subota, 3. rujna 2011.

Kina kao ideal novog humanizma?

Nedavno je u Zagrebu predavanje održao kemičar Sir Harold (Harry) Walter Kroto. S obzirom da se radi o nobelovcu, a ne o lokalnoj starleti dobre su šanse da nitko ne bi ni čuo za to predavanje da kojim slučajem Harry Kroto nije imao neke medijski privlačne poruke. Naravno, kada kažem medijski privlačne onda mislim na ono što privlači urednika tportala Nevena Barkovića, ili bolje reći ono što organizator predavanja Veliki Inkvizitor Danko Bananko naredi svome medijskome pobočniku da ga zanima.Već sam pisao o Centru za znanstvenu inkviziciju Hrvatske, a Kroto je jedan tipičan predstavnik te škole. Izgleda da Danko Bananko mora uključiti svoje prijatelje iz inozemstva kako bi mu pomogli u postupcima jer krivovjernika je puno, a Inkvizitora tako malo.

Da budem potpuno iskren, članak na tportalu pod naslovom "Vjeronauk u školama Hrvatsku će vratiti u mračno doba" me nije zanimao pa ga nisam ni pročitao, a reći ću vam i zašto me nije privukao. Postoji jedan test kojim možete otkrit kada netko priča povijesne gluposti; dovoljno je pronaći da negdje spominje 'mračno doba'(u najpoznatijem, 'srednjovjekovnom' i anticrkvenom kontekstu) i odmah će vam biti jasno o čemu se radi. Kako je ovaj članak već u naslovu sadržavao magičnu glupost odlučio sam da neću potrošiti još koju minutu na čitanje ostatka. Zašto onda pišem sve ovo? Zato što sam primjetio da je članak postao predmet rasprava i da su ga mnogi upotrijebili kao neoboriv argument zle uloge koju ima Crkva. To su oni koji zbog toliko kritičnog promišljanja shvaćaju da nobelova nagrada znači da je netko i službeno skupio svo znanje ovog svemira. Ipak, ništa čudno da u postboljševičkom društvu ovakvi članci izazivaju pažnju.

Što pitati nobelovca?

Kao što bi svatko očekivao, 'intervju' sa nobelovcem je velikim dijelom bio o vjeronauku. O čemu bi drugome mogli uopće pričati sa njime? O održivosti društva znanja, o postotku žena dobitnika nobelove nagrade, o savjetima za mlade znanstvenike, o uređenju i budućnosti sveučilišta, o odgovornosti znanstvenika? Kakve glupe ideje, vjeronauk je tema broj jedan.

Kroto kaže;
"Znam da su Hrvati u velikom postotku katolici te da imate vjeronauk u školama. Mislim da će to Hrvatsku vratiti u mračno doba. Države poput Kine, koje nemaju problema s time, jednostavno će vas izbrisati. Ekonomski mogu preživjeti samo one zemlje koje kao put napretka prihvaćaju prirodnu filozofiju"

Ne mogu biti siguran na koje mračno doba misli uvaženi nobelovac Kroto, ali čini mi se da odmah pada na prije opisanome testu poznavanja povijesti što nije ništa iznenađujuće jer ipak se radi o tipičnom humanistu i 'sekularistu'. Postoji jedno opasno mračno doba koje meni pada na pamet, ali to nije ono na koje je mislio Kroto. Ukoliko je netko tražio dokaz da Nobelova nagrada ne čini znanstvenika stručnjakom u svim područjima ne mora više tražiti. Ovakvo poznavanje ekonomije rijetko se viđa, još bih mogao shvatiti da nas je usporedio sa državom poput Švicarske(Irske ili Izraela), ali uspoređivati ekonomiju Hrvatske i ekonomiju Kine je stvarno pogreška posebne vrste, izgleda da je Kroto čuo u medijima da svi pričaju o nekakvoj Kini pa se i on uključio. Ovo nije ekonomski blog pa neću o tome, koga zanima, postoji dovoljno materijala na internetu koji govore o održivosti kineskog gospodarstva i razvoja. Što se tiče kineskog društva temeljenog na prirodnoj filozofiji mogli bi svašta pisati, možda najbolji argument protiv takvog društva je dao i sam Kroto koji je odabrao život u 'kršćanskom' SAD-u, a ne u Kini.

