petak, 6. lipnja 2014.

Scijentizam i političke odluke

Rezultati znanosti često imaju utjecaj na pitanja politike: znanost o okolišu nam može reći koje su posljedice izgradnje brane na rijeci, medicinska znanost nam može reći o fazama razvoja ljudskog fetusa, studije društvenih znanosti mogu reći nešto o posljedicama mijenjanja poreza, uvođenja više privatnih škola, ukidanja smrtne kazne itd. ... Ali iako je dobar dio znanstvenog rada relevantan za političke odredbe, znanstveno istraživanje – ako želi biti stvarno istraživanje, a ne ono što se naziva "zagovorničko istraživanje" – je politički neutralno. Znanost o okolišu ne može nam sama za sebe reći nadmašuju li koristi od brane na rijeci nedostatke, i sigurno nam ne može reći jeli izgradnja brane dobra ideja; medicinska znanost nam ne može sama za sebe reći je li pobačaj moralno prihvatljiv (niti treba li biti pravno dopušten); ekonomija nam ne može sama za sebe reći trebamo li promijeniti porezni sustav na određeni način. Naravno, znanstvenici koji se bave okolišem, sociolozi, ekonomisti itd. će vjerojatno imati mišljenja o političkim odredbama povezanim sa njihovim znanstvenim radom; i potpuno je legitimno da takva razmišljanja izražavaju javno; Ali nešto krene po krivu kada dopuste da njihova etička i politička uvjerenja utječu na njihovu prosudbu dokaza, ili kada prezentiraju ta etička ili politička uvjerenja kao da su znanstveni rezultati.

Susan Haack, Six Signs of Scientism

PS

Korisno je napomenuti i ono što Scruton primjećuje komentirajući scijentizam u estetici; radi se o pretvaranju da primjenjujete znanstvenu metodu na ne-znanstvena pitanja. (Roger Scruton on scientism, communism, and freedom)

Znanost će informirati o detaljima, ali znanost nije ta koja odlučuje, i ona ne prosuđuje moralnost. Da iskoristim malo ekstremniji primjer, znanost nam ne govori je li ubojstvo djece moralno ili nije, možemo se poslužiti znanošću i pronaći bolji način kako ozlijedite što veći broj djece, ili kako zaštiti što veći broj djece, ali ona sama nam ne govori ništa o pravdi i moralu.

Ili uzmimo primjer globalnog zatopljenizma. Što god da istraživanja pokazivala o klimi, to ne znači da je zalaganje za veće poreze znanstveno. Primjerice, pitanje trebamo li inzistirati da nerazvijene zemlje ne smiju koristiti jeftiniju tehnologiju u razvoju nego moraju uvoziti skupu "zelenu" tehnologiju jednostavno nije znanstveno pitanje. (Hoće li se s prirodnom nevoljama bolje nositi New York ili nerazvijeni gradić u Jugoistočnoj Aziji?)

Znanstvenici mogu izražavati svoje mišljenje o etičkim i političkim pitanjima, ali onda to ne rade kao znanstvenici nego osobe. Znanstvenici nam mogu reći nešto o trenutnom stanju ili predviđanjima, ali to ne znači da nam mogu reći kakve bi stvari trebale biti.  


Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Popularni postovi kroz zadnjih 7 dana