ponedjeljak, 9. lipnja 2014.

Scijentizam i moral

Još par razmišljanja iz Feserove recenzije Rosebergove knjige. Izvorna verzija teksta - Reading Rosenberg, Part VII.
Dolazimo i do Rosenbergova razmišljanja o moralnosti. Zbog dosljednosti, prema Rosenbergu, scijentizam podrazumijeva nihilizam. Rosenberg voljno naglašava da to nije ista stvar poput moralnog relativizma ili moralnog skepticizma. Ne radi se o tvrdnji da je moralna istina relativna, ili da je stvarna, ali nespoznatljiva. Ne radi se niti o tvrdnji da je sve moralno dopušteno. Radi se o puno radikalnijoj i uznemirujućoj tvrdnji od navedenih stavova. Nihilizam, kako ga Rosenberg shvaća, je stav da uopće ne postoji takvo što poput "moralno dopuštenog" ili "moralno zabranjenog" jer prema njegovu scijentizmu, ne postoji intrinzična vrijednost u svijetu kakva je nužna da bi moralnost bila razumljiva. Moralnost – ne samo zdravorazumska ili tradicionalna moralnost, ne samo religiozna moralnost, nego sva moralnost, moralnost kao takva, uključujući bilo koju navodno sekularnu, liberalnu, permisivnu moralnost – je dakle iluzija.

Rosenberg zapisuje:
Ima jedna loša vijest koja predstavlja problem scijentizmu. Moramo priznati (barem sebi) da mnoga pitanja u kojima želimo "točan" odgovor nemaju takav. To su pitanja o moralnosti istraživanja matičnih stanica, ili pobačaju ili pozitivnoj diskriminaciji ili istospolnom braku ili našim obvezama prema slijedećim generacijama. Mnogi prosvijećeni ljudi, uključujući mnoge znanstvenike, misle da razumni ljudi mogu u konačnici pronaći točne odgovore na takva pitanje. Nažalost, ispostavit će se da je jedino moguće pronaći odgovore koji vam se sviđaju. Isto vrijedi za one koji se ne slažu s vama. Stvarni moralni sukobi mogu se završiti na različite načine: glasovanjem, dekretom, zamorom uključenih, silom primjera koji mijenjaju društvene norme; Ali nikada ih ne možete razriješiti tako što ćete pronaći ispravan odgovor.
Za Rosenberga, dosljedni naturalist nema što moralizirati o rasizmu, seksizmu, socijalnoj pravdi, gay pravima, pravima životinja ili čemu već. Ako je scijentizam točan, pozivanje na egalitarne liberalne moralne premise je podjednako besmislene kao pozivanje na prirodni zakon ili Deset Zapovijedi. Liberal može promovirati određena ponašanja i obeshrabrivati druga, ali nema temelja da smatra kako je njegova pozicija pravednija ili moralno superiorna poziciji njegova konzervativna suparnika. Kada se radi o pitanjima vrijednosti, liberal i konzervativac imaju različite preference i to je to. [...]

Prema tome [izostavio sam veliki dio posta] moderni ateizam teži kao nihilizmu, ne zbog samog odbacivanja Boga, nego zato što je obično utemeljen u scijentizmu.

Dakle u toj mjeri je Rosenberg u pravu: Ako prihvatite scijentizam, onda ste predani nihilizmu, makar vi to ne shvaćali. Pogreška je što on misli da nam je uopće dao dobar razlog da prihvatimo scijentizam. [...]

***

Feser nastavlja;

Dublji problem je vidjeti kako bilo koje moralno uvjerenje može uopće preživjeti napuštanje vjerovanja u slobodnu volju i sebstvo. Rosenbergova pozicija se svodi na to da će ljudi uvijek prihvaćati;
1. Trebaš biti ljubazan prema ljudima.
Iako prema njemu također moraju prihvatiti sljedeće;
2. Ideja da bi ti ili itko drugi "morao" učiniti išta je pogrešna, uostalom uopće niti nemaš izbora, i zapravo niti ne postojiš "ti".  
Ali (1) i (2) su nespojivi, i svatko tko je u stanju shvatiti obje tvrdnje je također u stanju vidjeti kako su nespojive. Ipak, Rosenberg nas uvjerava da ih većina ljudi može prihvatiti. I to je puno razboritije i znanstvenije od religioznih uvjerenja koje Rosenberg odbacuje kao obično priželjkivanje ([wishful thinking])?

