Peti Put Tome Akvinskog;
Vidimo da stvari koje nemaju inteligenciju, poput prirodnih tijela, djeluju s nekim ciljem, a to vidimo iz činjenica da uvijek, ili gotovo uvijek, djeluju na isti način, kako bi postigle najbolji rezultat. Stoga je jasno da se ne radi o slučajnosti, nego smišljenosti, kada postižu svoj cilj. No, ono što nema inteligenciju ne može se kretat prema cilju, osim ako nešto nije nametnulo znanje i inteligenciju; Kao što strijelac usmjerava strijelu prema meti. Prema tome, postoji neko inteligentno biće koje usmjerava sve prirodne stvari prema njihovu cilju; a to biće nazivamo Bogom.
Kada govorimo o argumentima dizajna javlja se pitanje o tome potkopava li ih evolucijsko objašnjenje. Često se pretpostavlja da potkopava Paleyev argument, ali Akvinčev argument nema s time problema. Razlog je taj što argument Akvinskog objašnjava fenomen kojim se evolucijska teorija ne bavi, fenomen kojeg suvremena znanost niti ne pokušava objasniti. Prema tome, argument Akvinskog se razlikuje od ID argumenata koji se bave s onime što je u principu unutar djelokruga znanosti.
Akvinčevo objašnjenje je: da ne-inteligentna bića uniformno djeluju tako da postižu najbolji rezultat. Postoji tri dijela ovog obrazloženja; (a) uniformnost (bilo da nema iznimki ili većinom), (b) svrha ("kako bi postigla") i (c ) vrijednost ("najbolji rezultat"). Sve te stvari nadilaze kompetencije znanosti.
Pitanje zašto je priroda uniformna – zašto se stvari pokoravaju zakonima – očito nadilazi znanosti. (Znanost pretpostavlja zakone koji impliciraju pravilnost. Međutim, odgovor na pitanje zašto uopće postoji pravilnost zahtijeva objašnjenje naravi zakona, a to je zadatak za filozofiju znanosti, a ne znanost.)
Post-aristotelijanska znanost ne razmatra svrhu i vrijednost. Konkretno, ne može objasniti bilo svrhu bilo vrijednost. Evolucijska teorija može objasniti kako su naši preci razvili oči, to objašnjava u terminima doprinosa preživljavanju zbog dostupnosti unosa vizualnih informacija, ali time ne objašnjava zašto su oči "za" gledanje – pitanje svrhe nadilazi znanosti, iako će biolozi u praksi neoprezno govoriti o evolucijskim "svrhama". Ali te "svrhe" nisu svrhe, kao što pokazuje neuspjeh evolucijskih redukcija teleoloških koncepata (a i te redukcije same po sebi nisu znanost, nego filozofija znanosti). I još jasnije, evolucijska znanost može objasniti zašto imamo detaljne vizualne informacije, ali ona ne objašnjava zašto imamo "vrijedne" vizualne informacije.
PS
Već sam prije objavio link na Prussov post (Aquinas's design argument and evolution), ali ga nisam prenio do sada jer usporedbom Paleya i Akvinskog Pruss samo uvodi konfuziju, argument nema veze jedan s drugim, nisu u istoj kategoriji iako ih on ovdje donekle svrstava u istu. Pruss ponekad koristi (odgovara na) pogrešno shvaćanje argumenta iako se radi o pogrešnom shvaćanju argumenta odnosno kritici koja ne dotiče ono što argument tvrdi.
Povezani raniji postovi; Kraj evolucije, Haldane o Tomi i Thomasu, Ojačava li Darwinizam Tomističke dokaze?, kategorija evolucija itd.