Eric Voegelin u "The Origins of
Scientism," zapisuje o scijentizmu;
"... vjerovanje koje karakteriziraju tri glavne dogme: (1) pretpostavka da je matematizirana znanost prirodnih fenomena model znanosti kojem se sve ostale znanosti moraju prilagoditi; (2) da su sve sfere postojanja dostupne metodama znanosti fenomena; i (3) da je sva stvarnost koja nije dostupna znanosti fenomena ili irelevantna, ili u radikalnijem obliku dogme, iluzija."
Hilary Putnam zapisuje u Mathematics, Matter and Method:
"... smatram znanost važnim djelom čovjekova poznavanja stvarnosti; ali postoji tradicija s kojom se ne bih želio identificirati, koja bi rekla da je znanstveno znanje svo ljudsko znanje. Ne vjerujem da su etičke izjave izraz znanstvenog znanja; ali također se ne slažem niti sa tvrdnjom da one nisu nikakvo znanje. Ideja da su pojmovi istine, neistinitosti, objašnjenja, pa čak i razumijevanja sve pojmovi koji pripadaju isključivo znanosti mi se čini kao perverzija..."
***
Vallicella ovako opisuje scijentizam:
"Scijentizam je filozofska teza koja pripada pod-disciplini epistemologije. To nije teza koja pripada znanosti, nego je teza o znanosti. Teza u svojem najjačem obliku tvrdi da je jedino stvarno znanje znanstveno znanje, znanje generirano prirodnim znanostima fizike, kemije, biologije i ogranaka. Teza u slabijem obliku dopušta neku kognitivnu vrijednosti društvenim znanostima, humanističkim, i drugim područjima, ali inzistira da je znanstveno znanje neizmjerno superiornije i autoritativnije, da se radi o "zlatnom standardu" kada govorimo o znanju. ..."
V. nastavlja; No, koji je problem sa
scijentizmom?
Jedan problem s jakim scijentizmom je
što je samo-poništavajuć kao što pokazuje sljedeći
argument: (1) Filozofska teza jakog scijentizma nije predmet
znanstvene spoznaje; prema tome, (b) ako je svo stvarno znanje
znanstvena spoznaja, onda filozofska teza jakog scijentizma nije
predmet stvarnog znanja.
Dakle,
ukoliko je istinit, ne možete tvrditi da znate kako je jaki
scijentizam istinit. Jer ako je točan, onda je jedino stvarno znanje
znanstveno znanje, ali jaki scijentizam nije stvar znanstvenog
znanja. Dakle ako je scijentizam točan, nije spoznatljiv
kao točan metodama znanja koje postoje. Kako onda zagovornik jakog
scijentizma može racionalno predstaviti svoje prihvaćanje jakog
scijentizma? Očito, ne može. U tom slučaju, njegova predanost je
stvar iracionalne ideologije.
Na kraju krajeva, ne možete se pozvati
na racionalni uvid kao izvor znanja jer scijentizam ga odbacuje kao
izvor spoznaje.
Scijentizam ne zadovoljava sam standard
kojeg postavlja. Radi se u najboljem slučaju o neobveznom
filozofskom vjerovanju kojeg ne podržava znanost. Također ima
neugodne posljedice koje za mnoge od nas predstavljaju protuprimjere.
[...]
Ukratko; ako postoje bilo kakvi čisto
racionalni uvidi u estetiku, moral, logiku ili metafizičko stanje
stvari, onda je scijentizam netočan jer znanje koje dobijem kada
uvidim da kazna mora odgovarati zločinu, ili da neka tvrdnja i njena
negacija ne mogu obje biti točne nisu stvar znanstvene spoznaje.
***
Tvrdnja da su (ili da bi trebali biti)
svi aspekti ljudskog razuma ili istraživanja stvar prirodne znanosti
nije niti konceptualna istina niti je tvrdnja za koju ćete dokaz
pronaći u prirodnim znanostima. Feser primjećuje;
"Radi se o pretpostavci koja je metafizička u istoj mjeri kao i svaka pretpostavka koju bi skolastici postavili, razlikuje se od skolastičke samo u tome što pobija sama sebe."
