvi ljudi ljudi nemaju pojma što religija uopće predstavlja.

II: Poznajete li znanstvenike koji su također vjernici?

Dr. Barr: Da, zapravo dosta. Imam grupu prijatelja iz mog područja koji su pobožni katolici. Zapravo, jedan od istinskih genija u mom području (pri rangiranju bi bio u samom vrhu) je prakticirajući katolik. Ipak, prema mom iskustvo većina znanstvenika nisu religiozni. Međutim, čini mi se da to ima više veza sa općim društvenim stavom nego sa činjenicom da su znanstvenici.

II: Rasprave oko znanosti/religije se vode na više razina. Jedna je i kozmička razina – postojanje svemira. Što nam znanost može reći o porijeklu svemira? Postoje li granice onome što nam znanost može reći? Koja je uloga filozofije i teologije u pitanjima porijekla svemira?

Dr. Barr: Moramo razlikovati pitanje početka svemira od pitanja zašto uopće postoji svemir. Mislim da znanost neće nikada dati odgovor na drugo pitanje. Kao što je Hawking primijetio, sve što teorijska fizika može dati je skup pravila i jednadžbi koje točno opisuju svemir, ali ne mogu nam reći zašto postoji svemir kojeg opisujemo tim jednadžbama. Pitao je, "Što unosi vatru u jednadžbe tako da postoji svemir kojeg one mogu opisati?"

Što se tiče početnih trenutaka svemira, znanost će možda u konačnici moći opisati što se tada dogodilo. Odnosno, kada ćemo potpuno znati fundamentalne zakone fizike - što se nadam da ćemo jednog dana uspjeti – možda će ispasti da su početi trenuci svemira bili u skladu sa tim zakonima. U tom smislu, "početak" je mogao biti "prirodan". Ipak, to ne bi objasnilo "porijeklo" svemira u dubljem smislu kakvom mislimo pod "Stvaranjem".

Poslužit ću se analogijom. Prve riječi drame – recimo Hamleta – mogu poštivati zakone engleske gramatike. Također mogu se uklopiti u ostatak zapleta na prirodan način. U tom smislu, netko bi mogao dati "interno objašnjenje" tih početnih riječi. Međutim, to ne bi objasnilo zašto uopće postoji drama. Drama postoji jer postoji autor. Kada pitamo za "podrijetlo" drame, ne pitamo o prvim riječima te drame, pitamo se tko ju je napisao i zašto. Podrijetlo svemira je Svemogući Bog.

II: Što mislite o pokušajima da se razvije "Teorija svega"?

Dr. Barr: Više volim govoriti o "Teoriji svega fizikalnog". Cilj fundamentalne fizike je pronaći konačne zakone koji reguliraju svu fizikalnu stvarno. Većina fizičara, uključujući mene, uvjereni su kako takvi zakoni postoji. Postoji razlozi zašto pretpostavljamo da bi "teorija superstruna" – ili ono što sad zovemo "M-teorija" – mogla biti ta konačna teorija. Međutim, još smo jako daleko od mogućnosti da je testiramo. U svakom slučaju, zvati neku fizikalnu teoriju "Teorijom svega" je neopravdano – zapravo pogrešno – pretpostaviti da je sve fizikalno.

II: Stephen Hawking, u knjizi Brief History of Time, govori o Bogu i Božjem umu. Ipak, čini se da preispituje postoji li stvarno podreba za Storiteljem kako bi objasnili postojanje svemira. Što mislite o tome? Je li Bog "nužna hipoteza"? Ima li znanost što reći o tome pitanju?

Dr. Barr: Hawking se zapitao pravo pitanje kada je razmišljao o tome zašto uopće postoji svemir, ali iz nekog razloga ne može prihvatiti odgovor. Staro pitanje je, "Zašto postoji nešto, a ne ništa?" Znanost ne može odgovoriti na to pitanje, kao što i Hawking (ponekad) shvaća. Mislim da je njegov problem što ne vidi kako Božja egzistencija daje odgovor na to pitanje. Dio razloga zašto je tako puno znanstvenika ateista leži u tome što zapravo ne shvaćaju što znači "Bog".

Svaka stvar čije je postojanje kontigentno (odnosno ono što je moglo postojati ili ne postojati) ne može biti objašnjenje svog vlastitog postojanje. Ne može, samog sebe dovesti u postojanje. Kao što Sv. Augustin kaže u Ispovijestima, sve stvorene stvari nam poručuju, "nismo same sebe proizvele." Samo je Bog nestvoren, zato što je Bog nužno biće. On ne može ne postojati. U njegovoj je naravi postojati. Rekao je Mojsiju, "JA SAM KOJI JESAM... tako ćeš reći sinovima Izraelovim: JA SAM me posla.