***

Kao i uvijek s Rosenbergom, stvar postaje još gora. Središnje mjesto u njegovu razmišljanju imaju sljedeće tvrdnje o epistemološkim implikacijama Darwinizma:
Postoji puno dokaza da prirodna selekcija nije jako dobra u izabiranju istinitih vjerovanja, posebno znanstvenih. Prirodna selekcija je oblikovala naš mozak da traži priče s radnjom. Rezultat toga je, kao što smo u prvom poglavlju diskutirali, najveća prepreka traženju istine o stvarnosti. Poteškoće koje čak i ateisti imaju u razumijevanju i prihvaćanju ispravnih odgovara na trajna pitanja, pokazuje nam značajnu mjeru u kojoj je prirodna selekcija opstruirala točna uvjerenja o stvarnosti.
Prirodna selekcija ponekad odabire lažna uvjerenja, a ponekad odabire protiv stjecanja točnih uvjerenja. Ponekad odabire norme koje odbacujemo kao moralno pogrešne. Prema tome, ne radi se o procesu koji nam pruža ono što smatramo ispravnim moralnim uvjerenjima.
Izgleda da problem nije očit Rosenbergu, ali vjerujem da je očit svima drugima: ako "prirodna selekcija nije jako dobra u izabiranju istinitih vjerovanja, posebno znanstvenih" i ako "ponekad odabire lažna uvjerenja, a ponekad odabire protiv stjecanja točnih uvjerenja.", onda kako možemo biti uvjereni u to da su znanost i scijentizam točni? Na kraju krajeva, Rosenberg će vas prvi uvjeravati kako je njegov mozak, i mozak svih znanstvenika, oblikovan prirodnom selekcijom, baš kao i mozgovi religioznih vjernika. Baveći se filozofijom i znanošću, on i znanstvenici koriste se oskudnim kapacitetima koje im je oblikovala prirodna selekcija. Ako nas ti kapaciteti vjerojatno vode u zabludu kada govorimo o religiji, moralnosti, slobodnoj volji, jastvu, svijesti, smislu itd. Kako možemo biti sigurni da nas opet ne vode u zabludu kada razvijamo i testiramo znanstvene teorije, i pišemo filozofske knjige koje brane scijentizam?[...]

Ukratko, Rosenbergova pozicija je nesuvisla zbrka; zapravo smo tek započeli sa shvaćanjem koliko je nesuvisla. Zašto se onda toliko baviti njome? Zato što je Rosenberg u pravu kada kaže: Ako prihvatite scijentizam, ne možete dosljedno izbjeći također prihvatiti njegove glavne, eliminacijske zaključke. Ali ako i nakon tog uvida prihvaćate scijentizam, onda nisu samo mišljenja religioznih vjernika ta koja su "zasnovana na vjeri".


PS

Prenio sam samo mali dio posta, ali dovoljno da se naglase neki problemi. Problemi koji mi se, inače, čine očitima. (Ponavljam link na izvorni post Reading Rosenberg, Part VII za one koji žele pročitati.)

Oni koji zagovaraju scijentizam često govore o različitim vrijednostima, ali prema scijentizmu nikakve vrijednosti ne postoje, ne postoji moral, sve je stvar iluzije, priželjkivanja. Zašto nisu u stanju to prepoznati?

Inače, kao što Feser primjećuje u izostavljenom dijelu posta, Rosenberg spominje nešto što nalikuje Plantinginom evolucijskom argumentu protiv naturalizma.  

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Popularni postovi kroz zadnjih 7 dana

Unesite e-mail adresu ukoliko se želite pretplatiti na postove