Iako ne pratim što svjetovne novine
pišu o Papi, na temelju naslova čini se da je njihovo razmišljanje
kako je papa "konzervativan", izabran od strane
"konzervativnih" kardinala i zbog toga nema puno izgleda da
će Crkva mijenjati svoje mišljenje o pobačaju, kontracepciji i
istospolnim brakovima. Izgleda da su mediji (odnosno popularna
kultura općenito) apsolutno nesposobni promatrati stvari van nekih
čudnih (obično kvazimarksističkih) političkih naočala. Izgleda
da oni stvarno vjeruju kako okolnosti i politika (a ne filozofija i
istina) sprječavaju Crkvu da prihvati pobačaje i homoseksualne
odnose. Poprilično čudan način promatranja stvari.
Odlučio sam izdvojiti jednu svima (ne)
poznatu stvar:
Prva stvar koju morate shvatiti o papi – ovom ili nekom drugom – je da srž njegova učenja uopće niti nije "njegova", radi se o službenom i tradicionalnom nauku Rimokatoličke Crkve, nauku kojeg ima dužnost očuvati i širiti. Svaki papa, još od Sv. Petra, je vjerovao i podučavao iste stvari o pobačaju, eutanaziji, homoseksualnosti, kontracepciji, razvodu, predbračnim odnosima i svim ostalim "kontroverznim", ali potpuno neoriginalnim elementima papinog predstavljanja Katoličke teologije i spolnog morala. Novinari koji raspravljaju o takvim stvarima kao da se radi o papinim osobnim "stavovima" su ili neznalice ili nepošteni. Takvi ljudi ne uspijevaju shvatiti kako je u samom srcu Katoličkog shvaćanja papinstva činjenica da je njegov raison d’etre očuvanje moralnih i teoloških doktrina naslijeđenih od Apostola. Drugim riječima, papinstvo je inherentno konzervativna institucija.
Gornji
citat je izdvojen iz Feserova eseja Capitalism, Conservatism, and Catholicism (nije baš
linkabilno, na istoj poveznici možete pročitati i druge eseje o konzervatizmu, npr. Why Conservatives Cannot Be Libertarians, ili The Essence of Conservatism).
Još jedan (nepovezani - ali zašto ne spomenuti) odlomak iz istog eseja;
Osim toga, Katolička Crkva je stalno učila kako društvene probleme trebaju uvijek rješavati one institucije najbliže pojedincima kojima treba pomoć: obitelj prije svega, onda Crkva, privatna udruženja, lokalne vlasti, a središnjije vlasti kao posljednji izbor. To je poznati princip supsidijarnosti, a njegov cilj je očuvati stabilnost i neovisnost obitelji. Primarne prijetnje vrsti društvenog poretka kojeg Katolički socijalni nauk pokušava ostvariti su prekomjerni etatizam, koji nastoji apsorbirati funkcije obitelji u centraliziranu birokraciju; i prekomjerni individualizam, koji nastoji kroz lagane razvode, vanbračne odnose, pornografiju, istospolne brakove, i druge komponente "seksualnog oslobođenja" potkopati normativni status tradicionalne obiteljske jedinice.
***
U naslovu sam postavio (preuzeo)
pitanje zašto su masovni mediji intrinzično protiv Dobra? Odgovor
(BG) Charltona je kako su nužno takvi jer istiskuju religiju. O tome
je pisao ovdje; Why is the mass media intrinsically anti-Good? Because it necessarily displaces religion i ovdje; The mass media versus religion: a neo-McLuhanite analysis – daje neke zanimljive uvide. U
nastavku par izdvojenih razmišljanja;
Protiv-Dobra efekt masovnog medija zapravo proizlazi iz činjenice da zamjenjuje religiju kao sustav društvene evaluacije. Evaluacija masovnih medija može biti pro-zla ili pro-dobra, ali primarna je sama činjenica da je masovni medij postao glavni sustav društvene evaluacije.Dakle, iako se specifična evaluacija može razlikovati, to nije fenomen koji je od primarne važnosti. Primarno je da masovni medij nužno istiskuje religiju kao mehanizam društvene evaluacije. Ono što je zapravo bitno u suvremenom Zapadu je činjenica da masovni mediji stvaraju i komuniciraju (ili ne komuniciraju) sve bitne društvene evaluacije: i zbog toga je priroda masovnog medija biti protiv-Dobra.
Pod masovni mediji misli na tiskane
medije (knjige, novine, magazine), električne (radio, TV, filmove) i
internetske medije (blogove, društvene mreže, medije za međusobno
dopisivanje).
Masovni medij zauzima područje religije i istiskuje religiju kao primarni društveni, javni sustav evaluacije svih transcendentalnih Dobara: dobro istine, ljepote i vrline."Poruka" masovnog medija je kako je masovni medij taj u kojem dolazi do transcendentnih evaluacija (dakle nije religija ta).Svijet medija je svijet u kojem su religija i blagdani i drugi ljudi (i sve ostalo) primarno nešto što pridonosi masovnom mediju; u kojem je primarna motivacija ljudi da čine nešto osim konzumiranja masovnih medija ta da imaju nešto "zanimljivo" pridonijeti masovnim medijima.To je svijet u kojem ljudi evaluiraju (procjenjuju) istinu, ljepotu i vrline kako bi promovirali komunikaciju sa masovnim medijem. Zbog toga ono što ljudi rade odvojeno od masovnih medija rade na temelju evaluacije masovnih medija, te stvari rade (implicitno) kako bi imali što doprinijeti masovnim medijima.