Mislim da bi znanstvenicima poput Hawkinga pomoglo kada bi mogli zamisliti Boga kao beskonačni Um koji razumije i zna sve stvari i Koji je, zapravo, "osmislio svijet". Ako je sva stvarnost "razumljiva" (ideja koja je privlačna znanstvenicima) onda iz toga slijedi da postoji Intelekt koji je u stanju razumjeti je u potpunosti. Ukoliko takav Intelekt ne postoji ili ne može postojati, u kojem smislu je stvarnost potpuno razumljiva? Moramo oporaviti ideju Boga kao Logosa odnosno Boga kao Razuma samog. Papa Benedikt je to napomenuo u svom nedavnom govoru o znanosti u Regensburgu. Radi se o ideji Boga koju ljudi koji posvećuju svoj život racionalnom istraživanju mogu cijeniti.

II: Pisali ste o kontroverzi oko stvaranja/evolucije/inteligentnog dizajna. Koje je vaše mišljenje o glavnim pitanjima u toj raspravi?

Dr. Barr: Zapravo postoje dvije različite rasprave. Jedna između tzv. "Kreacionizma" i evolucije. Druga je između darwinizma i "pokreta Inteligentnog Dizajna".

Kreacionisti negiraju da se evolucija dogodila. Skaču sa intelektualne litice, postoje prevladavajući dokazi iz različitih smjerova o evoluciji vrsta. Sramotno je da ta borba "kreacionizma" i evolucije još uvijek traje. Srećom, nikada se nije radilo o katoličkoj borbi. Katolička Crkva se nikada nije protivila ideji evolucije vrsti biljaka i životinja. Što se tiče evolucije čovjeka, Crkva je oduvijek tvrdila kako ljudska duša, s obzirom da je duhovna, ne može biti objašnjena, i nije proizvod običnih materijalnih procesa, bilo biološkom reprodukcijom ili biološkom evolucijom. Duša svake osobe se izravno prenosi na njega ili nju od strane Boga, kao što simbolički uči i Post 2,7. Međutim, Crkva nikada nije osudila ideju da je ljudsko tijelo evoluiralo iz postojećih organizama. Prirodno podrijetlo ljudskog tijela putem evolucije nije nikakva prijetnja ičemu što katolici vjeruju, baš kao što nije prijetnja niti činjenica da svaki čovjek ima podrijetlo putem spolne reprodukcije.

Evolucija je biološka teorija koja nije nikada smetala Crkvi, iako je uvijek odlučno odbacivala radikalne filozofske ideje koje joj se pripisuju.

Rasprava između "Inteligentnog Dizajna" i darwinizma treba shvatiti nešto ozbiljnije. Samozvani pokret ID-a poručuje da; iako se evolucija možda dogodila, darwinovski mehanizmi prirodne selekcije ili nasumičnih genetičkih mutacija nisu dovoljni da bi je objasnili. Konkretno, ID zagovornici spominju veliku složenost života, posebno na staničnoj razini. Ako su u pravu, bilo bi to nešto jako zanimljivo, jer bi nas zamalo natjeralo da se pozovemo na čudesnu Božju intervenciju kako bi objasnili mnoge biološke činjenice. Bio bi to siguran dokaz Božje egzistencije. Osobno bih bio jako sretan zbog toga.

Ali jesu li oni u pravu kada govore kako darwinovski mehanizmi nisu dovoljni da objasne biološku složenost? Većina biologa, uključujući većinu onih koji su pobožni kršćani, sumnjaju u njihove tvrdnje. Čak i ako su ID zagovornici u pravu, bilo bi gotovo nemoguće dokazati da su u pravu. Govore kako nijedno objašnjenje određenih složenih struktura neće nikada biti dostatno. Pa, možda ne postoji neko objašnjenje trenutno, ali možda ga uskoro otkrijemo. Dakle, ne vidim kako će taj pokret dokazati čudesno uplitanje u evoluciju.

Iskreno, ne vidim koji je ulog katolika, kao katolika, u toj raspravi. Tradicionalni argumenti za Božju egzistenciju su puno dublji i pouzdaniji od onih koje ID pokret pokušava dati. Katolička Crkva nema svoj stav o toj kontroverzi. Dokument iz 2004. godine (International Theological Commission, Communion and Stewardship), izdan sa odobrenjem tada kardinala Ratzingera poručuje kako se radi o interesantnom sporu kojeg treba ostaviti znanstvenicima, s obzirom da ga nije moguće riješiti teološkim argumentima.

II: Kritičari evolucije se pozivaju na neke izjave evolucionista kako je život nastao putem "nasumičnih mutacija" ili samog slučaja i prirodne selekcije. "Nasumičnost" navodno potkopava tvrdnju kako je život na Zemlji rezultat stvaralačkog Božjeg čina. Koji je vaš stav o tome?