Istina, vjerojatno je Kroto imao i neke druge, osobne razloge za život u SAD-u, ali snašao bi se on i u Kini; kao ponosni član Britanskog udruženja humanista potpisao je peticiju za protjerivanje odnosno uhićenje Pape Benedikta XVI. za posjeta Velikoj Britaniji 2010. godine, a igrom slučaja ni Kina vođena prirodnom filozofijom ne voli Papu. Progoni katolika su stvar svakodnevnice u Kini, milijuni ljudi moraju skrivati svoju katoličku vjeru, svećenike uhićuju i zatvaraju, a nemali ih broj 'nestaje'. Možda je Kroto mislio na kinesku politiku koja oslobađa žene parazita koji rastu u njima; parazit može ostat u ženinoj utrobi samo ako žena i partija daju odobrenje? U selima postoje partijski oficiri koji prijavljuju trudne žene, radi se o milijunima ubijene nerođene djece. Sve mi se srce utoplilo kada razmišljam kako lijepo živi Kina dok se Hrvatska vraća u nekakvo 'Krotovo mračno doba'.  

Vrijedi li Godwinov zakon?

Harry Kroto je dalje ustvrdio
"Vjerske organizacije osjećaju da njihovu moć ugrožava poučavanje djece kritičkom načinu razmišljanja. One nemaju snagu kada su suočene sa sumnjom, odnosno razmišljanjem koje se temelji na dokazima, jer se same baziraju na dogmama.
 Te dogme nisu bitno drugačije od komunističkih ili nacističkih. Zapravo sam nedavno vidio neke izjave Katoličke crkve o sekularizmu kao prijetnji koje su vrlo slične onima koje je Adolf Hitler rekao 1933. Mislim da je to vrlo opasno. Ako se ljudi ne probude, Hrvatska će biti u velikoj nevolji. Kako netko može ne prihvatiti to da djecu treba učiti da prepoznaju istinu te da razmišljaju slobodno i na osnovi dokaza? Crkve svoj autoritet temelje na nečemu što se ne može potvrditi ništa više nego što se može potvrditi, primjerice, scijentologija. Razlika je samo u tome što su neke vjere starije, a druge mlađe. Mislim da je odgajanje djece na bilo kojoj drugoj bazi osim sumnje svojevrsno intelektualno zlostavljanje. U Velikoj Britaniji porezni obveznici plaćaju škole od kojih neke uče djecu da će katolici ići u vječni pakao. To je vrlo opasno"
Polako je Kroto skrenuo u priče o 'mračnom dobu', ali u nekom od sljedećih postova ću se pozabaviti poviješću Crkve, kritičkom razmišljanju i znanosti, trenutno mi je puno zanimljivije njegovo spominjanje nacizma i Hitlera. Poznat je Godwinov zakon koji nas podučava da kako vrijeme prolazi vjerojatnost spominjanja Hitlera u internet raspravi teži ka 1, pitam se vrijedi li to i za intervjue? Je li Kroto nakon testa poznavanja povijesti pao i na Godwinovom zakonu? Hitlerovo ponašanje je naravno nespojivo sa katoličkom vjerom. Čak i kada su ga Nijemci godinama prije rata demokratski i oduševljeno izabrali, u katoličkoj Bavarskoj dobio je samo 25% glasova što mu nebi bilo dovoljno za vlast. Ako nešto možemo sa sigurnošću ustvrditi za Hitlera onda je to da je potpuno odbacio Katoličko učenje, odbacio je Boga i okrenuo se vrsti 'prirodne filozofije', inspirirali su ga neke sasvim 'znanstvene' stvari. Poneki politički poeni koje je zarađivao na početku političke karijere ulizujući se crkvi padaju u vodu kada znamo da je 2600 svećenika ubijeno u Dachau, preko 3000 svećenika u Poljskoj, ostale lokacije i brojeve ne treba ni navoditi. Ako nekome brojevi ne govore dovoljno, neka pogledaj poznate sudbine nekih svetaca poput Sv.Maximiliana Kolbea ili Sv. Edith Stein. Poznati su Hitlerovi planovi da uništi krščanstvo, posebice Katoličku Crkvu, ali ona se borili protiv Hitlera, borila se protiv komunizma, a bori se i borit će se protiv Kine i njene 'prirodne filozofije'. Ni vrata paklena neće je nadvladati profesore Kroto, nema straha za Katoličku Crkvu. Lažnih proroka bilo je i bit će, a proroci scijentizma ne predstavljaju ništa drugo nego lažne proroke. 

Problem uvaženog nobelovca Krota je što izgleda da ne vidi da je najopasnija dogma ona za koju nismo ni svjesni da je dogma. Katolička Crkva dobro zna što su njezine dogme, a što je istina koju saznajemo istraživanjem prirode, bojim se da oni koji ne pripadaju Crkvi nemaju uvijek tu privilegiju, da imaju ne bi se 'sekularni' sustavi kroz povijest tako razvijali, primjer nacizma pod Hitlerom se sam nameće s obzirom na izjavu profesora Krota.