Dr. Barr: Ideja da je slučaj imao ulogu u tim događajima nije u suprotnosti sa katoličkom doktrinom. Sv. Augustin u Božjoj Državi kaže kako nitko u ovom životu "ne može izbjeći događaje zbog slučajnosti i nezgoda." Sv. Toma je posvetio cijelo poglavlje u svojoj Summa Contra Gentiles (Knjiga 3 poglavlje 74) kako bi obranio pretpostavku da "Božanska Providinost ne isključuje slučaj i nezgodu". Sama Biblija govori o šansama: "jer vrijeme i kob sve ih dostiže" (Prop 9,11).

Iz određenog gledišta stvari su pitanje šanse. Iz Božjeg gledišta sve je poznato od vječnosti. Kao što piše u Izr 16,33 , "U krilo plašta baca se kocka, ali je od Jahve svaka odluka."

U svakodnevnom životu govorimo o vjerojatnostima da se nešto dogodio, govorimo o događajima kojima upravlja šansa, a takav govor ne podrazumijeva poricati kako je Bog odgovoran za sve i kako sve zna. Znanstvenici koriste koncept slučaja, vjerojatnosti i nasumičnosti na sličan način. U relativno dobro definiranom matematičkom smislu, kretanje molekula zraka u prostoriji je "nasumično". Ne postoji ništa nužno ateistički u toj izjavi.

II: Projekt SETI pretpostavlja postojanje vanzemaljskog života. Imamo li znanstvenog temelja da to mislimo? Bi li postojanje takvog života predstavljalo neki problem za kršćanstvo?

Dr. Barr: Postoji previše stvari koje ne poznajemo kako bi mogli reći da vanzemaljski život "vjerojatno postoje " ili "vjerojatno ne postoji": Primjerice, ne znamo koliko je svemir velik. Na temelju onoga što znamo, nije nevjerojatno da je beskonačno velik. (Primijetio sam da puno ljudi imaju pogrešnu zamisao kako teorija Velikog Praska podrazumijeva svemir konačne veličine. Zaravo, prema standardu teorije Velikog Praska svemir može biti ili konačan u volumeni ili beskončan ovisno o vrijednosti određenih parametara, nazvanog omega, i ovisno o tome je li manji ili veći od 1. Trenutna teorija prepostavlja kako je omega blizu 1 i bit će vrlo teško, vjerojatno nemoguće, odrediti promatranjem je li veća ili manja od 1.) Čak i ako je svemir konačne veličine, vjerojatno je eksponencijalno veći od onog dijela kojeg promatramo teleskopom. Ukratko, ne možemo trenutno odrediti neku granicu koliko zvijezdi i planeta postoji. Moglo bi biti 10 na 20 ili 10 na milijuntnu, ili beskonačno. Radi se o bitnim stvarima kada se pitamo kolike su šanse da postoji razvijeni život izvan Zemlje.

Međutim, ako postoji život negdje drugdje, postoje snažni razlozi da pretpostavimo kako su toliko daleki da nikada nećemo stupiti u kontakt sa njima. Planet mora zadovoljiti toliko uvjeta kako bi uopće bio pogodan za to, tako da se čini vjerojatnim kako smo jedini stanovnici naše galaksije.

Ne vidim zašto bi vanzemaljski život predstavljao problem za katoličku teologiju. Bog je mogao stvoriti slobodna i racionalna bića u drugim dijelovima svemira. Ako je tako, imali bi besmrtne duše.(...) Međutim, ovo pitanje je čisto spekulativno, jer je izrazito mala šansa da ćemo ikada znati postoje li druga racionalan bića u ovome svemiru.

II: Pisali ste o problemu umjetne inteligencije. Mnogi znanstvenici i tehničari misle kako je samo stvar vremena kad ćemo imati istinsku umjetnu inteligenciju, sposobnu da se uključi u intelektualne aktivnosti za kakve su ljudska bića stvorena. Koji je vaš stav?

Dr. Barr: Mislim da nisu u pravu. Ne vjerujem da se ljudski um i volja mogu svesti na operacije stroja. Postoje filozofski argumenti sve do Platona i Aristotela za nematerijalnost ljudskog intelekta. Mislim da postoje izrazito sugestivne indikacije i iz moderne fizike i matematike koji su u skladu sa tim filozofskim argumentima. Konkretno tu mislim na kvantnu teoriju u tradicionalnoj formulaciji i Goedelov teorem u matematici. Postoje neki veliki znanstvenici (poput Sira Rudolfa Peierlsa i Eugenea Wignera) koji su na temelju kvantne teorije tvrdili da se ljudski um ne možete objasniti čistom fizikom. Postoji i nekoliko cijenjenih filozofa i matematičara koji vjeruju kako Goedelov teorem pokazuje da ljudski um ne možete objasniti kao obično računalo. Objašnjavam te argumente u svojoj knjizi.

II: Što mislite o ne-reduktivnom fizikalizmu o kojem se govori u zadnje vrijeme?

Dr. Barr: Nisam pratio rasprave, ali znam da postoje ljudi koji tvrdi kako je "duh" svojstvo koje "nastaje" od materije. Poprijeko gledam na takve teorije. Što se mene tiče, reći kako je duhovno "fizikalno" je reduktivno. "Ne-reduktivni fizikalizam" za mene zvuči kao kontradikcija. Iako se duhovno može utjeloviti u materiji, ono ne može proizaći iz nje. Prema meni, duhovne sposobnosti čovjeka, odnosno njegov um i volja, se ne mogu objasniti kao nešto što nastaje iz prirodnog potencijala materije. Kao što tvrdim u svojoj knjizi, materija ne može shvaćati, a obična fizikalija ne može imati slobodu. Mislim da je pokojni papa govorio istoj tvari kada je rekao da je između nižih životinje i čovjeka "ontološki diskontinuitet". Mislim da je i Papa Pio XII govorio o istoj stvari kada je tvrdio da ljudska duhovna duša ne može evoluirati materijalnim procesima. Mislim da Knjiga Postanka 2,7 govori o istoj stvari kada je Bog "udahnuo" dušu u Adama.

Danas postoji puno ljudi kojima je neugodna ideja ljudske "duhovne duše". Ja nisam jedan od njih. Sretan sam kada se sjetim da mi govorimo na misi "i s DUHOM tvojim" i Domine non sum dignus "samo reci riječi i ozdravit će DUŠA moja." Bilo je previše stida oko ideje duše.


II: Puno znanstvenika otvoreno govore o društvenim pitanjima. Pruža li znanost objektivne vrijednosti i etički kodeks koji je univerzalan? Ili znanstvenici svoje etičke principe temelje na drugim stvarima, poput nas ostalih?

Dr. Barr: Čak i Dawkins priznaje kako znam znanost ne može odgovoriti na moralna pitanja. Iskreno, ne vidim kako materijalizam može postaviti ikakvu objektivnu moralnost. Zapravo, mislim da materijalizam logički vodi do negiranja slobodne volje; a ako nema slobodne volje onda je svaki razgovor o moralnost besmislen.

II: Očito je kako takve stvari ne možemo točno predvidjeti, ali mislite li da je izgledna nova kopernikanska revolucija koja će utjecati na naš svjetonazor? U kojem području znanosti bi se takvo što moglo dogoditi?

Dr. Barr: Prije nego što vam na to odgovorim, moram reći nešto o revolucijama u znanstvenoj misli. Mogli bi tvrditi kako je kopernikanska ili newtonovska revolucija dovela do svjetonazora koji je doveo do određenih tenzija sa tradicionalnom židovskom i kršćanskom teologijom. Međutim, mislim kako nas je nekoliko znanstvenih "revolucija" u 20. stoljeću zapravo pomaknulo prema stavu o svemiru, ljudskim bićima, i našem položaju u svemiru koji je dosljedniji tradicionalnim kršćanskim idejama nego što je to materijalizam i ateizam. Zapravo, moja knjiga Modern Physics and Ancient Faith je upravo o tome.

Ukoliko dođe do nekih revolucija misli u području znanosti, ne bi trebali pretpostaviti kako će nas udaljiti od tradicionalne teološke pozicije. Očekujem da nas približe njima.

U fizici, najizglednija revolucija bi bila, prema meni, vezana uz naše razumijevanje prostora i vremena. Ne mislim kako će to imati ikakav značajan učinak na teologiju, osim na naivne teologije koje već sad nisu u skladu sa poznatim spoznajama o vremenu i prostoru (poput "teologije procesa"). Najveće nepoznanice u znanosti vezane su uz biologiju i razumijevanje uma. Ne mislim kako ćemo potpuno riješiti te probleme s obzirom da je malo vjerojatno kako je čovjek u stanju potpuno razumjeti samog sebe.

PS

Stephen M. Barr (wiki, web) profesor je fizike na sveučilištu Delaware, često piše o temama koje se tiču odnosa znanosti i vjere, autor je knjige Modern Physics and Ancient Faith. Piše i članke za magazin firstthing.com. Jedno sudjelovanje u emisiji EWTN Bookmark: Modern Physics and Ancient Faith.

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Popularni postovi kroz zadnjih 7 dana

Unesite e-mail adresu ukoliko se želite pretplatiti na postove