Vjera ili znanost?

Svoje izlaganje polako završava sa;
"Vjera u sebi sadrži dihotomiju. Moguće ju je iskoristiti za dobro, i neki dobronamjerni ljudi to čine, ali i za strašna zla, što nažalost nije rijetkost." 
Da je kojim slučajem umjesto vjera rekao znanost, tehnologija ili draga mu 'prirodna filozofija' ne bi se ništa promjenilo u točnosti njegove izjave. Možda se radi o nepažljivom prijevodu pa je zapravo rekao religija, iako ni to ne mijenja smisao. Očito je da Kroto promatra vjeru(religiju) kao neku štaku kojom se ljudi koriste u životu, nažalost u (pre)velikom broju slučajeva je u pravu, ali vjera je puno više od toga. Moram zaključiti da profesor Kroto nažalost ne shvaća Katoličku Crkvu.

I zaključuje intervju
 "Paradoks je da neki dogmatični ljudi danas koriste tehnološka dostignuća upravo da bi se borili protiv znanosti koja ih je stvorila."
Obično ovakve komentare čitam uz youtube snimke o 'mračnom dobu' koje marljivo stavljaju prijatelji razuma, zašto ljudi koji vjeruju u Boga koriste internet? Izgleda da nema velike razlike između internet anonimaca i nobelovaca. Da kojim slučajem profesor Kroto poznaje povijest shvatio bi da je pravi paradoks što se on koristi znanošću kako bi napadao Crkvu iz koje je znanost i proizašla.

Tportal na kraju zaključuje izvještaj sa predavanja;
"Ravnateljica instituta dr. Danica Ramljak britanskom je znanstveniku poklonila plaketu i knjigu o Ruđeru Boškoviću, čije se ključno djelo skraćeno zove upravo - Teorija prirodne filozofije."
Unatoč svemu što sam napisao vjerujem da je profesor Kroto vrhunski znanstvenik i kemičar(ili je barem bio), ali to ga, kao što sam pokazao, ne čini posebno sposobnim niti korisnim u drugim područjima života. Drago mi je da mu je ravnateljica instituta darovala "Teoriju prirodne filozofije" koju je napisao otac Ruđer Bošković, isusovac. Otac Bošković čiju 300. obljetnicu rođenja slavimo ove godine bio je jedan od najvećih znanstvenika 18. stoljeća, a njegove revolucionarne ideje svrstavaju ga uz bok kanonika Kopernika, Darwina i Einsteina. Kada otac Bošković nije vodio svoju župu; dijelio sakramente, služio misu i brinuo o dušama koje su mu povjerene pisao je važne radove i rješavao bitne probleme. Nadam se da će profesor Kroto nešto naučiti iz primjera oca Boškovića i da će čitajući njegovu "Teoriju prirodne filozofije" obratiti pažnju i na dodatak u kojemu otac Bošković piše o nekim metafizičkim pitanjima. Otac Bošković je kao katolik bio predmet stalnih spletki tzv. "sekularnih" znanstvenika, poznata su pisma u kojima d'Alambert huška druge akademike i moćnike kako bi otjerao oca Boškovića, o tome sam malo pisao i na ovome blogu.

PS
Kada bih želio odgovoriti na naslov članka istim tonom kojim je napisan morao bih reći da bi nas izbacivanje vjeronauka prije vratilo u mračno doba u kojemu smo živjeli do prije 20 godina nego što će nas ostavljanje vjeronauka dovesti do "Krotovog mračnog doba".

Moja razmišljanja o vjeronauku u školi neka za sada ostanu neizrečena. Ovoga puta sam samo odgovorio na neke od argumenata koje nudi profesor Kroto. Ne mislim da bi izbacivanje vjeronauka dovelo do porasta kritičkog razmišljanja, problem hrvatskog školstva je prevelik da bi takva odluka išta promijenila. Profesor Kroto bi mogao napustiti svoju poziciju proroka scijentizma i poigrati se znanstvenika; dakle pokazati istraživanje o uspješnost sekularnih i javnih škola u usporedbi sa katoličkim školama. Kada pokaže istraživanje koje pokazuje da katoličke škole zaglupljuju učenike onda će možda i  imati neke argumente, ovako širi obične laži i pokušava zastrašiti ljude. Profesor Kroto očito ne vjeruje u slobodno tržište; zar bi itko svoje dijete slao u školu koja ga neće ničemu naučiti?  

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Popularni postovi kroz zadnjih 7 dana

Unesite e-mail adresu ukoliko se želite pretplatiti na postove